Hoće li se 13. aprila opet voditi bitka za Nikšić kao prije četiri godine ili je izborna matematika u drugom najvećem gradu Crne Gore već jasna?
Na lokalnim izborima u Nikšiću za 41 odborničko mjesto bori se deset lista, a glavni takmaci su koalicija aktuelnog gradonačelnika Marka Kovačevića i opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS).
U istom danu glasa se i na moru, u Herceg Novom, gdje se devet lista bori za 34 mesta u lokalnom parlamentu.
Izbori u Nikšiću su vrlo značajni jer predstavljaju odmjeravanje političke snage partija na vlasti i u opoziciji, ukazuje Nikoleta Đukanović, docentkinja Univerziteta Donja Gorica u Podgorici.
„Nikšić je dugo bio stožer današnjeg opozicionog DPS-a i njegovih koalicionih partnera, a u ovom posljednjem sazivu, vlast u lokalnom parlamentu formirala je aktuelna parlamentarna većina“, kaže za BBC na srpskom.
Na prethodnim izborima 2021, lista predvođena DPS-om tadašnjeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, ostvarila je najbolji pojedinačni rezultat, ali nedovoljan da formira većinu.
Vlast su formirale liste Za budućnost Nikšića tadašnjeg Demokratskog fronta, čiji je Kovačević bio kandidat, i Mir je naša nacija predvođena Demokratama Alekse Bečića.
Stranke su tada bile dio nove vladajuće koalicije na državnom nivou u Crnoj Gori, svježe formirane poslije poraza DPS-a u ljeto 2020. godine.
Borba za Nikšić 2.0.
Rodno mjesto Mila Đukanovića, simbola dugotrajne vlasti na Balkanu, predvodnika decenijama neprikosnovene stranke DPS, posljednjih godina snažno je uporište prosrpskih stranaka.
Predvode ih Milan Knežević i Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, obojica bliski zvaničnom Beogradu.
Oni su bili stožeri i koalicije Demokratski front koja se raspala 2023.
Protekla kampanja u Nikšiću je bila mirnija nego prije četiri godine i gotovo nezanimljiva, ukazuje politikološkinja.
„I dalje je funkcionerska, vidimo zloupotrebu resursa, kako državnih, tako i lokalnih.
„Primjetne su primjese uticaja faktora sa strane, ali je na prethodnim izborima, bilo prodornije i vidiljivije, te je i njihov uticaj na krajnji rezultat bio veći“, kaže.
Problem su i dalje nesređeni birački spiskovi koji ne odražavaju realno stanje, ali to pogoduje svim političkim strankama bez izuzetka, dodaje ona.
U Nikšiću prema posljednjem popisu živi nešto više od 66.000 hiljada ljudi, ali je primjetan odlazak mladih, što nije rijetkost na čitavom Balkanu.
Političari su tokom predizborne kampanje uglavnom govorili o ekonomskim i socijalnim pitanjima – povećanju plata i životnog standarda.
Ali nisu izostajale i identitetske poruke, ukazuje Nikoleta Đukanović.
„Tome se uglavnom okretala opozicija pitajući se da li su Crnogorci u Nikšiću, ali i u cijeloj Crnoj Gori ugroženi uticajem Beograda i Rusije, ali i njihovih eksponenata u Podogirici i bivših članica DF-a“, utisak joj je.
Marko Kovačević, trenutni gradonačelnik, kandidat je koalicije Za budućnost Nikšića.
Za odbornička mjesta ponovo se bori DPS, a tu je i Pokret Evropa sad (PES), aktuelnog premijera Milojka Spajića.
Na glasačkom listiću naći će se i liste „Probudimo Nikšić“, „Rad za moj grad – dr Borislav Mišo Đurišić“, „Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti“, Evropskog saveza, Stranke evropskog progresa, kao i Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića, bivšeg premijera Crne Gore, i koalicije Demokrata i Plenuma 083.
Manje je napeto na primorju.
U odnosu na Nikšić, manje se govori o izborima u Herceg Novom, jer je riječ o opštini gdje su Bečićeve demokrate godinama na vlasti.
„Teško je sad očekivati neku političku promjenu“, ukazuje Đukanović.
U nedjelju nešto više od 25.000 glasača u Herceg Novom bira sedmi sastav lokalne skupštine od sticanja nezavisnosti.
Za mandate u lokalnom parlamentu bori se lista „Stevan Katić – Znamo se po djelima“, aktuelnog gradonačelnika Stevana Katića, koju predvode demokrate.
Izazivači su im DPS i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, trenutnog potpredsjednika Vlade Crne Gore.
Novljani će moći da zaokruže i liste Evropski savez, na čelu sa Rajkom Komnenićem., Građanski pokret URA, Bokeški forum, koalicije Za budućnost Herceg Novog i Boke.
Učestvuju i Građanski pokret za Herceg Novi i Novska lista koju podržava PES, premijera Spajića.
Dosadašnje dominantne demokrate u ozbiljnoj su krizi i gradonačelnik Katić se trudio da sakrije kojoj partiji pripada, napisao je za CDM analitičar Ljubomir Filipović.
Politička situacija u Crnoj Gori se u posljednjih pet godina znatno promijenila.
Poslije 2020. i pada sa vlasti DPS i Mila Đukanovića, zemlja je bila u političkom limbu, bez stabilne vladajuće većine, pa se nekoliko puta išlo na birališta.
U međuvremenu je došlo i do raskola dvojice novih najmoćnijih ličnosti crnogorske politike – predsjednika Jakova Milatovića i Milojka Spajića, dojučerašnjih saboraca.
„Politička scena je toliko zatrovana, da mislim da bi mnogim partijama mnogo pametnije bilo da su u opoziciji i da ostvare cilj koji su obećali građanima, nego da preizborna obećanja budu prazna priča“, kaže Nikoleta Đukanović.
Iznenađenja su uvijek moguća, ipak.
Ukoliko i dođe do promjena odnosa snaga na lokalnom nivou, Đukanović vjeruje da neće ugroziti stabilnost trenutne nacionalne vlade čiji su stožer PES i prosrpske stranke Andrija Mandića i Milana Kneževića.
„To bi bio značajan signal da pada podrška partijama na vlasti.
„One su u konstantom, nekada blažem, nekada malo većem padu, dok DPS pokušava da zadrži biračko tijelo, na koje računa posljednjih nekoliko godina“, objašnjava.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR