Crna Gora je postigla dobar napredak u pogledu reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, navodi se u nacrtu godišnjeg izvještaja Evropske komisije u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Pohvale evropskih zvaničnika uslijedile su četiri mjeseca nakon što je Crna Gora zvanično ispunila privremena i dobila završna mjerila u ključnim pregovaračkim poglavljima sa Evropskom unijom 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, slobode i bezbjednost).
Do sljedećeg izvještaja, Komisija je poručila da bi Crna Gora posebno trebalo da poboljša rezultate u oblasti korupcije, naročito na visokom nivou.
Takođe se očekuje da "poveća efikasnost procesuiranja i presuđivanja u teškim i slučajevima organizovanog kriminala, posebno pranja novca".
Od Crne Gore se očekuje da se pozabavi i dugotrajnošću suđenja i čestim odgađanjima u slučajevima organizovanog kriminala.
Jedna od preporuka je da se naimenuje predsjednik Vrhovnog suda, pozicija koja nije popunjena u punom mandatu od kraja 2020.
Izvještaj će biti predstavljan četiri dana nakon što je predsjednica EK Ursula fon der Lajen u Podgorici pohvalila rezultate Crne Gore u procesu pristupanja.
Crna Gora važi za lidera u procesu pristupanja EU, sa otvorenih svih 33 i zatvorenih tri poglavlja.
Još četiri poglavlja bi, prema očekivanjima crnogorske Vlade, trebalo da budu zatvorena do kraja godine.
Politička situacija u zemlji
Evropska komisija je prošli izvještaj o Crnoj Gori 'zaključila' sa junom 2023, uz konstataciju da je zemlja u tom trenutku bila u stanju političke blokade.
Nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, lider proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić je krajem oktobra prošle godine izabran za predsjednika parlamenta a lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić za predsjednika Vlade.
Vladajuće partije potpisale su tada sporazum da će poštovati "evroatlantski kurs države i razvijati prijateljsku saradnju sa svim državama koje je Crna Gora priznala".
EK ističe da je konstituisanjem novog parlamenta okončan "produženi period političke nestabilnosti".
"Konsenzus o ključnim reformama vezanim za pridruživanje EU proširen je na oba kraja političkog spektra i zakonodavstvo koje se odnosi na EU usvojeno je jednoglasno u parlamentu".
Međutim, tenzije i međuetnička polarizacija su se ponovo pojavile, što je negativno uticalo na političku stabilnost.
"Tokom ljeta 2024. godine, Skupština je preduzela neke ishitrene zakonodavne inicijative i nije primijenila neophodne principe transparentnosti", navodi se u dokumentu.
U dokumentu se dodaje da su "zemlja i njene institucije krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade".
Slijedi spoljnu politiku EU, pogoršala odnose sa Zagrebom
Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
Od Crne Gore se u ovogodišnjem dokumentu traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.
Komisija je takođe konstatovala da je Crna Gora u odnosu na prošlu godinu inicirala raskidanje ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, čime se uskladila sa evropskom politikom.
U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU.
Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.
"Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja", navodi se u dokumentu.
Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom Jadran.
Crnogorski parlament je u junu usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, što je izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Zagreba, uključujući proglašavanje trojice visokih crnogorskih zvaničnika za nepoželjne.
U dijelu koji se tiče odnosa Podgorice sa Prištinom, EK ističe da "ostaju dobri" ali uz "povremene međupartijske tenzije unutar skupštinske većine, posebno u pogledu prijema Kosova u Savjet Evrope".
"Koalicioni sporazum uključuje podršku nezavisnosti i suverenosti Kosova", napominje se u izvještaju. Uprkos sporazumu, prosrpske partije, prije svega DF, negiraju nezavisnost Kosova.
Prioritet stari slučajevi napada na novinare
U dijelu koji se tiče slobode izražavanja i slobode medija, Crna Gora je sa prošlogodišnje ocjene "ograničeni napredak" napredovala do "dobrog", posebno ističući donošenje seta medijskih zakona.
U narednom periodu, Crna Gora posebno treba da radi na zaštiti novinara od svih oblika nasilja, uz davanje prioriteta istragama i sudskom praćenju u ključnim slučajevima starih napada na novinare.
"Takođe, potrebno je obezbijediti dosljednu primjenu svih propisa u vezi sa medijima i održavati politiku nulte tolerancije na bilo koji oblik pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i javne funkcionere", navodi se u dokumentu EK.
Naglašava se i važnost zaštite od bilo kakvog oblika neprikladnog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost javnog emitera RTCG, "koji treba da bude u potpunosti u skladu sa zakonom i sa najvišim standardima profesionalnog integriteta i odgovornosti".
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR