Đeka: Prosrpski ministri uticali na „uništenje dobre atmosfere“ kod susjeda Crne Gore

Ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore Fatmir Đeka u intervjuu za Glas Amerike ocjenjuje da su pozicije ministara prosrpskih i proruskih partija u vladi njegove zemlje uticale, kako kaže, na „uništenje dobre atmosfere“, koja je postojala kod susjeda u prošlosti. Ali, kaže, iako njihova politika može da predstavlja “slabu tačku”, neće uticati na realizaciju evropske agende Crne Gore, kao ni na stvari kao što je priznavanje nezavisnosti Kosova.

U intervjuu za Albanski servis Glasa Amerike, ministar Đeka kaže da je nedavnim političkim dešavanjima u Srbiji, gdje se održavaju protesti protiv vlasti, uticaj ovih političkih subjekata u Crnoj Gori u posljednje vrijeme splasnuo. On je kritikovao i potez predsjednika parlamenta Andrije Mandića prema opoziciji, a komentarisao je i očekivanja od nove administracije u Vašingtonu.

Đeka je prisustvovao Nacionalnom molitvenom doručku u Vašingtonu, uz ministre vanjskih poslova, saobraćaja, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, te poslanike u Skupštini Crne Gore.

Politička kriza u Crnoj Gori je sve dublja. Opozicija bojkotuje parlament, optužujući vladajuću većinu da neustavnim delovanjem ugrožava državne institucije. Koja je Vaša ocjena?

Đeka: Ovo jeste jedna vrsta krize, ali ne mogu reći da je kriza vlade. Vlada ima veliku većinu u parlamentu dolaskom Bošnjaka. Imali smo nekoliko protesta nakon događaja na Cetinju. Parlament je ovih dana imao institucionalnu blokadu nakon što je Ustavni odbor skupštine izglasao penzionisanje sudije Ustavnog suda. Opozicija je preduzela mjere da blokira rad parlamenta. Mi kao manjinski narodi imali smo zajednički sastanak – Albanci, Bošnjaci, Hrvati – pripremamo zajedničku strategiju i pomno pratimo krizu i mislimo da ćemo u budućnosti kao manjina imati zajednički stav…Važno je da ne skrenemo s našeg evroatlantskog puta.

Da se zadržimo još malo na političkoj krizi. Smatrate li da je potez predsjednika Skupštine Andrije Mandića, koji je izrekao mjeru udaljenja za većinu poslanika opozicije koji su prethodnih mjesec onemogućavali zasijedanje skupštine, bio opravdan i neophodan? Da li je i šta opozicija postigla ovim bojkotom?

Đeka: Normalno je da kada ste u opoziciji, preduzimate poteze kada postoji akt kao što je onaj donijet u Ustavnom odboru koji je, prema opoziciji i advokatima, u suprotnosti sa Ustavom. Održano je nekoliko razgovora i međunarodni predstavnici su posredovali između većine i opozicije. Donijeli su odluku o deblokadi institucija u Budvi nakon lokalnih izbora, deblokadu koju je tražila opozicija…

Sada se traži mišljenje Venecijanske komisije, da Ustavni odbor u parlamentu dobije pravne smjernice kako dalje da postupi. To je prvi put da predsjednik parlamenta preduzima takvu mjeru. Neću dalje komentarisati pravo koje predsjednik parlamenta ima po propisima. To je urađeno da bi se deblokiralo usvajanje budžeta… Ono što je negativno je to što je prvi put da predsjednik parlamenta preduzima takvu mjeru prema poslanicima, udaljavanje od 15 dana, mislim.

Šta mislite o toj mjeri kao ministar?

Đeka: Kada kažem da je to prvi put, to znači da o tome nemam pozitivno mišljenje. O tome mislim kao o potezu kakav do sada nije preduzet.

Želim da vas pitam i za sporazum koji je predložila opozicija za prevazilaženje krize. Kako ocjenjujete taj sporazum, koji ima za cilj stvaranje konsenzusa oko važnih pitanja koja imaju potencijal da podijele javno mnjenje u Crnoj Gori?

Đeka: Ja sam generalno za to da se stavovi zbliže i da bude pomirljiv duh. Imamo neke ministre u vladi koji se ponekad udaljavaju sa pozicija vlade kada je riječ o regionalnoj politici, kada je riječ o pitanju Kosova. Znate da smo kada je riječ o Hrvatskoj, usvojili nepotrebnu rezoluciju u parlamentu i oni su onda predsjednika parlamenta i još neke stavili na spisak persona non grata.

Poslije rekonstrukcije, u vladu je ušlo nekoliko ministara iz Demokratskog fronta. Iako nisu ključni za donošenje odluka – jer 90 odsto čine proevropske i proevroatlantske snage – te političke subjekte, koji su dio vlasti ali ne dijele ideje većine vlasti i stanovništva uopšte u Crnoj Gori, treba pomno pratiti znajući da 80 odsto stanovništva u Crnoj Gori, prema istraživanjima, podržava članstvo u EU, pouzdano i sigurno članstvo u NATO-u i da imamo dobre odnose sa susjedima. Ponekad je politika tih subjekata uticala da pokvarimo dobre odnose koju smo imali ranije sa susjedima. Mislim da su dominantne političke snage za ono što se zalažemo i mi kao nacionalna manjina, za integraciju u EU i evro-altantske strukture.

Da li su ove ideološke, ali i praktične razlike u spoljnoj politici uticale na dosadašnje ispunjavanje evropske agende?

Đeka: Nisu. Vlada ima svoju agendu. Veliku većinu vlasti čine subjekti koji imaju zajedničke ideje u svojim programima i mi smo ih ispunili. Dobili smo IBAR, ispunjavajući uslove koji se traže od Crne Gore da u budućnosti postane članica EU. Imamo neke uslove i poglavlja da zaključimo i da izaberemo sudije Ustavnog suda. Dolaskom nove vlasti, izabrano je sudsko vijeće, izabrali smo vrhovnog državnog tužioca. Preduzeto je nekoliko poteza i tada je IBAR odobren.

Zatvorena su tri poglavlja. Hrvatska je zaustavila zatvaranje jednog zbog poteza u parlamentu… Vlada radi svoj posao, ali mora da bude u koordinaciji sa parlamentom. Šta bi moglo biti, u budućnosti, nadam se da neće biti, ali ovi subjekti koji po ideologiji, stavovima ne prihvataju Kosovo kao nezavisnu državu, i koji su dio vlasti i koji podržavaju vlast, mogli bi da budu naša slaba tačka na ovom putu. Međutim, znajući da je i opozicija proevropska, napredovanje Crne Gore je nezaustavljivo, iako uvijek moramo biti na oprezu od zla.

Postoji li realan rizik od povlačenja priznanja Kosova?

Đeka: Ne. Ni na koji način.

Kakav bi bio vaš stav?

Đeka: Mi ne bismo bili dio te vlade da je napravljen takav korak. Da je do takvog koraka došlo, ne bi smo bili dio vlasti.

Uticaj Rusije i Srbije u Crnoj Gorije stalna je briga regionalnih stručnjaka, ali i kritičara vaše vlade. Koliko je prisutan taj uticaj? Koja je opasnost koja dolazi od toga?

Đeka: Ruski uticaj nije direktan, on je indirektan preko Srbije i uticaj je postojao u svim periodima i to ne u ovoj vladi, već i ranije. Rusija je, možda čak i prije deceniju, uvijek pokušavala da preko Srbije na ovaj ili onaj način utiče na Crnu Goru. Znajući sada šta se dešava u Srbiji, mislim da se i tamo prave neki pokreti koji imaju podršku susjeda, Hrvatske, Evropske unije. Čak je i Madona podržala studentske proteste u Srbiji i mislimo da će i tamo biti pokreta koji se očekuju. Ovaj uticaj koji je Srbija stalno pokušavala da ima preko ovih subjekata koje sam pomenuo, Demokratskog fronta, da ima ruku svoju u Crnoj Gori, izblijediće.

