Bajramspahić: Albanija prestiže Crnu Goru i izbacuje je iz narativa o skorom proširenju EU

Dok Crna Gora grca u problemima i nada se, u najboljem slučaju, zatvaranju dva pregovaračka poglavlja sa EU do kraja juna, susjedna Albanija ostvaruje izuzetne uspjehe u pregovorima i već je vrlo blizu da nas prestigne, upozorila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.

Ona je, za Pobjedu, komentarisala albansko otvaranje klastera poglavlja, kao i poruke evropske komesarke za proširenje Marte Kos.

Podsjećamo, Albanija je prije nekoliko dana na četvrtoj međuvladinoj konferenciji sa EU otvorila klaster 2, koji obuhvata poglavlja 1 (sloboda kretanja robe), 2 (sloboda kretanje radnika), 3 (pravo poslovnih nastanjivanja i sloboda pružanja usluga), 4 (sloboda kretanja kapitala), 6 (pravo privrednih društava), 7 (intelektualna svojina), 8 (konkurencija), 9 (finansijske usluge) i 28 (zaštita potrošača i zdravlja).

Na pres konferenciji koja je održana tim povodom, komesarka Kos izjavila je da je Albanija bliža nego ikada pridruživanju Evropskoj uniji, te da ta zemlja predstavlja „uspješnu priču procesa proširenja“.

“Napravili smo još jedan korak ka članstvu u EU. Potrebno je puno rada da bismo postigli rezultate, a vi morate ostati motivisani. Plan je da sva poglavlja otvorimo ove, a zatvorimo iduće godine. Punopravno članstvo će donijeti značajne koristi”, istakla je Kos.

Optimistične prognoze kada je u pitanju Albanija i njeno pridruživanje EU Kos je dala i prilikom nedavne posjete toj zemlji.

“Mogu reći da je Albanija napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se da EU više neće imati 27, već 28 članica, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, kazala je Kos prilikom martovske posjete Elbasanu.

Sve ove poruke, uz činjenicu da Crna Gora ostavlja sve manje pozitivan utisak u pregovaračkom procesu, ukazuju na to da se, smatra Bajramspahić, naša zemlja gubi iz narativa o skorom proširenju.

POLAGANJE RAČUNA

“Odlučnost kojom Albanija napreduje budi žal što i u Crnoj Gori nemamo takvu fokusiranost na cilj i predanost u ispunjavanju obaveza”, ističe Bajramspahić.

Ona podsjeća da je Albanija zvanično počela pregovore 19. jula 2022. godine, kada je počeo skrining proces i da je za manje od tri godine ostvarila nevjerovatan uspjeh, dok je Crna Gora, kako navodi, od političkih promjena 2020. zatvorila samo tri poglavlja i protraćila pet godina na prazan hod.

Zbog svega toga, Bajramspahić smatra da Vlada Crne Gore i parlamentarna većina moraju da pruže ozbiljan odgovor građanima zašto su pristupni pregovori Crne Gore sa EU usporeni i razvodnjeni.

“Primjer Albanije pokazuje koliko su svi izgovori o tome kako napredak zavisi od vanjskih, a ne unutrašnjih faktora, zapravo izgovori kojima se pravdaju neuspjesi u pregovorima”, ističe sagovornica Pobjede.

Ona dodaje da je krajnje vrijeme da Vlada pravovremeno preuzme mjere predostrožnosti kako bi se do juna uklonile sve prepreke za zatvaranje poglavlja 5, koje se odnosi na javne nabavke, i poglavlje 4, koje se tiče slobode kretanja kapitala, a kako ne bismo „čak i taj slabašni napredak prokockali“.

“Ukoliko ne zatvorimo ta dva poglavlja do juna, odgovorni moraju položiti račune i podnijeti odgovornost. U protivnom, može se zaključiti da Vlada podržava sabotiranje EU puta kako bi što duže mogla funkcionisati u nesređenom balkanskom stanju”, smatra Bajramspahić.

Kako dodaje, čak i sa zatvaranjem navedena dva poglavlja do juna, dinamika napretka Crne Gore je prespora i anemična.

“Zabrinjava što ne izgleda kao da su pristupni pregovori prioritet Vlade i vladajuće većine, jer da jesu, uspjesi bi više ličili na albanske”, istakla je ona.

FAKTORI USPJEHA

Da Albanija ostvaruje izuzetne uspjehe svjedoči i činjenica da je za svega šest mjeseci, podsjeća Bajramspahić, otvorila tri klastera, odnosno nevjerovatnih 16 od 33 pregovaračka poglavlja.

“Albanija je imala drugu međuvladinu konferenciju 15. oktobra 2024. godine, kada je otvorila prvi klaster „Temeljna prava“. Samo dva mjeseca kasnije, imala je treću međuvladinu konferenciju na kojoj je otvorila klaster 5 „Vanjski odnosi“ i to dan nakon što je i Crna Gora imala 16. međuvladinu konferenciju, u decembru 2024. Međutim, dok Crna Gora stagnira i od tada nema pomaka, Albanija je imala novu, četvrtu međuvladinu konferenciju prije dva dana. Na aprilskoj međuvladinoj konferenciji Albanija je otvorila klaster 2 „Unutrašnje tržište“. Naš južni susjed i Evropska komisija planiraju da Albanija već za mjesec dana, dakle, u maju, otvori još dva klastera, i to klastere 4 „Zelena agenda i održiva povezanost“ i 5 „Resursi, poljoprivreda i kohezija“, koji obuhvataju devet poglavlja”, podsjeća sagovornica Pobjede.

Paralelno sa tim, kako navodi Bajramspahić, albanska pregovaračka struktura ubrzano radi i na zatvaranju poglavlja. Ona podsjeća i na izjavu komesarke za proširenje Marte Kos o zajedničkom planu Evropske komisije i Albanije da ta zemlja otvori sva poglavlja ove godine i sve ih zatvori već sljedeće.

“Faktori sjajnog albanskog uspjeha su snažna politička volja, nepokolebljiva predanost EU agendi, stoprocentna geostrateška usaglašenost sa EU, dobri međususjedski odnosi i aktivan doprinos regionalnoj stabilnosti. Tu su i intenzivna i konstruktivna diplomatija, pouzdanost u savezništvu, strukturne reforme, makroekonomska stabilnost, napredna digitalizacija javne uprave koja je umanjila administrativnu korupciju, napredno korišćenje EU instrumenata i pretpristupnih fondova, kao i spremnost na odricanja zarad višeg cilja”, zaključila je Bajramspahić.