Dobro je poznato da određene navike, poput pušenja ili pijenja prekomjernih količina alkohola, mogu s vremenom oštetiti naše srce. Međutim, mnoge svakodnevne navike o kojima zapravo i ne razmišljamo - koliko često peremo zube, količina kave koju pijemo - takođe mogu uticati na zdravlje našeg srca. Sve što radimo, jedemo i pijemo može značajno uticati na naš krvni pritisak, holesterol i broj otkucaja srca, a u konačnici i na cjelokupni rad srca. Stoga su kardiolozi, dr. Daniel Edmundowicz i dr. Rigved Tadwalkar, izdvojili nekoliko svakodnevnih navika koje mogu doprinijeti srčanim problemima.
1. Ekstremne dijete ili eliminacija određenih makronutrijenata
Kardiolog dr. Daniel Edmundowicz tvrdi da ljudi često misle kako jedu zdravo i uravnoteženo, ali zapravo stvaraju probleme sa srcem.
Na primjer, susreo se s ljudima koji slijede dijetu s niskim nivom holesterola i izbjegavaju zdrave masti, važan makronutrijent. Tada možda unose previše ugljenohidrata. Iako ovakva vrsta prehrane ne bi trebala uzrokovati povećanje nivoa holesterola, može dovesti do debljanja i staviti veliki stres na sustav regulacije šećera te na sastav koji reguliše dijabetes, prema kardiologu.
Ekstremne dijete također mogu opteretiti kardiovaskularni sastav, a istraživanja su pokazala da nagle i ekstremne promjene u prehrambenim navikama mogu dovesti do pogoršanja funkcije srca. "Prelazak iz jednog ekstrema u drugi zaista ne pomaže", rekao je dr. Edmundowicz za HuffPost.
2. Loše zdravlje zubi
Problemi sa zubima mogu povećati rizik od bakterijskih infekcija u krvotoku. Prema kardiologu dr. Rigvedu Tadwalkaru, bakterije iz usta vrlo lako uđu u krv. Nedavna istraživanja pokazala su da redovno čišćenje zuba poboljšava ishode vezane uz zdravlje srca.
Dr. Edmundowicz ističe da je poznato kako gingivitis i loše oralno zdravlje uzrokuju upalno stanje koje može pogoršati srčane probleme, poput visokog holesterola ili pucanja naslaga u arterijama.
"Dobra oralna higijena je važna. Ne možemo tvrditi sa 100-postotnom sigurnošću da svakodnevno četkanje i korištenje zubnog konca sprječava srčani udar, ali može povećati osjetljivost osobe ako već ima druge standardne čimbenike rizika", napominje dr. Edmundowicz.
3. Previše kofeina
Kafa s kofeinom uopšteno je sigurna za srce. Istraživanja sugerišu da ispijanje dvije šoljice kafe dnevno pruža najveće koristi za kardiovaskularni sastav. Međutim, previše kafe može imati negativan učinak jer može ubrzati rad srca, uzrokovati povećan puls, stezanje krvnih žila i povećanje krvnog pritiska. Ako je osoba sklona poremećajima ritma srca, velike doze kofeina mogu to izazvati, upozorava dr. Tadwalkar.
Kofein se smatra sigurnim do 300 do 400 miligrama, a nakon toga može izazvati niz negativnih učinaka.
"Često ne povezujemo holesterol s kafom, ali filtrirana kafa sadrži manje lošeg holesterola od manje filtrirane kafe", navodi dr. Tadwalkar. Uopšteno, što je kava tamnija, to je zdravija za tijelo.
4. Nekontrolirani stres
Kada je sastav tijela za borbu ili bijeg hronično aktivan, to može uzrokovati upalu u tijelu i produženo oslobađanje stresnih hormona poput adrenalina. Prema riječima dr. Tadwalkara, ovi faktori zajedno mogu uzrokovati fiziološke promjene u tijelu, uključujući povećanje krvnog pritiska, visok holesterol, pretilost, inzulinsku rezistenciju i poremećaje srčanog ritma.
Hronični stres takođe može povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u cijelom tijelu. Ako se ugrušak formira u arteriji koja je već sužena, može izazvati srčani udar. "Zbog toga ljudi koji imaju puno hroničnog stresa često završe sa srčanim udarom", objašnjava dr. Tadwalkar.
Okidači stresa svuda su oko nas i može ih biti teško izbjeći. Budući da ti okidači neće nestati, ključno je naučiti kako učinkovito upravljati stresom, kaže dr. Tadwalkar. Preporučuje aktivnosti za ublažavanje stresa poput meditacije, joge, vježbanja i drugih ugodnih hobija.
5. Previše ili premalo sna
Većini ljudi treba oko sedam do osam sati sna po noći; previše ili premalo sna može pridonijeti kardiovaskularnim problemima, uključujući srčani udar i moždani udar.
No, nije važna samo količina sna, već i kvaliteta. Visokokvalitetan regenerativan san ključan je za održavanje zdravog srca. Niži kvalitet sna povezan je s visokim krvnim pritiskom, povišenim holesterolom i aterosklerozom.
"Želimo da ljudi dobro spavaju, i to u očekivanom trajanju kako bi stvarno zaštitili svoje srce", zaključio je dr. Tadwalkar.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR