Večernji list: Hrvatska će dozvoliti Crnoj Gori zatvaranje tri, a ne četiri poglavlja

Hrvatska će Crnoj Gori dati podršku na putu ka zatvaranju poglavlja sa EU, međutim zvanični Zagreb neće pristati da do kraja godine budu zatvorena četiri poglavlja, već tri, piše Večernji list.

U kolumni dugogodišnjek dopisnika Večernjeg iz Brisela, Tomislava Krasneca, navodi se da će Hrvatska pokazati dobru volju time što će podržati najvjerovatnije tri poglavlja.

Kako piše Krasnec, pozivajući se na izvore u Briselu, Hrvatska će na ovaj način poslati poruku Podgorici da mora da postoji dobra volja za rješavanjem otvorenih pitanja u bliskoj budućnosti.

"Evropska komisija i većina država članica unutar Savjeta EU žele zatvaranje četiri poglavlja.  Ipak, sve ide prema tome da zvanični Zagreb ipak dopusti zatvaranje tri ili dva poglavlja (naša upućena procjena: tri), u gestu koji će sadržati poruku da dobra volja u Zagrebu postoji, ali da se u Podgorici niko ne bi smio zanositi da se prema Hrvatskoj može odnositi sa figom u džepu. Odnosno, da u Podgorici mora biti uvijek prisutna dobra volja za rješavanjem postojećih otvorenih pitanja, koja je Hrvatska pobrojala u nedavnom non-paperu upućenom Crnoj Gori", piše u kolumni.

Podsjeća se da bi inicijalna kapisla za ovu odluku mogla biti junska Rezolucija o Jasenovcu, koju je Skupština Crne Gore izglasala, kako navodi autor kolumne, podstaknuta prosrpskim stranakama kao neodgovornu i pomalo svađalačku reakciju na ranije izglasanu rezoluciju UN o Srebrenici.

Krasnec, koji je dopisnik iz Brisela od 2011. godine, navodi da će Hrvatska, uprkos interesu da pomogne Crnoj Gori, smanjenjiti podršku u kontekstu broja poglavlja koja trebaju biti zatvorena, te da će na taj način poslati i poruku prosrpskim strankama u crnogorskoj vlasti.

"Hrvatska takođe šalje poruku da sa prosrpskim strankama u vlasti Crna Gora ne može dobiti baš sve i odmah, što god poželi i kad god poželi. Za to je ipak potrebna jasnija proevropska politika, a ona uključuje i konkretnije rezultate u dobrosusjedskim odnosima. A o tome se pita prvenstveno Hrvatska", piše autor kolumne.

Podsjeća se i kako su Albanija i Crna Gora javno iskazale ambiciju da dovrše pregovore o članstvu u EU do kraja 2026. godine, što bi, prema izvorima Večernjeg, moglo biti spomenuto i u zaključcima Savjeta EU, o kojima se ipak još pregovara.

"Ako sve bude kako se sada čini da će biti, Srbija će ostati bez pomaka, a Albanija i Crna Gora napredovaće do kraja ovog mjeseca prema EU, što se može protumačiti i kao ishod u kojem Crna Gora ipak nije taoc evropske dinamike Srbije, ma koliko se Srbija trudila da u Podgorici drži svoje taoce", zaključuje Krasnec.