Najave Zakona o agentima stranog uticaja novi su nivo pritiska na civilni sektor u Crnoj Gori ali targetiranje aktivista nije novost u crnogorskom društvu i pokazuje da vlasti već decenijama ne razumiju ili ne žele da prihvate kritike koje dolaze iz NVO, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
"Primjera je mnogo, a u zavisnosti od aktuelnog političkog ili društvenog konteksta ili trenutka “na meti” su se nalazile različite nevladine organizacije, ali i novinari, građanski i ekološki aktivisti, borci za ljudska prava, feministkinje...
Zabrinjavajuće je što je targetiranje dolazilo i dolazi od strane najviših državnih zvaničnika, koji bez zadrške civilne aktiviste proglašavaju državnim neprijateljima i onima koji podrivaju demokratiju u Crnoj Gori.
To što je koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) odlučila da “Crnu Goru učini istinski slobodnom zemljom” tako što će zahtijevati hitno predlaganje zakona o agentima stranog uticaja, inicijativi koja u središte stavlja upravo nevladine organizacije, je trenutak koji je doveo do najnovije kampanje tergetiranja civilnih aktivista i aktivistkinja.
Pa smo tako došli u situaciju da potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović naziva civilne aktiviste “zečevima”, što se može tumačiti i kao štetočine, kada kaže da je najava zakona o stranim agentima “istjerala sve zečeve iz grmova”, kao i da je nastala opšta histerija i da se pokazalo da ne postoji politička volja za izglasavanje jednog takvog zakona.
Suštinsko nerazumijevanje funkcionisanja civilnog sektora pokazuju i pojedini poslanici u Skupštini Crne Gore, poput poslanika NSD i predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode Jovana Vučurovića, koji komentarišući najavu zakona o stranim agentima, tvrdi da dio NVO sektora djeluje kao političke i parapolitičke organizacije koje za račun određenih interesnih grupa ne saopštavaju svoje stavove, kako govore programi i statuti tih NVO, već političke stavove.
Ovakvo tumačenje ne samo da je opasno, već predstavlja i jasan pokušaj gušenja kritičara vlasti koji djeluju u javnom interesu, ali je i potencijalna prijetnja za ljudska prava, uključujući slobodu izražavanja i udruživanja.
Navedene izjave dodatno potvrđuju tezu je cilj ovog predloga uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja", navode u nastavku.
Kako čudno piše “proevropska” Vlada
ZBCG, ukazuju, nije prva koja je pokušala da na taj način opravda targetiranje civilnog sektora koji, između ostalog, ima kontrolnu ulogu izabranih predstavnika na vlasti u svojim zemljama. Sličnu maksimu inicijalno su koristili njihovi patroni u Rusiji, pa sve do Republike Srpske i drugdje.
"Evropski sud za ljudska prava (ECHR) presudio je da ruski zakon o stranim agentima krši prava grupa i pojedinaca označenih kao strani agenti. Sličan ruskom, usvojila je i Mađarska, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa pravilima EU. Međutim, u decembru 2023. usvojen je Zakon o odbrani nacionalnog suvereniteta. Evropska komisija saopštila je da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu zbog tog zakona, koji se poredi sa onim donešenim u Rusiji. Po uzoru na Mađarsku, u Slovačkoj se priprema teren za usvajanje sličnog zakona. Iz EU su automatski reagovali i upozorili da će se Slovačka suočiti sa istim onim pravnim odgovorom koji je dobila i Mađarska. Zbog usvajanja zakona koji je pisan po uzoru na ruski Gruzija je dobila zvaničan “stop” na putu ka EU.
U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska trebalo je da se razmatra o sličnom prijedlogu zakona proljetos, ali je povučen iz procedure. Na ove najave negativno su reagovali iz delegacije EU u BiH, ambasade SAD i (OEBS-a). I parlament Kirgistana parlament je 2014. odbacio prijedlog zakona o stranim agentima jer je ocijenjen nedemokratskim. Zakon, koji se naziva kopijom ruskog, je na kraju ipak usvojen u aprilu ove godine, a sve NVO koje primaju novac iz inostranstva i bave se političkim aktivnostima označene su “stranim predstavnicima” i prijeti im zabrana djelovanja. Usvajanje zakona osudile su međunarodne organizacije, kao i SAD i EU", dodaju iz CDT.
Kad vlasti diriguju botovi i “aktivisti” prate tempo
Kad imamo ovakve poruke i pozive nosilaca visokih državnih funkcija, za očekivati je, kažu, da će se pojedini njima bliski mediji, ali i brojni anonimni profili na društvenim mrežama odlučiti za brutalniju i prljaviju online kampanju, koja nerijetko sa sobom donese i govor mržnje prema civilnim aktivistima.
Tako smo u medijskim objavama mogli pročitati da “basnoslovno plaćene organizacije zapravo zatiru slobodnu misao u Crnoj Gore”, da su paneli, samiti i pres konferencije pogodni za “ritualno okupljanje praznoglavih pretplatnika stranih grantova i prodavaca briselske i vašingtonske magle”...
Nevladinim organizacijama se spočitava i da se pribojavaju da bi se otkrilo da one “na neki način u mnogo čemu zavise od budžetskih korisnika nekih drugih zemalja”.
Nerijetko se predstavnici nevladinog sektora etiketiraju i kao “strani plaćenici”, “agenture”, “špijuni”, “zvezde granta”... Sasvim sigurno je da ovakvo targetiranje može voditi u online, ali i fizičko nasilje prema civilnim aktivistima i aktivistkinjama.
“Prikladnih” epiteta nije falilo ni ranije
A “političke miševe” u kritičarima i neistomišljenicima svojevremeno je vidio i nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, podsjećaju.
"Reagujući na pitanje o realnosti ,,sanaderizacije” (procesu koji je u Hrvatskoj započeo hapšenjem bivšeg premijera Iva Sanadera zbog optužbi za korupciju) Đukanović je o onima koji su govorili o izvjesnosti sličnog epiloga u Crnoj Gori kazao da je “riječ o nedoraslim političkim osobama, političkim miševima kojima je potrebna prije svega – deratizacija”.
Osim toga, poručivao je i da se dio medija i NVO sektora “beskrupulozno bore za vlast”, te da samo “glume medije i nvo sektor, a sve da bi mogli biti borci za inostrane donacije”.
Da su nevladine organizacije te, koje pored političara, mafije i kriminalaca, kao “prepreka stoje na evropskom putu Crne Gore” poručivao je i Dritan Abazović za vrijeme dok je bio potpredsjednik Vlade Crne Gore.
I brojni ministri su sporadično “dijelili lekcije” civilnim aktivistima, pa smo svjedočili primjeru da je recimo Miomir Vojinović, raniji ministar prosvjete pojedine medije i nevladine organizacije nazivao “dušebrižnicima” te poručivao da oni ne treba da propituju zakonitost njegovog djelovanja već isključivo nadležni državni organi.
Kao “kočničare razvoja” vlasti su često označavale i brojne ekološke aktiviste, a spočitavalo im se da zarad tuđih interesa blokiraju izgradnje hidroelektrana, tjeraju investitore, osporavaju odluke lokalnih vlasti...
Zaključak je jasan.
Upravo na ovakav način želi se potcijeniti, obesmisliti i ugroziti ogroman uticaj koji su nevladine organizacije imale i imaju u demokratizaciji društva zalažući se isključivo za što brže i bolje ispunjavanje zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji, koji se svode na vladavinu prava i obaveznu zaštitu ljudskih prava", zaključuju iz CDT.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR