Zogović: Dodaćemo novi član Ustava, ne želim da otvaram pitanje neustavnosti proglašenja nezavisnosti Crne Gore ali...

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović (DNP) govorio je u emisiji LINK na RTCG o izmjenama Ustava i namjerama kako će do izmjena doći.

"Ja pokušavam upravo da taj Ustav dopunimo na način da on riješi i prihvati ono što je kroz jedan širi dogovor, uvažavajući argumente za i protiv ono što je realnost i da srpski jezik, naravno, dobije status službenog jezika. Ovi koji se najviše upinju da brane te tzv. tri petine na referendumu su sljedbenici upravo onih ideologija koje su kršile sve ustave koje je imala Crna Gora do današnjeg dana.

Ne želim da otvaram pitanje neustavnosti proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ali kao što znate, Ustav iz 1992. godine je jasno propisivao, u njemu je stajalo u članu 9, da je u službenoj upotrebi srpski jezik ijekavskog izgovora. 

Taj ustav nije prepoznao službeni jezik, nego samo jezik u službenoj upotrebi. U članu 2 tog ustava je tačno propisano o kojim pitanjima je potrebno da se prethodno građani izjasne na referendumu. To je pitanje promjene državnog statusa, oblika vladavine, mijenjanje granica. I referendum je, po Ustavu iz 1992. godine, bio prethodno pitanje, koje se nakon toga mora potvrditi i u Skupštini na osnovu toga što je na osnovu člana 119 ustava iz 1992. godine, koji je jasno propisivao kako se sprovode te procedure. Tu smo imali i potrebu za dvije dvotrećinske većine", navodi Zogović.

On dodaje da nakon što smo saznali rezultate referenduma Skupština je morala da se odluči ili za promjenu Ustava, ili za promjenu člana Ustava, za što je trebalo dvije trećine i nakon toga raspuštanje Skupštine, a da nova Skupština, takozvana ustavotvorna, potvrdi novi predlog ustava koji je donijela ta stara Skupština nakon referenduma, poslije raspuštanja.

"Ništa od toga nije urađeno. I sada upravo ti koji su flagrantno kršili Ustav, čak na tako velikom pitanju kako je osamostaljivanje Crna Gore, proglašavanje crnogorske nezavisnosti, žele da taj Ustav koji nije donešen u skladu sa onim što je bio važeći Ustav iz 1992. nametnu tezu da je crnogorski Ustav više nemoguće mijenjati, da ne postoje pravne tehnike, a jasno je da postoje, i da je lako ako ima dobre volje doći do cilja", dodaje Zogović.

On kaže da će u Ustavu biti dodat novi član. 

"I ovdje dolazimo do centralnog pitanja, a to je da li se sa dvije trećine može dopuniti Ustav. Naravno da može. Znate li da ovi ustavobranitelji koji sad zastupaju tezu da ne može ništa bez tri petine, na referendumu su tražili, nisu htjeli da prihvate, da je neophodno da izađe više od 50%, nego da su rezultati referenduma o crnogorskoj nezavisnosti validni koliko god građana da izađe da glasa na tome referendumu. A sad traže da zabetoniraju neke nakaradne ideološke tekovine svojih politika, a na način što bi o svakom tom pitanju trebalo da se izjasni minimum tri petine ukupno upisanih građana u birački ispisak. Ako tu u obzir uzmete sve one nedostatke koje ima naš birački ispisak, ako uzmete tu normu i uporedite se uporednim praksama gotovo da nigdje u svijetu ne postoje tako rigidne norme koje žele da zabetoniraju određene članove ustava.

Zogović je potom sumirao kako namjeravaju da mijenjaju Ustav.

"Evo u jednoj rečenici, na način što će se dodati novi član Ustava koji će propisati da pored crnogorskog je službeni jezik i onaj jezik kojim govori najveći broj građana Crna i Gore i tim apsolutno ne postoji potreba za primjenu nakaradnog člana 157 koji predviđa da se i on sam ne može mijenjati bez dvije trećine ukupno upisanih građana na referendumu. 

Time se ispravlja jedna diskriminatorna politika prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici, pritom ovo nije poziv na nepoštovanje Ustava, nego na njegovu dopunu kako bi on potpuno bio u skladu sa evropskim i građanskim standardima. Uvijek je vrijeme za dijalog i ta inicijativa treba da bude proizvod jednog šireg dijaloga koji će se obavljati ne samo unutar parlamentarne većine, nego i sa onima koji su izričito protiv ovoga o čemu ja govorim i da se kroz taj dijalog dođe do iskristalisanja rješenja i da se prevaziđe ova diskriminacija", naveo je Zogović.

On je naveo da izmjene Ustava može predložiti predsjednik države, može Vlada ili 25 poslanika, u zavisnosti od ishoda dijaloga opredijeliće se i ko će biti predlagač dopuna Ustava. 

Ne insistira, kaže da to bude sad i odmah, ali insistira da se pokrene dijalog.