Đukanović: Partije vlasti kreću u realizaciju njima ključnih zadataka, donosioci odluka rukovode se obavezama prema Beogradu

Rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, očito, nijesu zadovoljili previsoka očekivanja zvaničnog Beograda, njihovih proksija i eksponenata unutar aktuelne vlasti. Ipak, prilično sinhronizovane poruke i potezi kojima svjedočimo prethodnih dana ukazuju na nastavak političkih previranja, podstaknutih sa istih adresa. 

Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc.dr Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika ističe da je najavljena agenda usmjerena na produbljivanje polarizacije, bavljenjem identitetskim temama, umjesto fokusiranja na zabrinjavajuću statistiku, naročito u dijelu podataka vezanih za demografsku strukturu stanovništva. 

Demografski podaci ukazuju da nas je sve manje 

Govoreći o popisnim rezultatima, te njihovom uticaju na društveno-političke prilike u zemlji, sagovornica Analitike napominje da je popis sprovođen u vremenu koje su obilježile izuzetne političke turbulencije, uprkos drugačijim preporukama i standardima koji definišu tu oblast, što je, kako ističe, prva jako značajna činjenica kada je riječ o čitavom procesu. 

„Samim tim, pitanje je da li su prikupljeni podaci potpuno relevantni. S obzirom na to da su u Crnoj Gori uvijek identitetske teme i podjele, nažalost, najvažnije, sigurna sam da će i ti podaci opredijeliti politike djelovanja političkih konstituenata crnogorskog parlamenta“, ocjenjuje Đukanović. 

Podsjeća na izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali i ministra Dragoslava Šćekića iz SNP-a koji su, kako ukazuje, već prvog dana najavili agende. 

Smatra da u tom kontekstu treba posmatrati i javni poziv MUP-a vezan za izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, a koji je raspisan 15. oktobra. 

 „Nakon rezultata popisa, partije vlasti kreću u realizaciju njima ključnih zadataka, poput izmjena Zakona o državljanstvu, usvajanja Zakona o stranim agentima i sličnim opasnim idejama. Vjerujem da nije slučajno da se baš podudarno sa objavljivanjem rezultata popisa pokreće poziv, uprkos svim reakcijama stručne javnosti na opasnost i neopravdanost te ideje“, ukazuje Đukanović. 

Ističe i kako je uvjerena da se donosioci ovakvih odluka dominantno rukovode obavezama prema vlastima u Beogradu, a ne prema svojim predizbornim obećanjima ili potrebama i očekivanjima građana. 

„Ono što mene zabrinjava jeste da još nemamo nikakve naznake da će vlast u Podgorici biti brzo sastavljena, a tim odugovlačenjem guramo lokalni parlament u nove izbore, te gradske službe u privremeno finansiranje“, upozorava Đukanović. 

Kako naglašava, to znači da će i ovako loše stanje u brojnim lokalnim preduzećima biti još gore. 

„A naši politički predstavnici, ono što bi trebalo da bude statistički podatak, koriste kao srž svoje političke agende i političkog djelovanja“, podvlači sagovornica Analitike. 

Takođe, mišljenja je da najviše zabrinjavaju demografski podaci, koji, kako navodi, ukazuju na to da nas je, i ovako malobrojnih, sve manje. 

„Često čujemo tezu da će, kada se učlanimo u EU, veliki broj mladih i sposobnih osoba da napusti državu.Ja se bojim da ako ne uozbiljimo demografske politike i racionalno ne sagledamo situaciju u kojoj se nalazimo, bez obzira na političke preference, neće imati ko da ode“, upozorava Đukanović. 

Zakon o stranim agentima ključni stepenik ka otvorenoj autokratiji 

Upitana očekuje li da će se, uprkos protivljenju ostatka vlasti, prijedlog Zakona o agentima stranog uticaja ipak naći u skupštinskoj proceduri, Đukanović ukazuje da navedena inicijativa koalicije ZBCG predstavlja ključni stepenik za prelazak iz jedne nekonsolidovane demokratije u otvorenu autokratiju. 

„Ambijent u kojem se razvija naše civilno društvo je vrlo nepovoljan. Aktuelna vlast ne razumije da je jako civilno društvo neophodno za demokratski razvoj, a kritika se gotovo ne trpi“, napominje sagovornica Analitike. 

Stoga je, kako ističe, ovaj pokušaj u stvari namjera da se kritičari onemoguće u svom radu, da se uguši slobodna riječ, te poput autokratskih režima osudi i zabrani svako ko je protiv aktuelnih vlasti.

„Imajući u vidu prirodu partija ZBCG, mislim da im je ova ideja i više nego bliska, i da će i u narednom periodu tražiti način kako da do njene realizacije dođu. Izuzev toga što istinski ne podržavaju razvoj slobodne misli, ove partije gotovo da ni ne razumiju osnovne postulate demokratije i principe sloboda koje takvi sistemi građanima garatuju“, podvlači Đukanović. 

Mandić suvereno vlada parlamentarnom većinom 

Đukanović naglašava da je samoinicijativna promjena skupštinskog logotipa novi pokazatelj da Andrija Mandić ne poštuje nikakve procedure. 

„Već sam ranije kazala da je ovaj čin samo još jedna u nizu aktivnosti gospodina Mandića u cilju ostvarivanja svog partijskog zadatka zadovoljavanja interesa vlasti u Beogradu, raspirivanja podjela i dalje radikalizacije crnogorskog društva. Takođe, ovaj postupak za mene nije ništa drugo do svojevrsna provokacija, usmjerena na omalovažavanje crnogorske države“, izričita je Đukanović. 

Kako dodaje, aktuelna većina se često ne suprotstavlja njegovim odlukama jer im je računica jasna, zadržati vlast po svaku cijenu. 

„Tako posljednjih mjeseci vidimo da većinom suvereno vlada Mandić, te da ostali konstituenti ni ne pomišljaju na neku vrstu otpora ili neprihvatanja njegovih ultimatuma“, ukazuje Đukanović.

Vučić Crnu Goru gleda kao svoju teritoriju 

Naša sagovornica ističe da nije iznenađena izostankom reakcije državnog vrha nakon skandaloznog performansa predsjednika Srbije tokom samita Brdo-Brioni procesa u Tivtu. 

„Uostalom, Vučić je ipak vrlo autoritaran lider koji ne bi dozvolio reakciju negodovanja svojih poslušnika u Crnoj Gori“, naglašava Đukanović. 

Prema njenim riječima, sve je očiglednija teza da vlasti u Beogradu ne mogu da istrpe činjenicu da Crna Gora brže napreduje na putu integracije u evropsku porodicu naroda, te da na sve načine, preko svojih eksponenata u crnogorskoj vlasti, ali često i neposredno pokušavaju da destabilizuju procese u našoj državi, ne bi li pred svojim građanima mogli da prikažu da su oni lideri u regionu i na taj način održali podršku za dalje upravljanje političkim procesima u svojoj državi. 

„Ono što govori u prilog ovoj tezi, jeste i činjenica da nakon svakog krucijalnog napretka Crne Gore i podrške sa zapadnih adresa, eksponenti politike zvaničnog Beograda u našoj državi pokreću teme koje duboko dijele crnogorsko društvo. Očekivano je da su odnosi između ove dvije države sadržajniji i usmjereni na saradnju od kada su na vlast došle partije koje su usmjerene na zaštitu njihovih interesa u Crnoj Gori, ali je očigledno da napori da zadovolje Vučića nijesu dovoljni, kao i da se crnogorski političari mire sa ponižavajućim odnosom koji Vučić prema njima ima u kontinuitetu“, podvlači Đukanović.

Sa druge strane, kako dodaje, Vučić se prema novinarima ponašao u Tivtu onako kako se ponaša u Srbiji. 

„Iz čega se može izvući zaključak da Crnu Goru sagledava kao „svoju“ teritoriju u kojoj se toleriše takvo ponašanje“, ukazuje Đukanović.

Spajić ne razumije potrebu da se društvo vrijednosno deklariše 

Govoreći o nezainteresovanosti premijera Milojka Spajića za pitanja koja bi mogla ozbiljno ugroziti evropski put Crne Gore, Đukanović ocjenjuje da su pregovori i evropske integracije samo maska u odnosu na principe koje Spajić želi da uspostavi. 

„Po meni, on koji dolazi iz svijeta biznisa, ne razumije potrebe da se društvo vrijednosno deklariše u odnosu na određene politike, smatrajući da stabilnost društvenih procesaodređuje finansijska situacija“, naglašava Đukanović. 

U tom smislu, kako napominje, Spajić se dominantno bavi ekonomskim temama, a manje drugim društvenim problemima koje de facto imamo u našem društvu. 

„To otvara značajan prostor ostalim političkim konstituentima vlasti da ponovo na bazi identitetskih podjela grade politički kapital i da razaraju građansko tkivo države, gurajući u etar teme koje dijele crnogorsko društvo, znajući da će ostati bez njegovog jasnog stava zbog kojeg bi se potencijalno ugrozila stabilnost Vlade“, podvlači Đukanović.

Koaliranje Milatovića sa DPS vratilo bi ZBCG na irelevantnu poziciju 

Komentarišući sukob ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore generala Zorana Lazarevića, sagovornica Analitike ukazuje da nefunkcionalnost između institucija i njihovih predstavnika koja kao česta pojava na političkoj sceni podrazumijeva dominantno političke obračune, lične animozitete, pitanje ega i sujete koji se prenose i na nivo lokalne ili nacionalne vlasti. 

„Tako vidim i pitanje odnosa Krapovića i Lazarevića, uz napomenu da taj primjer pokazuje da ako ste vi potencijalno politički nepodobni vaše stručno znanje, kompetencije i iskustvo nijesu relevantne za rad u službi“, ocjenjuje Đukanović. 

Smatra da se ovakav vid odnosa koji je dobio nevjerovatne dimenzije, negativno prenosi i na pitanje funkcionalnosti vojnih struktura, narušavanje ugleda i poštovanja Vojske i vojnog poziva uopšte, degradaciju službe i netolerisanja profesionalizma. 

„Dodatno, posebno je pitanje narušavanja ugleda Crne Gore u NATO savezu. To kakvu poruku šaljemo time što nemamo ambasadora, što šaljemo neadekvatne kadrove na važne sastanke u organima koji donose ključne odluke u Alijansi, ostavlja trajnu štetu po poziciju Crne Gore i naše odnose sa NATO-om i članicama pojedinačno“, ukazuje Đukanović. 

Mišljenja je da predsjednik Milatović ispravno postupa u ovom slučaju, te da sa pravom pokušava da se izbori za onemogućavanje dalje politizacije onih struktura u državi koje bi trebale biti nezavisne od politike.

Osvrnuvši se na prijetnje koalicije ZBCG upućene Milatoviću u kontekstu formiranja podgoričke vlasti, Đukanović ističe da bi eventualno koaliranje Milatovića, URE i DPS-a u velikoj mjeri ugrozilo vlast na nacionalnom nivou. 

„To bi ZBCG ponovo stavilo na irelevantnu poziciju, čime možemo objasniti vrlo burno reagovanje na ideju o koaliciji sa DPS-om“, zaključuje Đukanović.