Đurović: Ne bi bio prvi put da Crna Gora bude prijatno integracijsko iznenađenje, ali postoji i rizik da se prioriteti EU mogu promijeniti

Da je zatvaranje devet pregovaračkih poglavlja do kraja godine, kako je to najavio glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović, realan scenario, nada se predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović.

Nekadašnja ministarka za evropske integracije kazala je to za Antenu M, dodajući da ćemo što se tiče poglavlja 31 vjerovatno čekati 2026. godinu.

“Po sadašnjim procjenama može se reći da nas manji broj poglavlja tokom predsjedavanja Poljske, te nešto malo više optimizma tokom predsjedavanja Danske u drugoj polovini 2025. godine, mogu dovesti do tog nekog okvirnog broja. To ne znači da nam u 2026. godini ne ostaje jedan zaista značajan broj poglavlja, koji treba da ostvarimo, posebno imajući u vidu ukupnu političku scenu kod nas i koordinaciju između velikog broja resora, koja nekad nije baš tako uspješna u ovoj fazi pregovora i koja mora biti još intenzivnija”, poručila je Đurović.

Dosta je, kaže faktora unutar same administracije, u dinamici rada parlamenta, u efikasnosti rada pravosuđa, koji mogu da preciznije nas upute prema tome da li je ovaj plan realan, posebno imajući u vidu šta nas onda sve čeka u 2026. godini.

“Vjerovatno bi nam bilo lakše da je taj plan, ne samo realan, nego da može biti i veći, onda bi mogla biti realnija i procjena za 2026. Ovako nas u 2026. po ovom sadašnjem planu zaista čeka jako mnogo pregovora, koji treba da vode ka zatvaranju velikog broja poglavlja. Ostaju neka 23 poglavlja, što zaista nije mali broj za jednu pregovaračku godinu, ali uz dobru političku volju i konsolidaciju naše strane ne bi bio prvi put da Crna Gora bude prijatno integracijsko iznenađenje, što je nekad bilo u ranijim fazama procesa stabilizacije i pridruživanja”, navela je Đurović.

2025. izazovna i turbulentna godina

Pred Evropom su zaista veliki izazovi, poručuje Đurović, upitana da li se brza pruga za Crnu Goru ka Evropskoj uniji može zatvoriti.

"Preispituju se transatlantska partnerstva, obim pomoći Ukrajini, odnosi sa Sjedinjenim Američkim državima i po tom osnovu, odnosi sa Rusijom, ekonomski i tehnološki uspon, migracije, demografski problemi, energetska bezbjednost, pa do nove teme kao što je rast zaduženosti i zajedničko zaduživanje za odbranu kroz program, koji će se vjerovatno zvati Spremno 2030 (Readiness 2030). To je taj prošireni program za zajedničku evropsku odbranu, tako da EU zaista ima puno izrazova pred sobom i postavlja se jedan rizik da se prioriteti mogu promijeniti", navodi Đurović.

Međutim, kako dodaje, imajući vidu značaj unutrašnjeg evropskog regiona, kao što je to region Zapadnog Balkana, sigurno da je EU vrlo važna i njegova stabilnost i da konsolidacija evropske integracije, zajednička odbrana i svi izazovi vode ka tome da ustvari treba integrisati što više region i preusmjeriti ga prema zajedničkim ciljevima, a to je članstvo u EU.

"Na tom fonu, u tom kontekstu i na tom putu, Crma Gora jeste na jedan način izuzeta kao potencijalno prva moguća država regiona, koja bi mogla završiti pristupne pregovore do kraja 2026. godine. Evropskoj uniji treba stabilnost na Zapadnom Balkanu, a činjenica je da se Crna Gora, kao i Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina, suočavaju sa utrašnjim političkim krizama i sa spoljnim pritiscima, tako da članstvo bi u tom smislu Crnoj Gori veoma pomoglo i zato je važno da proces proširenja bude što izvjesniji i da time se ustvari sprečavaju bilo kakve eskalacije nacionalizama i jačanja proruskih i euroskeptičnih snaga u regionu", istakla je predsjednica CPEU.

Zato je dobro, kaže, da Crna Gora drži ovu trasu, i da se udruže sve snage što se tiče ekspertiza, koje mogu pomoći koordinaciji i radu Vlade, i drugih grana vlasti na ovom putu.

"Naravno prozivka je najveća prema Skupštini, da sve partije participiraju, da se potpisani Sporazom pretvori u upit prema Vencijanskoj komisiji i pošalje koliko je danas i da to istovremeno znači aktivan parlament i dinamično usvajanje evropskih propisa bez kojih nema zatvaranja pregovaračkih poglavlja", kazala je Đurović.

Albanija kao konkurent

Albanija je potencijalni konkurent, međutim, ispred nje je zaista još dosta posla, kaže Đurović upitana o ocjeni evropske komesarke za proširenje Marte Kos da bi Albanija mogla biti naredna članica EU 2027. godine.

"Otvorila se velika debata oko toga gdje je Albanija u procesu u odnosu na Crnu Goru, da li nas može stići i prestići, mislim da to još nije realna opcija, ali ne treba to ni potcijeniti. Znači, treba iskoristiti ovaj momentum, uvažavajući zdravu konkurenciju, ali ipak oslanjajući se na sve rezultate koje smo do sada ostvarili na putu integracija. Mislim da u tom smislu imamo mnogo izgledniju putanju pristupanja nego što to u ovom momentu ima Albanija, bez obzira na taj nijihov rastući optimizam.

Nama je sad ključna pretpostavka politička stabilnost, odnosno aktivan parlament. Iz toga proizilazi i kvalitetniji rad struktura pregovaračkih, odnosno bliži smo ispunjavanju završnih mjerila i bliži smo tom našem cilju. Zaista, šansa je na Crnoj Gori, moramo je iskoristiti", zaključila je Đurović.