Druge vlasti, isti model: Vlade se mijenjaju, ali targetiranje novinara opstaje

Pomjene vlada u posljednje četiri godine nijesu donijele promjene u načinu na koji se predstavnici vlasti odnose prema novinarima koji ih kritikuju.

To je generalni zaključak istraživanja „Targetiranje, prijetnje i napadi: Kako moćnici guše slobodu medija i aktivizam“, čiji su autori redakcije Raskrinkavanja i hrvatskog Faktografa, a u kojem se analiziraju verbalni napadi i kampanje koje protiv medija i novinara vode predstavnici vlasti.

Neophodno je istaći da su se u prošlosti novinari u Crnoj Gori ubijali, tukli, ranjavali i hapsili, te da ovo istraživanje ne tretira te, najteže slučajeve, već samo način na koji se nosioci javnih funkcija odnose prema medijima koji ih kritikuju.

Model za napade na kritički nastrojene medije, ako i nije uspostavljen, onda jeste učvršćen i nadograđen za vrijeme vladavine DPS-a. Tadašnji premijer/predsjednik Milo Đukanović medije koji su bili kritički nastrojeni prema njegovom režimu nazivao „medijskom mafijom“, „monstrumom“, njihove osnivače „galopirajućom upalom mozga“, a novinare „pacovima“. Njegovi najbliži savjetnici za novinare su govorili da su „bolesna bagra“ i da su „gluplji od goveda“, a iz DPS-a su novinarku „Vijesti“ nazivali i „glavnim perom Škaljarskog klana“.

Da promjena vlasti ne znači i promjenu odnosa prema kritički nastrojenim novinarima uvjerili smo se nakon smjene DPS-a kada je tadašnji premijer Dritan Abazović samo nastavio da po istom napada novinare tvrdeći „da nanose štetu Crnoj Gori“, da „šire govor mržnje“, a čak je i prijetio gašenjem pojedinih medija, a nijesu mu bili strani ni napadi na nevladine organizacije.

Ni naredna Vlada se nije proslavila u odnosu prema medijima, novinarima i aktivistima. Tako je potpredsjednik Vlade Dragoslav Šćekić govorio da veliki pritisak na zdravstveni sistem prave „taster i džepni novinari“, da mediji „spinuju javnost i zlonamjerno iznose neistinite informacije zarad neke svoje lične, male, jadne koristi“. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović povezao je „Pobjedu“ sa kriminalnim ili obavještajnim strukturama nakon što su objavili da je u njegovom obezbjeđenju policajac osuđen za brutalno zlostavljanje.

Još jedan potpredsjednik Vlade, Nik Đeljošaj, direktno je napadao novinare nazivajući novinara TV Vijesti “novinarom u pokušaju” i korumpiranim nakon priloga o odluci poslanika vladajuće većine da Skupština Đeljošaju ne skine poslanički imunitet.

I predsjednik Jakov Milatović pokazao je nepoštovanje prema medijima omalovažavajući novinarku Javnog servisa tvrdeći da joj je pitanja pisao neko drugi.

Posljedice ovakvog odnosa prema medijima i novinarima su očigledni. Slučajevi, u kojima oni koji treba da budu primjer poštovanja medija, novinara i aktivista crtaju mete kritičarima, direktno su doveli do toga da i drugi targetiraju predstavnike medija o čemu nam govore slučajevi kampanje portala Aktuelno protiv dopisnice Vijesti iz Kolašina i fizički napad suvlasnika tog medija, Zorana Bećirovića, na novinarku Pobjede.

Na sličan način nosioci funkcija tretiraju i civilne aktiviste. Najave Zakona o agentima stranog uticaja novi su nivo pritiska na civilni sektor u Crnoj Gori, ali svakako da taj pritisak na NVO nije nova pojava u Crnoj Gori.  Od poziva na “deratizaciju” u doba vlasti DPS-a do post-DPS vlada čiji su članovi za su civilne aktiviste govorili su “prepreka na evropskom putu Crne Gore”, “kočničari razvoja”, “da rade za tuđe interese”...

Situacija nije puno bolja ni u  Hrvatskoj u kojem političari redovno verbalno ponižavaju novinare i novinarsku profesiju, a određene društvene grupe novinare nazivaju “stranim agentima”, “plaćenicima”, “dnovinarima” ili “crvima”, a neki pozivaju na ukidanje javnog finansiranja medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti i desničarima.

Kada je u pitanju civilni sektor, hrvatske vlasti od ulaska Hrvatske u Europsku uniju primarno provode strategiju administrativnog iscrpljivanja organizacija civilnog društva, odnosno mrtljavanja tijela kao što je Savjet za razvoj civilnog društva te administrativnog opterećivanja u sprovođenju projekata finansiranih iz Europskih fondova.

O drugim slučajevima zabilježenim u Crnoj Gori, ali onima u Hrvatskoj, čitajte u zajedničkom istraživanju Raskrinkavanja i Faktografa koje je dostupno ovdje.

Darvin Murić

Glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me

Publikacija je nastala uz podršku programa #SustainMedia koji kofinansiraju Evropska unija (EU) i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Nemačke. Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne odražava nužno stavove Evropske unije ili Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj.