Vujović: Predsjednica Ustavnog suda ključni krivac zbog svega što se dešava

Jasno i precizno treba označiti ko je ključni krivac svega što se dešava. To je predsjednica Ustavnog suda, Snežana Armenko. Ona je povukla poteze koji su Ustavni sud i Crnu Goru doveli u poziciju u kakvoj je sad. Predsjednica Ustavnog suda urušila je nacionalne interese zemlje. Ona mora da snosi odgovornost. Ili će otkloniti problem u koji nas je gurnula, ili napustiti poziciju - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E profesor na Fakultetu političkih nauka i predsjednik upravnog odbora NVO CEMI, Zlatko Vujović.

Dva puta odgovornosti

Političke partije, objašnjava Vujović, imaju svoje partikularne interese, neke su pod uticajem zapada, neke rade za interese drugih zemalja. Upravo su Ustavni sud i njegova predsjednica, napominje Vujović, ti koji treba da ograniče i spriječe zloupotrebe, kršenje Ustava i zakona. Zbog toga predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko treba, smatra Vujović, da preduzme odgovornost.

"Ta odgovornost može se manifestovati na dva načina. Prvi je da sazove sjednicu Ustavnog suda, kojoj će prisutvovati sve sudije, uključujući i one koje su razriješene dužnosti neustavnom odlukom Ustavnog odbora, konkretno, sutkinja Dragana Đuranović. Na toj sjednici treba jednoglasno da donesu odluku da je potez crnogorskog Parlamenta, na bazi odluke Ustavnog suda, neustavan. Tako bi zaštitili integritet Ustavnog suda i otklonili grešku zbog koje smo u ovakvoj situaciji, prije svega zbog neodgovornosti predsjednice Ustavnog suda i zbog toga što je podlegla političkom pritisku nekadašnjeg Demokratskog fronta, predsjednika Skupštine Andrije Mandića i drugih predstavnika parlamentarne većine. To je jedini način! Ako to ne može da uradi, onda treba da podnese ostavku", smatra Vujović.

Navodi da je odgovornost Armenko i u tome što je dovela u pitanje i pregovore sa Evropskom unijom.

"To nosi ogromnu odgovornost, koja nije samo stručna, nego i politička. Ona (Armenko) je urušila i narušila nacionalne interese ove zemlje i mora da snosi odgovornost, ili time što će otkloniti problem u koji nas je gurnula, ili time što će napustiti poziciju na kojoj je", rekao je Vujović.

Opasne namjere

On objašnjava da termin ustavni puč, koji je iskoristila pozozicija, nema isto značenje što i državni udar, što pojedini političari ne mogu da shvate. Ustavni puč, dodaje Vujović, podrazumijeva čitav niz radnji kako bi se izbjegle zakonske, ustavne norme, a neko dobio veću vlast i urušio ustavni sistem.

"Ne poštuju se ustavne odredbe, propisana većina za promjenu Ustava… namjera vladajuće većine je da se neustavno produžava mandat odbornicima, odnosno, eventualno poslanicima. To su primjeri ustavnog puča. Ovo što se dešava nije izolovan incident. To je jedna od karika koje pokreću urušavanje kompletnog ustavnog sistema, a to podrazumijeva promjenu Ustava na neustavan način, kako bi se ukinuli svi zaštitni mehanizmi koji štite državu Crnu Goru, prava građana. Upravo to se dešava u Crnoj Gori. Opozicija, naravno, reaguje oštro. Ako nema Ustava, kao brane neovlašćenoj vlasti i grabežu moći, moći koja ne pripada nosiocima vlasti, onda nam ništa nije ostalo, ne postoji zemlja, ne postoji država, ne postoje institucije, više nijesmo demokratija, već autokratija u kojoj ne važe norme, niti vladavina prava", istakao je Vujović.

Pad podrške i korak do anarhije

Vjeruje da je u redovima vlasti preovladao strah da nemaju većinu za odluke u Ustavnom sudu pa su ga, kako kaže, pošto-poto, blokirali. Kada dođe vrijeme za izbor ostalih članova Ustavnog suda pokušaće, smatra profesor na FPN-u, da preuzmu punu kontrolu.

"Ako ćemo imati članove suda, koji se ponašaju kao sada njegova predsjednica, doći ćemo do anarhije. Onda Ustavni sud može odlučiti da se produži mandat poslanicima pet, šest, sedam godina… dok god žele, ili da se ukinu sve zaštitne komponente. Ustavni sud, koji je otvoreno spreman da isključivo prati političke odluke, nije potreban Crnoj Gori. Nama je, kao budućoj članici Evropske unije, potreban Ustavni sud sa punim integritetom njegovih članova", poručio je Vujović.

Vujović vjeruje da je vladajuća većina htjela da izbjegne da se suoči sa padom podrške birača u određenim opštinama, pa je pribjegla mehanizmu blokade izbora pomoću Ustavnog odbora, ne bi li se odgodili do 2027. godine.

"Vladajuća većina je pokušala u Parlamentu da obezbijedi podršku od 54 poslanika za prijedlog koji bi omogućio produžavanje mandata odbornicima onih Skupština opština koje treba da sprovedu izbore za novi saziv. Na taj način bi nekim Skupštinama opština mandat trajao pet, šest godina, a vladajuća većina izbjegla suočavanje sa padom podrške. To nije prošlo u Parlamentu, pa se sada pokušava obezbijediti na neustavan način. To je ono - mi nećemo sprovesti izbore, a ko želi neka se žali Ustavnom sudu, i to je to", objašnjava Vujović.

Kriza nakon rezultata

Podsjeća da je poruka Evropske unije bila jasna da su nas potezi vladajuće većine vratili nazad, u period prije nekoliko godina, kad smo bili u problemu sa Ustavnim sudom. Neshvatljivi su, kaže Vujović, potezi predsjednika Vlade iz prostog razloga što prihvata to što mu nameće predsjednik Skupštine - da napravi krizu, nakon velikog rezultata.

"Kada je Crna Gora dobila IBAR to stvarno bio ogroman rezultat. Vlada je s pravom mogla da se diči, ponosi i takav rezultat kapitalizuje kroz podršku birača. Onda su donijeli odluku o Rezoluciji o genocidu Jasenovcu i srušili pozitivan efekat dobijanja IBAR-a. Sada, kad je Crna Gora zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa EU, uslijedila je ogromna politička kriza. Čini mi se da što gospodin Spajić i Vlada ostvare, to gospodin Mandić odmah sruši", naglasio je Vujović.

Spajić ruši svoju poziciju

U predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću vidi glavni problem učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju. Za to se, podsjeća Vujović, Mandić sam legitimisao. Dodaje da je očigledno sarkastično podsmijavanje Mandića i (Milana) Kneževića, koji se predstavljaju kao veliki borci za EU.

"Čujemo njihove poruke da neće dozvoliti da nas neko skrene sa puta ka Evropskoj uniji, a svi znamo da su veoma negativno orijentisani prema takvom scenariju. Rekao bih da projekat Crne Gore u Evropskoj uniji nije samo projekat Crne Gore, nego je više postao više projekat Evropske unije. Ako se kroz blefove pokušavaju zatvoriti neka pregovaračka poklavlja, a istovremeno u nedogled prave krize kako bi Crna Gora bila spriječena da postane članica 2028. godine, onda se radi za interese neprijatelja EU. Kad dovedete sebe u takvu situaciju, onda ćete imati odgovor i sa te strane. Vjerujem da Spajić bez potrebe ruši svoju poziciju, povjerenje i simpatije koje je imao od zapadnih partnera. Vidjećemo kako će se izvući iz ove situacije, a bojim se da će treću teško politički preživjeti", poručio je Vujović.

Susret Milatović – Spajić

Govoreći o susretu Milatović – Spajić, Vujović kaže da ne vjeruje u iskrenost ni jednog, ni drugog, odnosno, da će razgovorom pokušati da nađu rješenja. Njihovom susretu prethodio je niz provokacija sa obje strane.

"Čini mi se da se taj točak ne može vratiti, da njih dvojica teško mogu ponovo biti partneri. Za gospodina Milatovića bi bilo kakav dogovor sa tom grupacijom bi značio urušavanje njegovih političkih planova i šansi. Njemu, čini mi se, ostaje mogućnost da svoju poziciju gradi kao nekakav most između parlamentarne većine i opozicije, odnosno, poziciju novog bloka, koji može preuzeti vlast prvo u Podgorici, a onda i u nekim drugim gradovima. Teško da ko ima uvjerenje da bi one partije koje su podržale Milatovića na predsjedničkim izborima, ponovo stale iza njega na narednim", zaključio je Vujović.