Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ocijenio je da je za jedanaest godina obnovljene nezavisnosti Crna Gora postigla strateške ciljeve u spoljnoj politici ali i naglašava da je neophodno da se dosegne ključni cilj – balansirani razvoj zemlje i gradnja države socijalne pravde.
"U oblasti ekonomije jesmo postigli mnogo. Dekada od nezavisnosti je imala povećanje BDP za oko 70 odsto, prosječne penzije su povećane za oko 100 odsto, a plata za 70 odsto. Lideri smo u regionu po obimu investicija po glavi stanovnika. Imamo sjajan razvoj turizma u kome smo samo u prošloj godini dobili 20 novih hotela i po, fizičkim i finansijskim pokazateljima, najbolju turističku sezonu… Međutim, treba konstatovati i ekonomske i socijalne probleme, posebno na sjeveru, sa visokom nezaposlenošću, naročito među mladima. Neophodno je brojnim i stimulativnim mjerama zaposlenja, uz snažno ohrabrivanje nezaposlenih, stvoriti uslove za obezbjeđenje njihove egzistencije. Uz promjenu svijesti da svoju sudbinu ne treba da vežu za zaposlenje u državi, opštinama i profitabilnim preduzećima već da u preduzetništvu, posebno porodičnom, obezbijede svoju egzistenciju", ističe predsjednik Crne Gore.
Crna Gora će početkom juna postati punopravna članica NATO-a. Smatrate li i Vi da je to, kao što su nedavno ocijenili premijer Duško Marković i predsjednik DPS-a Milo Đukanović, najvažniji događaj nakon obnove crnogorske nezavisnosti 21. maja 2006. godine? Zašto?
"I sam sam uporno i stalno ponavljao da je članstvo u NATO-u nužnost Crne Gore. Na prostoru Balkana gdje je u prošlom vijeku bilo pet ratova - dva balkanska, dva svjetska od kojih je prvi počeo na ovom prostoru, pa do tragičnog raspada bivše Jugoslavije samo NATO bezbjednosni okvir daje realnu sigurnost. Nadalje, kao jedina država Jadrana i sjeverne obale Mediterana, koja je bila van NATO-a, po svom geografskom položaju pripadamo toj velikoj evroatlantskoj alijansi. Po svojim ekonomskim potrebama i političkom djelovanju jasno je da moramo biti okrenuti evroatlantskoj zajednici jer nam je ogroman interes snažnija ekonomska saradnja sa njenim članicama i veći politički ugled. Konačno: od 28 država NATO-a 22 su članice EU, od 10 građana država EU njih 9 živi u državama koje su članice NATO-a pa je ekonomska i politička komunikacija sa NATO članicama snažna preporuka ubrzanja evropskih integracija", smatra Vujanović.
Oponenti ulaska u NATO tvrde da je parlamentarna odluka loše rješenje i da je bilo neophodno čuti glas naroda na referendumu, o čemu ste i Vi govorili u predsjedničkoj kampanji…
"Da li je igdje u svijetu moguće da gotovo dvije trećine parlamenta u programima stranaka kao stratešku potrebu vide članstvo u NATO-u, a da referendum o tome nema garanciju bar takve podrške? Moguće je u Crnoj Gori. Birači očigledno glasaju za partije iako ne prihvataju jednu od suštinskih vizija budućnosti koje te partije promovišu. Da li parlamentarni izbori u nekoj državi u susret članstvu u NATO mogu da izazovu toliko interesovanje da, u povodu planiranih aktivnosti terorizma, mogu da ishoduju optužnicom prema licima koja su i van Crne Gore? Mogu u Crnoj Gori! Tačno je da sam u TV duelu posljednjih predsjedničkih izbora saopštio, jasno i iskreno, da referendumom treba odlučiti o pristupanju NATO-u. Ali, to je bilo prije četiri godine. U međuvremenu smo imali višemjesečnu blokadu Podgorice i pokušaj nasilnog ulaska u Skupštinu u oktobru 2015. godine. Takođe, prema podnijetoj optužnici pokušaj terorističkog napada, pripreman na dan oktobarskih izbora 2016. godine radi formiranja vlasti koja bi bila protiv NATO-a što ozbiljnog i odgovornog građanina mora duboko da zabrine. Zar nakon svega toga organizovati referendum koji bi izvjesno donio nove tenzije, nove rizike ugrožavanja bezbjednosti i vrlo moguće reprizu onoga čemu smo jasno svjedočili? Svi smo dužni da svoje stavove uskladimo sa realnošću", poručuje predsjednik.
Govorite o izvjesnosti članstva u Alijansi. Kako gledate na događaje koji su pratili put Crne Gore u NATO, prije svega na pokušaj terorizma 16. oktobra 2016?
"Prema stavu tužioca iz optužnice, prema pravosnažnim presudama za jedan broj učesnika ove organizovane kriminalne grupe, kao i viđenjima brojnih visokih zvanica evroatlantskih država, koji imaju saznanja i iz svojih bezbjednosnih službi, svakako se može konstatovati da je ovo bio jedan od najtežih političkih trenutaka Crne Gore posljednjih decenija. Ali, kao pravnik i krivičar iz vremena mog rada u Tužilaštvu, sudu i advokaturi, obavezan sam da izbjegnem rizik da svojim viđenjem ovaj krivični predmet iz sudnice izmještam u javnost i da poštujem obavezu nezavisnog i samostalnog pravosuđa da optužnicu riješi u sudu u skladu sa činjenicama i dokazima kojima raspolaže", naveo je on.
Kako komentarišete stavove i ulogu Moskve u tim dešavanjima?
"Stavovi zvanične Rusije su u skladu sa izmijenjenim geostrateškim prilikama. Našu namjeru da budemo članice NATO-a, utvrđenu Deklaracijom o nezavisnosti iz juna 2006. godine i u polaznim osnovama našeg Ustava, vrlo smo jasno i otvoreno saopštili visokim zvanicama Rusije i od njih imali, najprije, stav da je to unutrašnja stvar Crne Gore i njeno suvereno pravo, uz, naravno, njihov negativni odnos prema proširenju NATO-a. Nakon novog geopolitičkog konteksta i prekida saradnje Rusije i NATO-a iz aprila 2014. godine, a u povodu poznatih događanja u Ukrajini, stav zvanične Rusije se promijenio. Dakle, promijenjeni odnos Rusije prema Crnoj Gori direktna je posljedica izmijenjenih geopolitičkih prilika", zaključio je Vujanović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR