Udruženje pravnika cijeni da je vrlo važno da se pitanje penzionisanja jednog sudije Ustavnog suda pravno učini nespornim mišljenjem specijalizovanog tijela Savjeta Evrope kakvo je Venecijanska komisija i crnogorsko društvo kroz poštovanje stava istog pokaže da je vladavina prava iznad prava na vladavinu, a polazeći od latinske premise „Da mihi facta, dabio tibi ius“ ("Daj mi činjenice, daću ti pravo").
Pitanje vladavine prava, zaštita ustavnosti i izgradnja pravne države su temeljne odrednice i osnovni principi za ostvarivanje „EU Agende 2028“, navodi se u saopštenju.
- Udruženje pravnika Crne Gore izražava zadovoljstvo da je na nivou vodećih političkih aktera postignut sporazum da se uputi zahtjev Venecijanskoj komisiji - savjetodavnom organu Savjeta Evrope (Evropska komisija za demokratiju putem prava) za utvrđivanjem da li je prilikom razrješenja/prenzionisanja jednog sudije Ustavnog suda povrijeđen Ustav Crne Gore - ističe se u saopštenju.
Dodaju da su i ranije upozoravali da ustavnost podrazumijeva da postoje pravila koja obezbjeđuju da se vlast organizuje i vrši objektivno i da niko ne može imati više vlasti, odnosno ovlašćenja, nego što to predviđaju pravna pravila koja su utvrđena ustavom.
- Ukoliko se sve navedeno stavi u kontekst člana 10 Ustava Crne Gore da je „svako obavezan da se pridržava ustava i zakona“, za očekivati je da se to odnosi i na poslanike u Skupštini Crne Gore. Osnovno načelo ustavnosti i zakonitosti, u najširem smislu, označavaju ideju da se pravom ograniči državna vlast i ono ima pravu i političku dimenziju. Pravna dimenzija podrazumjeva nadređenost Ustava ostalim nižim pravnim aktima koji sačinjavaju pravni sistem konkretne države, dok se politička deimenzija ogleda u ograničenju vlasti političkih struktura i kontroli njihovog postupanja - saopštava Udruženje pravnika.
Podsjećaju da načelo ustavnosti ima različite oblike -materijalni i formalni.
- Ustavnost u materijalnom smislu predstavlja sadržinsku saglasnost nižih pravnih akata sa Ustavom, a formalna ustavnost podrazumjeva saglasnost nižih akata sa Ustavom u pogledu postupka njihovog donošenja. U predmetnom slučaju i ako je neupitno tačano da se na sudije primjenjuje Zakon o PIO a ne Zakon o radu, postupak na koji je došlo do razrješenja jedne sutkinje Ustavnog suda – formalno je neustavan, jer je došlo do direktnog kršenja odredbe člana 154 stav 3 Ustava Crne Gore. Naime, ovaj član Ustava eksplicitno utvrđuje da „nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i tome obavještava Skupštinu“ - dodaje se u saopštenju.
Odluka da se konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda na osnovu „Obavještenja predsjednice Ustavnog suda“, kako ističu, nema utemeljen pravni osnov.
- Saglasno tome i skupštinski Odbor nije mogao „zaključiti“ da li je sudija Ustavnog suda ispunio uslove za starosnu penziju- jer za to nije nadleža, pa je stav Udruženja pravnika da je zaključak i odluka Skupštine – formalno neustavna - zaključili su iz Udruženja pravnika.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR