Regionalne krize, poput pokušaja secesionizma u Bosni i Hercegovini, višemjesečnih protesta u Srbiji, te zaokreta u geopolitici SAD-a prema Evropskoj uniji i ratu u Ukrajini, zemlje poput Crne Gore dovode u spoljnopolitičku dilemu da li i kako reagovati.
Na krizu u Bosni i Hercegovini, osudom secesionističke politike Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, reagovale su sve evropske institucije, zvanični Vašington, NATO...
Povodom višemjesečnih protesta u Srbiji Evropska unija je pozvala na deeskalaciju tenzija, podsjećajući zvanični Beograd da je pravo na slobodno okupljanje jedno od osnovnih.
Iako je najozbiljniji kandidat za članstvo u EU i članica NATO-a od 2017, Crna Gora se praktično nije oglašavala o aktuelnim svjetskim i regionalnim krizama, iako mogu uticati na stabilnost Zapadnog Balkana, kojem i sama pripada.
"Kako možete da se ne odredite prema događajima u Srbiji? Svjedoci smo masovnih studentskih protesta, koji insistiraju na radu institucija i ograničavanju autokratske vlasti. To više nije samo unutrašnje pitanje Srbije, već regionalno", kaže za Radio Slobodnu Evropu bivši ambasador Crne Gore u UN-u, Austriji i Albaniji Željko Perović.
Za Željka Perovića pasivnost crnogorskih vlasti je jasan politički stav.
On ocjenjuje da su sve vlade od promjene vlasti 2020. pokazale služenje interesima Beograda uz nesposobnost i neznanje.
"Ćutanje nije strateška pasivnost, već strateška opstrukcija dijela vlasti oličena u predstavnicima bivšeg DF-a i Demokrata. Naravno, neodlučnost i bojažljivost ostalog dijela vlasti dodatno komplikuju situaciju", rekao je Perović.
Mandić je bio dugodišnji lider proruskog DF-a, koji je nedavno rasformiran.
"Ćutati na ovo što se dešava i ne određivati se znači svrstavanje na stranu ruskog i srpskog svijeta", rekao je Perović i dodao da je neodlučna politika Crne Gore suprotna njenim evropskim aspiracijama.
"Ne možete tvrditi da ste za EU, a dan nakon presude u Sarajevu protiv Milorada Dodika, dva ključna političara iz bivšeg Demokratskog fronta vam odlaze u Banjaluku da mu pruže podršku".
Kako kaže, Evropska unija je u kontekstu rata u Ukrajini otvorila mogućnost za ubrzanje procesa pristupanja Crne Gore.
Međutim, upozorava, ta šansa može biti izgubljena ukoliko se Crna Gora ne uskladi sa evropskim vrijednostima i politikama.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR