Predlozi izmjena i dopuna Zakona o Morskom dobru, Zakona o izgradnji i Zakona o lukama upućene su danas u skupštinsku proceduru. Inicijativa za izmjene zakona dolazi od predsjednika svih primorskih opština koji, valja napomenuti, dolaze iz različiith partija.
Poslanik Force Iljir Čapuni kaže da je posrijedu važna inicijativa koja ima za cilj reformu upravljanja morskim dobrom. Ključna promjena je, kako navodi, vraćanje upravljanja morskim dobrom opštinama.
"Morsko dobro se često naziva morsko zlo", dodao je Čapuni.
"Smatramo da lokalne samouprave najbolje razumiju potrebe svih svojih zajednica i da mogu efikasnije upravljati ovim vrijednim resursom na održiv i odgovoran način shodno odredbama Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Ova reforma predstavlja značajan korak ka decentralizaciji vlasti i efikasnoj komunikaciji svih nivoa vlasti.
Predloženim zakonima, integralno upravljanje morskim dobrom će umjesto sadašnjeg javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koje nelegalno posluje, vršiti novo društvo ograničene odgovornosti koje osnova Vlada Crne Gore, a koja će imati koordinacionu i stratešku ulogu", pojasnio je Čapuni.
Ovo društvo će, dodaje, osigurati saradnju između državnih i lokalnih organa, pripremati plan upravljanja morskim dobrom na period od pet godina, obezbjeđivati istraživanja od značaja za upravljanje morskim dobrom, upravljati zaštićenim prirodnim dobrima od državnog značaja i voditi bazu podataka i obavljati druge ključne funkcije u skladu sa zakonom.
"S druge strane, opštine će preuzeti redovno upravljanje morskim dobrom na teritoriji svoje opštine, što uključuje zaštitu i unapređenje morskog dobra, donošenje planova, organizacije kupališta, luka i privremenih objekata, upravljanje komunalnom infrastrukturom i uslugama u zoni morskog dobra, sprovođenje postupaka davanja morskog dobra na korišćenje, organizaciju trajektnog prevoza i drugih infrastrukturnih projekata, održavanje i sanacije obalnih objekata kao i zaštitu ekosistema.
Ovaj reformski paket zakona je važan iskora ka efikasnijem i odgovornijem upravljenju našim prirodnim bogatstvima.
Vjerujemo da će omogućiti bolju zaštitu obale, veću transparentnost u donošenju odluka i brže reagovanje na potrebe građana i privrede, jer to je i svrha i priroda posla lokalne samoprave", kazao je Čapuni.
Predlozi ovih zakona su, naglašava, rezultat šestomjesečnog rada radne grupe predstavnika svih primorskih opština i Zajednica opština i rezultat konsenzusa primorskih opština.
Poziva poslanike svih političkih opcija da podrže ovaj predlog, jer on, kaže, donosi dugoročnu korist cijeloj državi i svim njenim građanima. Isti poziv upućuje i Vladi, koja u svom programu, navodi, daje poseban značaj decentralizaciji i jačanju lokalnih samoprava.
Insistirati ćemo da se ovaj zakon što skorije uvrsti u dnevni red skupštine tokom narednih sjednica, zaključio je Čapuni.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković kaže da se potpisivanjem ovih predloga zakona i stavljanjem u skupštinskog proceduru otvara prije svega dijalog.
"Želim na samom početku da kažem da je moj potpis danas na ovom aktu prevasodno moj lični akt i lični stav kao poslanika koji dolazi sa primorja. Tako da je po prirodi stvari za očekivati da i ja stavim potpis na ovaj akt, te da će naravno stav našeg kluba poslanika biti donešen kada ovaj predlog dođe na dnevni red. Ali prosto, želio sam da i ja dam doprinos kao poslanik da dijalog o ovoj važnoj temi konačno počne, da ovi Predlozi zakona uđu u proceduru i da svi dobiju priliku da ih oblikuju, naravno i amamanski djeluju, što je po pravilima Skupštine Crnoj Gore", kazao je Leković.
Decenijama su građani kako je dodao svjedočili devastaciji najvećeg prirodnog bogatstva.
"Decenijama bili smo svjedoci nesistematskog i često štetnog raspolaganja obalom što je rezultiralo nekontrolisanom urbanizacijom, degradacijom prirodnih resursa i zaostankom dugoročne vizije razvoja primorskog regiona. Posljedice takvog pristupa osjetile su prije svega lokalne zajednice. Njihov glas uglavnom se nije čuo, a prihodi koji su prirodno pripadali obali nisu se adekvatno vraćali u razvoj infrastrukture, zaštitu životne sredine i u napređenje turističke ponude.
Na ovaj način, ovi zakoni stvoriće uslove da primorski region konačno postane primjer odgovornog upravljanja onim resursima gdje se balansiraju ekonomski razvoj i očuvanje prostora za sve buduće generacije" istakao je Leković.
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kaže da ovo treba cijeniti kao jedan od većih iskoraka u saradnji.
Upitan da li imaju podršku u parlamentu za predložene zakone novinarima je kazao da se mora imati na umu da sve primorske opštine predloženo podržavaju.
"Prvenstveno treba cijeniti ovo kao jedan od najvećih demokratskih iskoraka u Crnoj Gori, u novijoj istoriji sarađivanja. Mi ovdje predstavljamo različite partije, imamo različite koalicije, imamo jedan stav i mislim da smo bili dovoljno, rekao bih mudri i sa Zajednicom opština zaključili da ponudimo fer rješenje i za samo Javno preduzeće Morsko dobro.Znači oni bi vršili ulogu monitoringa i ja samo želim istaći da ovo nije politikantski set zakona, da je demokratski, decentralizujući, i vraćaju ingerencije lokalnim samopravama i bilo ko , ko u Skupštini Crnoj Gore neće podržati ovaj zakon, to će raditi iz politikantskih razloga, iz kalkulisanja što može dobiti za kratko vrijeme", poručio je Nimanbegu.
Ovdje, dodaje, "ne žurimo se izjavama ko će podržati zakone, mi računamo na podršku jer ovdje imamo svi koalicione ugovore sa različitim političkim subjektima. Vjerujte da će veoma teško biti u Skupštini da se to ne izglasa", kazao je Nimanbegu.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kaže da nema dileme da je inicijativa, koja je Skupštini upućena sredinom decembra, opravdana.
"Zadovoljan sam što predstavnici opština smatraju da je ovo vid naše borbe za decentralizaciju. Ova inicijativa predstavlja jedinstvo oko zajedničkih problema i potencijalnih rješenja", ističe Raičević.
Prvi čovjek Kotora Vladimir Jokić ocjenjuje da je posrijedi značajan događaj i najveći demokratski iskorak u parlamentarnom i demokratskom životu Crne Gore.
"Svi smo iz različith partija ali smo saglasni da je ovakvo upravljanje obalom centralizivano. Želim istaći da se ovim zakonom ne ukida kotrolna uloga Vlade. Podrazumijeva se da će Vlada vršiti kontrolnu ulogu i davati smjernice, a da će opštine operativno upravljati zonom Morskog dobra", kaže Jokić.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić očekuje da će izmjene Zakona biti usvojene. "Svi decenijama pričaju o morskom zlu, o devastaciji... Herceg Novi sigurno svojim prostorom može upravljati daleko bolje", tvrdi Katić.
Marko
Kako su svi lijepo složni kad se radi o tome da dobiju više moći i da zakuče koji € u svoj džep preko raznih kombinacija. Sad ne pominju ni komite, ni četnike, ni "turke", ni šip'are, ni ustaše ... nego svi maštaju kako će se nalopinjati kao Marović. I onda se čudimo zašto 30% neće da izađe na izbore??