I u ovom trenutku kada se ti protesti dešavaju u Srbiji, već se vidi da su i u Crnoj Gori ti subjekti slabiji ili mogu reći blijeđi ovih dana, sa ovim akcijama koje se tamo dešavaju. Tako da mislim da treba pratiti dalje. Kada kažem da se mora biti ne oprezu od zla, treba pažljivo pratiti ovaj indirektni uticaj Rusije u Crnoj Gori. Znam da je veliki, neodvojivi deo srpske državne politike da Crna Gora ne treba da bude nezavisna država, da ne bude članica NATO-a, da je Crna Gora pogriješila kada je priznala Kosovo kao nezavisnu državu i u mnogim drugim stvarima i to je evidentno. Ali velika većina u Crnoj Gori ne misli tako i zato je Crna Gora tu gdje jesmo. Ali nedavne akcije koje su se desile sa susjedima, koje su pokrenule ove snage koje imaju podršku Srbije, malo su pokvarile atmosferu kod susjeda, ne na način da imamo diplomatsku blokadu, već atmosferu koju smo imali kao primjer kao država u regionu.

Da li u studentskim protestima nakon događaja na Cetinju podržavate zahtjeve studenata? Oni traže odgovornost sektora bezbjednosti. Mislite li da vlada treba da snosi odgovornost za ono što se dogodilo?

Đeka: Ja sam član vlade i neke od mojih izjava i mišljenja su ograničeni, ne mogu ih dati kao običan građanin. Normalno, studenti imaju pravo da protestuju, pravo je građana da traže odgovornost. Ono što se dogodilo uticalo je na sve nas. U veoma maloj zemlji, to je kao 7.000 ili 8.000 ubistava dnevno u SAD, na osnovu broja stanovnika. U maloj državi kao što je Crna Gora, imati toliko ubistava u jednom danu bilo je veoma kobno i dirljivo ne samo za grad, već i za cijelu državu, a onda je to podstaklo i proteste.

Bilo je nekih promjena u policiji, preduzete su neke mjere u sektoru bezbjednosti, neki šefovi policije su smijenjeni, ali sam kao član vlade uvijek ograničen u odnosu na to kako bih razmišljao da sam na tuđem mjestu. Ali pravo da protestuju i da na ovaj ili onaj način zahtijevaju šta misle da im pripada sa zakonskim i demokratskim pravima, u demokratskoj državi koja želi da bude članica EU to je sasvim normalno. Dokle će ići i kako će teći događaji, vidjećemo.

Kada očekujete da će biti završena analiza učinka ministara u vladi u vezi sa dešavanjima na Cetinju?

Đeka: Nemam neko mišljenje i tačne informacije. Odgovornost premijera je kako će postupiti i šta će biti. Važno je da želim da se ne ponovi ono što se dogodilo na Cetinju.

Ovdje u Vašingtonu već imamo novu administraciju. Bili ste učesnik Nacionalnog molitvenog dorućka, gdje se predsjednik Tramp obratio prisutnima. Kakva su Vaša očekivanja od angažmana nove američke administracije u regionu?

Đeka: Imamo jaku dijasporu ovdje u SAD, posebno u Njujorku i djelovima Njujorka. Dolazak republikanskog ili demokratskog predsjednika nije napravio neku veliku razliku tamo odakle smo. Vidim da neće biti velike razlike u politici na Balkanu. Mislim da će to biti politika pokretanja procesa EU integracija ili pomirenja, ili raznih dogovora, kako je predsjednik (Tramp) govorio, da bude mir u cijelom svijetu. Volio bih da idu u tom duhu. Nikada nisam sumnjao u američku politiku. Možda zato što smo mi Albanci proamerički nastrojeni, ne primjećujemo razlike u tome ko je predsjednik.