Nakon pisanja Antene M oglasili se iz Vlade: Bezvizni režim za neke zemlje zbog ekonomskih interesa, postepeno ćemo ga ukidati

Iz kabineta predsjednika Vlade su se oglasili povodom usklađivanja vizne politike Crne Gore sa EU, a o čemu je prethodne sedmice pisala Antena M.

Kako navode, u trenutnim globalnim okolnostima, pristup novim tržištima i olakšan dolazak turista i investitora ključni su za održivost crnogorskog turizma, koji čini 26% BDP-a. Upravo su jasni ekonomski interesi glavni razlog zbog koga je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja. 

Konkretno: 

• Rusija: sa 230.000 ruskih posjetilaca  godišnje i ova zemlja i dalje ima značajan uticaj na ekonomiju; zemlja sa najvećim brojem lica koji u CG imaju regulisan boravak (18.427 državljana Rusije);

• Azerbejdžan: Investicija od milijardu eura u rizort Portonovi, oko 15.000 turista godišnje;

• Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i Bahrein: Rastuće investicije iz ovih zemalja u nekretnine i turizam, kao i veliki potencijal (avio konekcije i priliv gostiju) za diversifikaciju turističkog tržišta;

• Turska: Treći po veličini investitor u Crnoj Gori (91,2 miliona eura investicija u 2024), 320.000 posjetilaca godišnje. Regulisan boravak u Crnoj Gori ima 11.465 državljana Turske;

• Kina: Učestvuje u strateškim infrastrukturnim projektima (autoput, rekonstrukcija bulevara na relaciji Aerodrom Tivat-Jaz, TE Pljevlja), sa brojem zabilježenih ulazaka od 58.000 turista u 2024.

• Bjelorusija: Ključna destinacija za transplantaciju bubrega crnogorskih građana (50 ljudi na listi čekanja, troškove u iznosu od 70 hiljada pokriva Fond za zdravstveno osiguranje);

Za Crnu Goru je, kažu iz Vlade, ključno da osigura mehanizme, odnosno alternativna rješenja koja bi omogućila lakšu tranziciju i nadomjestila potencijalne negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju.

"U cilju ispunjavanja obaveza preuzetih Reformskom agendom, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova aktivno rade na harmonizaciji sa viznom politikom sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima kroz više inicijativa:

 •  Izmjena legislative, konkretno Zakona o strancima;

• Angažovanje eksternog partnera, renomirane kompanije koja bi trebalo da prikuplja dokumentaciju za izdavanje vize u zemljama gdje nemamo konzularnu pokrivenost, usljed ograničenih kapaciteta diplmatsko-konzularne mreže. Na taj način, ukidanje vizne liberalizacije za određene zemlje ne bi negativno uticalo na crnogorsku privredu;

• Reforma Viznog informacionog sistema, za šta su obezbjeđena sredstva od 1 milion EUR u okviru IPA III regionalnog projekta za jačanje kapaciteta za upravljanje granicama, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, čime će se omogućiti povećanje efikasnosti pri izdavanju viza, uvesti servisi e-viza i online apliciranja i time obezbijediti tehničke pretpostavke za usklađivanje sa viznim standardima EU", navode u saopštenju. 

Crna Gora je, kažu, privrženost evropskom putu i evropskim vrijednostima potvrdila potpunim usklađivanjem sa politikom EU prema Rusiji, uvođenjem sankcija 2022. godine, što je turističku privredu dovelo u izazovnu poziciju, imajući u vidu učešće ruskih turista u ukupnom broju onih koji posjete Crnu Goru.

"Dodatno, Crna Gora, kao pretežno avio destinacija, ima ograničenja zbog nerazvijene putne infrastrukture za dolazak većeg broja posjetilaca iz Evropske unije.

U saradnji sa EU nastavićemo da tražimo najbolja rješenja, koja će istovremeno zadovoljiti naše nacionalne ekonomske interese i obaveze koje imamo u procesu pristupanja EU, previđene RA (2024-2027), uključujući i postepeno ukidanje bezviznog režima za zemlje kojima je potrebna viza za EU, a koji će biti u potpunosti usklađen, do trenutka prijema Crne Gore u članstvo EU"; zaključuju u saopštenju.