Jovanović: Živimo u zarobljenim državama gdje su korupcija i kriminal prevashodno odrednice politike

Niko ko ne živi u lokalnoj zajednici, odnosno nema prebivalište, ne nastani se sa ciljem da tu boravi, ne bi trebao glasati u toj lokalnoj zajednici, stav je Koalicije Pod lupom. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E rekao Dario Jovanović iz te Koalicije koja godinama radi izborni monitoring u Bosni i Hercegovini.
“Ako govorimo o regionalnom kontekstu to je problem, jer ljudi imaju dva prebivališta, znamo da je fizički nemoguće biti na dvije iste adrese, tako da se tim manipuliše, zabranjeno je zakonima, a često i ustavima država regiona”, rekao je Jovanović.

Lanac odgovornosti zavisi od državnog zakonodavstva, objašnjava on, a u slučaju Bosne i Hercegovine ja taj lanac prilično dug, počev od matičnih kancelarija, preko Ministarstva unutrašnjih poslova, zatim Agencije za državne dokumente i tek je onda odgovorna Centralna izborna komisija koja je, kako kaže, ekvivalent Državnoj izbornoj komisiji.

Problem duplih biračkih spiskova se ne rješava, smatra Jovanović, zato što su nalogodavci takvih spiskova na vlasti, kako kaže, i u Crnoj Gori, ali u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

“Oni neće sjeći granu na kojoj sjede. Interes tih političkih subjekata jeste da imaju mogućnost da dovuku određeni broj birača, kako bi imali uticaj na izborni rezultat, povećali broj mandata na lokalnim parlamentima, na taj način osigurali se da budu u vlasti. Oni zapravo tako dolaze na vlast i vrlo je teško očekivati da mijenjaju pravila”, naglasio je on.

Smatra da institucije moraju reagovati, barem, kako kaže, one nezavisne i profesionalne, a ako nema takvih institucija onda se ne može govoriti o demokratskim državama u punom smislu.

“Konkretno u ovom slučaju, ako već ne reaguju oni koji su zaduženi za birački spisak, ili ne postoji neki mehanizam regionalne saradnje, onda bi svakako trebalo da reaguje nadležno tužilaštvo i policija”, istakao je Jovanović.

U slučaju beogradskih izbora glasali su ljudi sa duplim prebivalištem, podsjeća on, a dolazili su najčešće iz Republike Srpske, zbog toga što su imali dvojno državljanstvo i bosanskohercegovačko i srbijansko državljanstvo.

“Mi se ne bavimo, koliko god to čudno zvučalo, rezultatima izbora. Nas ne zanimaju sami rezultati izbora, nas zanima da ti rezultati budu odraz stvarne izborne volje građana, a preduslov za to, jeste da mi skinemo okove zarobljenih država. Mi živimo u zarobljenim državama, gdje su korupcija i kriminal prevashodno odrednice politike i načina na koji se vodi politika. Znamo u praksi da je nemoguće dobiti posao u javnoj upravi bez familijarne veze, bez stranačke veze, ili plaćajući mito za taj posao, i to je sve dovodi do toga da mi nemamo nezavisne institucije, profesionalne institucije, već institucije koje donose odluke u interesu političkih subjekata i pojedinaca, a ne građana birača”, poručio je Jovanović.

Regionalna saradnja, kada je riječ o problemu duplo upisanih birača je, kako kaže, i moguća i poželjna, naročito u kontekstu toga što smo svi nekad bili jedna država.

“Nasljedstvom zajedničke države imamo jedan, koliko znam u svim ovim državama koje nijesu ušle u Evropsku uniju, sačuvan mehanizam jedinstvenog matičnog broja građana, koji je isti šablon, ali različit po državama, gdje je moguće poređenje upravo tog identifikacionog broja koji je broj duplih birača na biračkim spiskovima, ali preduslov tome je da postoji ili nezavisna revizija biračkog spiska, što je najbolji slučaj, ona se obično radila u međunarodnim organizacijama, ili domaćim organizacijama civilnog društva, ali preduslov za to je da birački spiskovi budu javni, što se prilično krije u državama regiona”, rekao je Jovanović.

Ovakvo stanje u biračkim spiskovima,u regionu, kao i u Crnoj Gori, vjeruje Jovanović, odgovara onima koji su na vlasti, jer im je to mehanizam, koji im, kako kaže, omogućava da obnašaju vlast, iako praksa, duplo upisanih birača često podliježe krivičnoj odgovornosti.