Posljednjih godina kako kod nas tako i u svijetu, autofagija veoma je popularan režim ishrane odnosno gladovanja.
Autofagija zaista može poslužiti kao izvrstan metod za gubitak viška kilograma, ali je njena prednost prije svega čišćenje organizma, preciznije – čišćenje oštećenih ćelija, koja omogućava da se obnove i širom organizma stvore nove, zdravije ćelije.
Autofagija, prema riječima doktorice Enise Kujundžić, specijaliste za higijenu u Institutu za javno zdravlje zasniva se na naučnom utemeljenju u otkrićima autofagije.
Naime, ćelijski biolog Jošiniri Ošumi 2016. dobio je Nobelovu nagradu u oblasti filozofije i medicine za revolucionarno otkiće autofagije.
Koncept recikliranja ćelija poznat je od šezdesetih godina prošlog vijeka, kada su istraživači primijetili da ćelije mogu sebe da pojedu.
Japanski nobelovac svoja istraživanja je vršio na kvascu, a odatle potiču i prva zvanična istraživanja koja u aktuelna i danas.
Naučnici tvrde da slični procesi koji se dešavaju u kvascu, dešavaju se i u našem tijelu.
Šta je autofagija, kako nastaje, koliko vrsta autofagije postoji, kome se ne preporučuje..
O tome i svemu bitnom u vezi sa autofagijom za Antenu M priča doktorica Kujundžić.
Antena M: Šta je autofagija?
Enisa Kujundžić: Autofagija, prirodni proces recikliranja ćelija u organizmu, koji im omogućava da se obnove koristeći sebe za proizvodnju energije, sve više dobija na popularnosti kao metod za intermitentno gladovanje među laičkom javnošću.
Ovaj termin, koji se koristi za opisivanje režima koji pokreće interni mehanizam čišćenja od toksina, možda na prvi pogled zvuči kao privlačna opcija za one koji teže detox efektu ili mršavljenju.
Antena M: Kome se ne preporučuje?
Enisa Kujundžić: Intermitentno gladovanje koje pokreće autofagiju, iako korisno za neke, može biti potencijalno opasno za ljude kod kojih kalorijska restrikcija nije poželjna ili zdrava opcija.
Među njima su osobe sa dijabetesom tipa 1. ili oni sa težim oblicima dijabetesa tipa 2, gdje ovakav režim izaziva rizik od naglog pada šećera u krvi, posebno kod onih koji koriste insulin ili ljekove za regulaciju nivoa šećera.
Posebno osjetljive grupe poput trudnica i dojilja takođe spadaju u kategoriju onih kojima se autofagija ne preporučuje.
Stabilan unos nutrijenata neophodan je za razvoj bebe i očuvanje zdravlja majke, pa svaki oblik restriktivnih dijeta ili gladovanja može imati negativne posljedice.
Slično tome, pojedinci koji se bore sa poremećajima ishrane poput anoreksije, bulimije ili ortoreksije takđe trebaju da izbjegavaju autofagiju koja može dovesti do dodatnih nutritivnih deficita.
Adolescenti, grupa koja je u razvoju i kojoj je potreban stabilan unos kalorija i nutrijenata ne treba da budu u grupi intermitentnog gladovanja zbog svojih potreba za pravilnim rastom i razvojem.
Osobe sa hroničnim bolestima na regularnoj medicinskoj terapiji, oni sa niskim krvnim pritiskom, kao i osobe sa niskom tjelesnom masom još su kategorije za koje autopfagija može biti više štetna nego korisna.
Antena M: Autofagija ne spada u dijete, već u procese gladovanja?
Enisa Kujundžić: Tako je. Autofagija, predstavlja proces čišćenja organizma koji se pokreće kada tijelo dođe u stanje energetske nestašice, to jest kada nema dostupnih spoljašnjih nutrijenata poput glukoze.
Ovo stanje se obično dešava tokom perioda posta, intenzivne fizičke aktivnosti ili kada se smanji unos ugljenih hidrata.
Dok ove aktivnosti pokreću autofagiju, važno je napomenuti da ovaj proces i fenomen intermitentnog gladovanja još uvijek nije zvanično preporučen za opštu populaciju.
Kao ljekar specijalizovan za ishranu, ističem da, iako se razni profili pacijenata mogu sresti u praksi, treba biti oprezan pri preporučivanju intermitentnog gladovanja jer je pristup specifičan i ne odgovara svima.
Ipak, u slučajevima gdje zdravstveno stanje pojedinca dozvoljava, autofagija može imati brojne benefite.
Proces čišćenja koji se odvija unutar tijela tokom autofagije smatra se korisnim za zdravlje, oslobađajući tijelo od nepotrebnih ili oštećenih ćelija.
Antena M: Koje benefite donosi autofagija? Neka istraživanja govore da autofagija ima važnu ulogu u sprječavanju raka. Istina ili zabluda?
Enisa Kujundžić: Autofagija, kao prirodni proces u našem tijelu, igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja na nivou ćelija, omogućavajući recikliranje i eliminaciju oštećenog materijala.
Ovaj proces ne samo što pruža pomoć u prevenciji različitih degenerativnih oboljenja, već posjeduje potencijal da ojača imunitet i smanji rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove i Parkinsonove, kroz uklanjanje toksičnih proteina koji su sa njima povezani.
Interesantno, aktivacija autofagije može efikasno da izloži ćelije sa oštećenim DNK, koji predstavljaju potencijal za razvoj malignih ćelija, na proces eliminacije prije nego što dođe do njihovog nenormalnog razmnožavanja.
Osim toga, ovo recikliranje na ćelijskom nivou uspijeva da smanji oksidativni stres i razne upale, čime smanjuje rizik od razvoja tumora. Takođe, omogućuje imunim ćelijama da bolje prepoznaju i unište potencijalno kancerogene ćelije.
Međutim, u ovom procesu postoji "mač sa dvije oštrice". Dok autofagija može igrati značajnu ulogu u prevenciji i borbi protiv raka, u slučajevima kada je rak već razvijen, ćelije tumora mogu zloupotrijebiti ovaj mehanizam kako bi preživjele neadekvatne uslove, uključujući i nedostatak hranljivih materijala.
Time one postaju sposobne da prežive čak i u nepovoljnim uslovima, postajući otporne na terapiju i sposobne za metastaze u nove djelove tijela.
Zbog ove dvostruke uloge autofagije, njeno stimulisanje nije univerzalno preporučljivo za sve osobe.
Potrebno je pristupiti s oprezom, uzimajući u obzir da ono što može biti korisno u preventivnom smislu, može imati suprotan efekat kada je bolest već prisutna.
Sve ovo ukazuje na složenost i važnost daljeg istraživanja autofagije, kako bi se u potpunosti razumjeli svi njeni efekti na ljudsko zdravlje, i kako bi se mogli razviti efikasni načini za iskorištavanje njenih prednosti, dok se istovremeno minimiziraju potencijalni rizici.
Antena M: Koje je to vrijeme koje je preporučljivo za primjenu autofagije?
Enisa Kujundžić: Naučna istraživanja ukazuju na to da je period od četiri sedmice optimalan za intenzivno pokretanje procesa autofagije. U toku tog perioda, dešava se da proces autofagije funkcioniše onako kako treba, dok daljim intenzivnim sprovođenjem može doći do suprotnog efekta.
Nakon određenog vremena, tijelo može pokrenuti procese kao što su stres i apoptoza, odnosno programirana smrt ćelija, ako se autofagija sprovodi pretjerano intenzivno.
Važan aspekt koji se takođe ističe je značaj umjerenog pristupa i pridržavanje prirodnog ritma tijela. Kroz umjerenu autofagiju, poštovanjem biološkog ritma, moguće je stimulisati ovaj proces bez rigoroznog posta.
Antena M: U svijetu se primjenjuje nekoliko vrsta autofagije. Koja je najpopularnija kod nas?
Enisa Kujundžić: Zanimljivo je da je poseban interes pobudila makroautofagija, koja se aktivira metodama poput isprekidanog posta (metoda 16-8), koji postaje sve popularniji, naročito u odnosu na tradicionalne pristupe.
Metoda podrazumijeva 16 sati posta i 8 sati tokom kojih se uzima hrana, što je podsticaj na ćelije da započnu proces autofagije.
Važan aspekt koji se takođe ističe je značaj umjerenog pristupa i pridržavanje prirodnog ritma tijela. Kroz umjerenu autofagiju, poštovanjem biološkog ritma, moguće je stimulisati ovaj proces bez rigoroznog posta.
Antena M: Jesu li autofagija i sport savršeni partneri u očuvanju zdravlja?
Enisa Kujundžić: Posebno je zanimljivo da se vježbanje i autofagija smatraju savršenim partnerima u očuvanju zdravlja.
Visoko intenzivni intervalni treninzi, kao i treninzi snage, mogu značajno podstaći proces autofagije i doprinijeti regeneraciji mišića, smanjenju oksidativnog stresa i poboljšanju opšteg zdravstvenog stanja.
Kada je u pitanju unos hrane koji podržava proces autofagije, preporučuje se izbjegavanje visoko prerađene hrane i usredsređivanje na hranu bogatu zdravim mastima, proteinima, povrćem bogatim vlaknima i nisko glikemijskim voćem, uz dovoljno unosa vode i biljnih čajeva.
Opširnije o autofagiji slušajte u emisiji Radio terapija koja je na programu Antene M u subotu od 10 sati i 15 minuta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR