Većina poslova u današnje vrijeme zahtijeva dugotrajno sjedenje za računarom.
Pitanje koje se često postavlja jeste koliko je zapravo sjedalni način života štetan za naše zdravlje, a naročito za kičmu.
U emisiji "Radio terapija" gostovanje Krsta Kovačevića, doktora zdravstvenih nauka i fizioterapeuta, osvijetlilo je ovu temu detaljnijim uvidom u opasnosti koje sa sobom nosi dugotrajno sjedenje, uz praktične savjete kako ublažiti njegove negativne efekte.
Antena M: Je li dugo sjedenje na kancelarijskim stolicama loše za zdravlje kičme?
Krsto Kovačević: Dugotrajno sjedenje ima opasne posljedice ne samo za kičmu, već za cijelo tijelo. Najveći teret pada upravo na kičmu koja trpi zbog neadekvatnog držanja, naročito u slučajevima kada osobe sjede pogureno ili na ivici stolice, prilagođavajući svoje tijelo radnom stolu umjesto obrnuto. Rad za računarom može ostaviti trajne posljedice, uključujući profesionalna oboljenja kao što su problemi sa šakom, zbog pritiska na karpalni tunel, bolove u gornjem dijelu tijela, što zahtijeva stručnu medicinsku pažnju.
Da li rad za računarom ostavlja ozbiljne posljedice na kičmu?
Krsto Kovačević: Naravno da ostavlja. Jedan od glavnih problema jeste uticaj na mišićno-koštani sistem, koji može rezultirati različitim oboljenjima, uključujući i problem sa karpalnim tunelom, najčešće uzrokovan repetitivnim pokretima šaka, kao što je rad sa računarskim mišem.
Za one koji već osjećaju određene simptome povezane s dugotrajnim sjedenjem, posjeta fizioterapeutu ili ljekaru treba da bude obavezna.
Antena M: Kako izgleda pravilan način sjedenja?
Krsto Kovačević: Već sam napomenuo da dugotrajno sjedenje, posebno u neadekvatnim položajima, može imati štetne posljedice za kičmu i opšte zdravlje.
Popularne su poruke o korištenju švajcarske ili pilates lopte kao alternative stolici, čime se aktiviraju mišići za razliku od pasivnog sjedenja na stolici.
Pravilno sjedenje sa podrškom za donji dio leđa, veoma je bitno kako bi se izbjegli bolovi i oštećenja. Sjedenje na ivici stolice jako je loše za kičmu.
Ako leđa nijesu dobro prislonjena uz stolicu trpi kičma, jer nijeste dobro pozicionirani.Ne treba vi da se prilagođavate stolici već stolica vama. Pravilno sjedenje podrazumijeva da ste vi ugodno smješeni na stolici do kraja ivice pod pravim uglom uz položaj ruku koji vama odgovara.
Osim toga preporučujem vježbe istezanja i jačanja mišića.
Antena M: Svakodnevna fizička aktivnost igra ključnu ulogu u ovome, ali koliko je zaista potrebno hodati ili se izlagati fizičkim aktivnostima da bismo održali zdravlje kičme?
Krsto Kovačević: Dovoljno je angažovati se sa laganom zagrijavanjem koje će u vama proizvesti prijatna osjećanja toplote i blagog znojenja, a zatim nastaviti sa sporijim tempom hoda, čime se održava aktivnost bez prekomjernog napora.
Kada je hodanje u pitanju, preporučuje se broj koraka između 5.000 i 10.000 dnevno ili otprilike između 5 i 10 kilometara. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, poput pametnih satova i aplikacija koje broje korake, ljudi su više motivisani da se kreću i ostanu aktivni tokom dana.
Da biste maksimalno iskoristili vašu svakodnevnu rutinu i unaprijedili zdravlje kičme, važno je naći prilike za šetnju i stajanje, posebno ako radite posao koji zahtijeva dugotrajno sjedenje. Na primjer, korišćenje telefona može biti odlična prilika da ustanete i prošetate dok razgovarate. Takođe, preporučuje se pravljenje redovnih pauza za odvajanje od računara, što uključuje ustajanje i istezanje kako bi se izbjegla ukočenost i očuvalo zdravlje kičme.
Alternativne metode, kao što je parkiranje automobila malo dalje od krajnjeg odredišta ili korišćenje javnog prevoza s ciljem prošetati više, mogu takođe doprinijeti povećanju fizičke aktivnosti.
Antena M: Kada bol postaje signal da nešto nije u redu?
Krsto Kovačević: Jedan od problema o kojem se često govorim je sindrom karpalnog tunela. Iako je ovaj sindrom poznat mnogima, on zapravo predstavlja samo mali segment šireg spektra problema koji mogu nastati uslijed loše ergonomije na radnom mjestu. Zapostavljeni bol može ukazivati na probleme u drugim dijelovima tijela, poput ramena ili čak suprotne strane tijela, ukazujući na to da se problemi ne nalaze samo u zglobu koji najviše koristimo.
Česti uzroci bola su dugi sati rada na kompjuteru, posebno ako je naša šaka u neprirodnom položaju na mišu ili tastaturi. To ne samo da stvara pritisak na samu šaku, već utiče i na ramena, gornji dio leđa, pa čak i vrat, a loše držanje dodatno pogoršava situaciju.
Najvažniji korak u prevenciji i tretmanu ovakvih bolova jeste promjena načina na koji radimo. Uključivanje redovne fizikalne terapije može imati veliki uticaj na smanjenje ovih problema, ali ključna je edukacija o pravilnim ergonomskim pozicijama tokom rada.
Ljudi često bol trpe do određene granice, nadajući se da će proći uz pomoć tableta ili da će se samo riješiti. Međutim, odgađanje stručne pomoći može dovesti do ozbiljnijih problema dugoročno. Pravovremena promjena položaja, aktivacija mišića koji su napeti tokom rada, te stručno usmjeravanje može spriječiti teža oboljenja.
Antena M: Problemi sa mišićno-koštanim sistemom ne biraju godine?
Krsto Kovačević: Današnji brzi tempo života i izmenjene navike u ishrani bez sumnje ostavljaju traga na zdravlje ljudi, bez obzira na starosnu dob. Ne tako davno, problemi sa kostima i mišićima smatrani su tegobama koje se javljaju kod osoba starijih od 40 godina.
Ishrana siromašna vlaknima i esencijalnim vitaminima, koja je neophodna za normalno funkcionisanje mišićno-koštanog sistema, jedan je od glavnih uzročnika ovog trenda. Brza hrana, instant obroci koji su sve dostupniji, kao i smanjena potrošnja namirnica bogatih nutrijentima doprinose sve većoj učestalosti problema sa kostima i mišićima među mladim ljudima.
Antena M: Koje su vježbe najbolje za sve koji su satima za računarom?
Krsto Kovačević: Svima nama koji veći dio dana provodimo sjedeći, naročito za računarom, poznavanje i praktikovanje jednostavnih vježbi koje mogu umanjiti negativne efekte ovakvog načina života je od esencijalnog značaja.
Evo nekoliko vježbi koje sam izdvojio iz svoje knjige "Aktivni na poslu, vježbe u kancelarijskim uslovima"
1. Dizanje ramena: Dizanje ramena ka ušima jedna je od preporučljivijih vježbi za smanjenje napetosti u gornjem dijelu tijela, naročito oko vrata i ramena, područja koja često pate zbog dugotrajnog sjedenja i tipkanja.
Istezanje nogu
Opružite jednu, pa drugu nogu ispred sebe pazeći da ne istegnete mišiće. Ovo pomaže u reaktivaciji cirkulacije u donjem dijelu tijela i smanjenju napetosti mišića.
Vježbe sjedanja i stajanja: Sjedanje i ponovno stajanje efikasna je vježba za aktivaciju mišića cijelog tijela. Veoma je jednostavna za izvođenje i može se raditi u bilo kojem okruženju, čineći je idealnom za kancelarijske uslove.
4. Vježbe sjedanja i stajanja: Sjedanje i ponovno stajanje efikasna je vježba za aktivaciju mišića cijelog tijela. Veoma je jednostavna za izvođenje i može se raditi u bilo kojem okruženju, čineći je idealnom za kancelarijske uslove.
Antena M: Koliko su korisne ergonomske stolice i masažeri?
Krsto Kovačević: Mislim da ti uređaji, kako im samo ime kaže, ergonomski imaju neki benefit. Ali, opet, ako vi ne promijenite vašu naviku, džaba vama ergonomska stolica. Neće ona hodati i aktivirati vaše mišiće umjesto vas.
Što se tiče masažera, oni će vam dati kratkoročan efekt u tom momentu, i možda ćete se nakon korišćenja osjećati bolje, ali to je kratkog daha. Na duge staze ipak je individualan pristup, vaše praćenje vaših rezultata od strane adekvatnih profesionalaca najbitnije.
Antena M: Istina o pucketanju zglobova: Korisno ili štetno?
Krsto Kovačević: Pucketanje prstima, vratom i kičmom tema je koja već decenijama izaziva polemike među stručnjacima i laicima. Izgleda da je taj zvučni efekat koji mnogi smatraju olakšanjem, zapravo jedno kompleksno pitanje za razmatranje.
Kada se oslobodi nagli pokret u zglobovima, dolazi do krepitacije ili narodno rečeno, do pucketanja. Ovaj proces može privremeno opustiti zglobni prostor, stvarajući negativni vakum koji donosi trenutno olakšanje može biti obmanjujući.
Iako povremeno pucketanje nije nužno štetno, konstantna praksa može dovesti do ozbiljnih posljedica. Ukoliko se zglobovi neprekidno forsiraju postoji mogućnost da će zglobna kapsula postati opuštenija nego što je to zdravo, što može rezultirati nestabilnošću i u konačnici ozbiljnim povredama. Naime, nestabilan zglob može postati problematičan, dovodeći do većih komplikacija koje zahtijevaju ozbiljnije intervencije.
Moja preporuka je da pucketanje ne praktikujete često i bez razloga. Nasilno i naglo savijanje može izazvati više štete nego koristi, te da se hiropraktika, koja se često navodi kao alternativa, ne smatra zvaničnom metodom liječenja u mnogim medicinskim krugovima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR