Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević u intervjuu za Portal Analitika ocjenjuje da je dobro što predsjednik države Jakov Milatović Parlamentu vraća zakone na ponovno odlučivanje u situaciji kada, kako navodi, svjedočimo sistemskom podrivanju institucija.
Uvjerena je i da će novo nezakonito imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG biti identifikovano kao balvan na EU putu Crne Gore. Podvlači i da PES koalicionim aranžmanom sa Demokratama pokazuje da kao vladajuća partija nema kapaciteta za samostalne nastupe.
Ukazuje da je predizborna kampanja blijeda i nedovoljno podsticajna za motivaciju apstinenata, te da će postizborni period biti zanimljiviji od kampanje.
Dogovorom Mandića i Spajića Skupština postala protočni bojler
Upitana ima li u Crnoj Gori institucionalnog dijaloga ili je ipak na snazi samovolja Vlade i parlamentarne većine, Uljarević ukazuje da se nijesu desile kvalitativne promjene, obećavane od strane onih koji su sada vlast, a do prije četiri godine su bili opozicija.
„Za to nose isključivu odgovornost oni sami, jer su svjesno preuzeli sve loše prakse prethodne vlasti, čak mnoge doveli do nivoa koje nijesmo imali prilike ranije vidjeti (iako se to nekad činilo nezamislivim) a sve kako bi zadovoljili uske partijske i partikularne interese“, podvlači sagovornica Analitike.
Posljedično, kako naglašava, imamo izostanak suštinskog i neophodnog dijaloga među akterima u društvu na svim nivoima kad je riječ o viziji prema kojoj treba oblikovati državu.
„Sistem je hermetičan, partije vlasti razgovaraju međusobno samo na temu preraspodjele kolača moći, a ta trgovina nas je dovela u situaciju da imamo najglomazniju i najskuplju izvršnu vlast u istoriji ove države, uz vidljivu regresiju u njenoj funkcionalnosti“, napominje Uljarević.
Ukazuje i da Skupština ne koristi nadzornu ulogu.
„Dogovorom premijera i predsjednika Skupštine imamo „protočni bojler“ za sve ono što stigne iz Vlade ili što je na listi želja parlamentarne većine, čime se obesmišljava i podjela vlasti i ustavno definisani mehanizmi kontrole i balansa“, izričita je sagovornica Analitike.
Prema njenim riječima, pri ovom sistemskom podrivanju institucija, dobro je da predsjednik kroz korišćenje ustavnih mogućnosti vraća zakone na ponovno odlučivanje i time ukazuje na otuđenje vlasti i zaboravljeni javni interes, kao što je, kako podsjeća, bio slučaj i sa Zakonom o RTCG ili izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju i vaspitanju.
„Njegova je argumentacija pravno utemeljena i često slična onoj koja se čuje od strane relevantnog civilnog sektora i zainteresovane stručne javnosti, a što sve tvrdoglavo ignoriše vladajuća većina. To dosta govori o tome na kojim je ko pozicijama“, podvlači Uljarević.
Nevjerovatna kratkovidost Vlade
Sagovornica Analitike osvrnula se i na odluku Vlade da ne podrži organizaciju samita Brdo-Brioni procesa, čiji je Crna Gora ovogodišnji domaćin.
“Odbijanje Vlade da iz Budžeta podrži organizaciju tako važnog skupa za Crnu Goru, i to onda kad ima ozbiljnih problema sa jednom od država koje su pokrenule Brdo-Brioni process, predstavlja providnu, ali jadnu i štetnu osvetu Vlade zbog Milatovićevog vraćanja zakona na ponovno odlučivanje i njegovih kritičkih stavova na različite odluke Vlade i vladajuće većine”, ocjenjuje Uljarević.
Kako dodaje, nevjerovatna je kratkovidost koju Vlada pokazuje ovim potezom.
“Jer kao da zaboravlja, ne zna, ili što bi bilo još opasnije, svjesno ovim šalje poruku i pokretačima tog procesa i svima onima koji bi trebalo da dođu na taj skup, a takve stvari se u međunarodnim odnosima skupo plaćaju”, upozorava Uljarević.
Ukazuje i na važnost konteksta u kojem se ova, kako ističe, navodna “štednja” dešava.
“Onda kada imamo najskuplju izvršnu vlast i najmanji uvid u način trošenja sredstava od strane te vlasti, a ono do čega se povremeno dođe ukazuje na nedomaćinsko upravljanje”, napominje Uljarević.
Izigravanje ustavnih nadležnosti Savjeta pokazatelj motiva za smjenu Lazarevića
Govoreći o smjeni načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, generala Zorana Lazarevića, sagovornica Analitike ističe da je ta odluka nesumnjivo predstavljala mnogo štošta ali, kako kaže, nije ono što smo imali prilike čitati u medijima kroz izjave ministra Krapovića.
„Naime, ako je ministru cilj bio strateško podmlađivanje vojske onda za to isto postoje koraci i način, a kojima ne bi država, i to država NATO članica, bila dovedena u situaciju da joj je vojska obezglavljena“, naglašava Uljarević.
Podvlači da zaobilaženje i izigravanje ustavnih nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbijednost o imenovanju i razrješenju oficira pokazuje da je riječ o ličnoj netrpeljivosti i ličnim motivima.
„Dodatno, a veoma važno, ministrova priča o nepovoljnoj starosnoj strukturi i želji za podmlađivanjem Vojske potire se i Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o Vojsci Crne Gore, koji je pripremilo Ministarstvo odbrane, i koje je dobio pozitivno mišljenje brojnih nadležnih organa.Naime, jedna od izmjena koji donosi taj tekst je „trajanje vojne službe“, gdje je dat prijedlog da se starosna granica za prestanak službe sa 55 godina pomjeri za sve aktivne profesionalne pripadnike Vojske na 58 godina“, napominje Uljarević.
Podsjeća i na činjenicu da je kao argumentacija korišćena praksa brojnih država NATO i EU, gdje za najviše oficire ta granica ide i preko 60 godina.
„Ostaje da se vidi da li će sad ministar brzinski mijenjati i ono oko čega su se radna grupa i institucije kojima je bilo traženo mišljenje usaglasili, kako bi sebe pokrio… Konačno, ovo nije bio način da se penzioniše čovjek koji je život proveo u vojsci i stigao do najvišeg ranga u tome bez ikakve informacije o nekim mrljama u karijeri, jer osim što je to udar na njega lično, odnosno na njegov kredibilitet, to neminovno svoj odraz ima i na čitavu instituciju Vojske Crne Gore i države čija je to vojska a koja se tako ponaša prema najvišem vojnom kadru“, poručuje Uljarević.
Izbor Raonića jedan od najilustrativnijih primjera bahatosti vlasti
Sagovornicu Analitike upitali smo i kako komentariše treće nezakonito imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG.
“Novi nezakoniti izbor Raonića govori samo jedno: vlast zna da ne radi dobro, svjesna je da ovu čudovišnu administraciju ne bi preživjele ni mnogo bogatije države, zato se grčevito potrudila da silom na sramotu izabere čovjeka koji će joj staviti na uslugu RTCG i manipulacijama i propagandom pokušati da kreira neku virtuelnu stvarnost”, ocjenjuje Uljarević.
To je, kaže, jedan od najilustrativnijih pokazatelja bahatosti novih vlasti.
„Počev od promjene tog zakona u zadnji čas, pri čemu je IBAR korišćen kao smokvin list planirane prevare vlasti, preko simulacije javnog konkursa, do očekivanog izbora Raonića“, napominje Uljarević.
Kako dodaje, interesantno je kako članovi Savjeta RTCG koji za ovakve stvari dižu ruku ne razumiju da ovo nije trajuće stanje i da će, navodi ona, njih prve političari pustiti niz vodu kad se počne utvrđivati odgovornost za brojne nezakonitosti.
„Uostalom, za to im je najbolja garancija upravo ovo Tužilaštvo koje ih je do sada štitilo nepostupanjem, a koje je pokazalo zavidnu vještinu da se okreće prema onim centrima moći koji su njima bitni umjesto da profesionalno radi. Treba imati u vidu da je pri ovoj društveno-političkoj dinamici u Crnoj Gori svako oslanjanje na političare kao da stanete na koru od banane“, kategorična je njihova sagovornica.
Uljarević napominje da su pored predsjednika Milatovića, na sve nezakonitosti reagovale i brojne organizacije civilnog društva.
„Imamo jasne i hrabre glasove negodovanja i argumentovane kritike i iz samog RTCG, a ne sumnjam da će ovo pitanje biti identifikovano kao jedan od balvana na našem putu ka EU, iako se ćutanje EU sada nekima čini kao odobravanje“, upozorava Uljarević.
Vučićevi problemi mogu ograničiti miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore
Komentarišući tekst „Koncert za Nermina: Islamizacija Podgorice“ sa portala Srpska24, sagovornica Analitike ocjenjuje da se ne radi ni o incidentu niti o nečemu što je dio predizborne kampanje, iako je to, kako navodi,zaista bio jedan od najradikalnijih i najogavnijih tekstova te vrste i na tom portalu, ali i na nekim sličnim, u vrlo jakoj konkurenciji koju smo imali prilike vidjeti posljednjih godina.
„To je danas dio medijskog narativa koji je uvezen iz Beograda i, nažalost, našao plodno tle u značajnom dijelu medija. Osim propalog, iako iznimno štetnog po posljedicama, DPS eksperimenta sa Informerom i Pinkom u Crnoj Gori, mi nismo imali tako rasprostranjeno tabloidno novinarstvo u kojem je Srbija pod Vučićem ne samo regionalno nego i šire postala široko prepoznatljiva, a čiji je važan element i širenje etničke i vjerske mržnje, pored svih degutantnih stvari koje prati taj vid „novinarstva““, naglašava Uljarević.
Upitana možemo li očekivati direktno miješanje predsjednika Srbije u tekuće izborne procese, sagovornica Analitike ukazuje da Vučić ima dosta problema u Srbiji, ali i u nekim djelovima međunarodnih odnosa, što, kako podvlači, može biti ograničavajuće u odnosu nanjegovu potrebu da se miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore.
„Na drugoj strani, ostaje njegovo uvjerenje da je dio rješenja postojećih problema u zadržavanju uticaja u Crnoj Gori. Ne mislim da će on biti direktno uključen, ali u mnogo čemu on pruža podršku i potrebnu infrastrukturu, a to nije dobro za demokratsku konsolidaciju države Crne Gore“, poručuje Uljarević.
Predizborni aranžmani izraz nužnosti radi održanja na vlasti
Govoreći o koalicijama formiranim uoči prijevremenih podgoričkih izbora, sagovornica Analitike ocjenjuje da su predizborni aranžmani partija vlasti izraz nužnosti u onom što jedino rukovodi njihove aktere, a to je, kako ukazuje, održanje vlasti.
“Oni pred sobom nemaju programe i principe, već samo kalkulator. Iz te perspektive treba gledati na njihove kombinatorike”, napominje Uljarević.
Međutim, kako dodaje, ne razumiju da time hronično potcjenjuju građane i građanke, koji to na različite načine pokazuju.
“A jedan od izraza kazne i gađenja prema svemu tome vidjeli smo na proteklim parlamentarnim izborima gdje je zabilježena najniža izlaznost od kad se izbori organizuju u Crnoj Gori. Moj je utisak da biračko tijelo sve manje ima želuca za te saveze u kojima su ranije bile podignute tenzije do usijanja a onda pred izbore brzinski zakopane sjekire, tako da je to značajan izazov za koaliciju PES-a i Demokrata”, podvlači Uljarević.
PES više nema kapacitet za samostalne nastupe
Upitana da li je kandidatura ministra energetike Saše Mujovića potez kojem se pribjeglo usljed nedostatka partijske infrastrukture, Uljarević napominje da je PES partija koja trenutno ima premijera i najveći poslanički klub na osnovu rezultata posljednjih vanrednih parlamentarnih izbora.
“Za manje od godinu dana od tih izbora, PES je doživio debakl na lokalnim izborima u Budvi, u Gusinju čak nije bio u stanju ni da izađe na izbore, a vidimo da u Podgorici, Kotoru i novim izborima u Budvi ide u koaliciji sa Demokratama”, ističe sagovornica Analitike.
Stava je da PES time priznaje da nema više kapaciteta za samostalan nastup, ne samo na lokalnim, već i na potencijalnim vanrednim parlamentarnim izborima.
“To potvrđuje Podgorica, u kojoj je PES tokom parlamentarnih izbora 2023. godine dobio više od 30% glasova, ranije na lokalnim 2020. godine oko 22%, što im je donijelo poziciju gradonačelnika, a da sad u ovoj u glavnom gradu ne smije ni izaći samostalno, a nakon toga praviti koalicije sa istim Demokratama i drugim konstituentima parlamentarne većine, kako sada najavljuju”, podvlači Uljarević.
Izbori sa velikim brojem listi i relevantnih aktera nose dosta nepoznanica
Sagovornica Analitike ocjenjuje kako je već sada izvjesno da će postizborni period biti mnogo zanimljiviji nego kampanja.
„Izbori u Podgorici sa dosta listi sa relevantnim akterima nose i dosta nepoznanica oko kombinatorike buduće vlasti koju neće biti lako formirati. Upravo neke manje liste mogu biti značajan teg na vagi, a njihovu je snagu sad teško procijeniti“, ukazuje Uljarević.
Apstinenti mogu dati pečat na rezultate izbora
Govoreći o mogućem presudnom uticaju motivacije apstinenata na ishod podgoričkih izbora, Uljarević podsjeća da je nedavno na ovo značajno pitanje ukazao institut Damar, ali se, kaže, ne stiče utisak da su to dovoljno ozbiljno, prilikom koncipiranja kampanja, uzeli akteri ovih izbora.
“Većina tih kampanja je blijeda, bez originalnosti, kreativnosti i energije, uz dominantno obraćanje istomišljenicima što ne proširuje izbornu osnovu. To teško da može motivisati one glasače koji inače ne glasaju redovno, ali i one koji su razočarani dosadašnjim izborima. Vidjećemo da li će biti promjene dinamike kod nekih aktera u završnici kampanje ili drugih neočekivanih obrta, ali ovo nije podsticajno za apstinente, a oni mogu dati pečat na rezultate izbora”, kaže Uljarević.
Sagovornica Analitike zaključuje da su izbori u Podgorici faktički odmjeravanje snaga koje daje indikaciju i za nacionalni nivo, posebno za partije koje su se mjerile i na prethodnim izborima i koje čine vlast.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR