Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Pomjeranje satova možda jedno od posljednjih

| Postavio/la: Lejla Hadžimuhović | Izvor: Beta

Pomjeranje satova možda jedno od posljednjih

Satovi su zbog sezonskog završetka "letnjeg računanja vremena" prošle noći pomjereni jedan od posljednjih puta jer se pokazalo da je ta promjena loša i za privredu i za ljudsko zdravlje, piše na svom sajtu američki mjesečnik za tehnologiju "Vajerd". 

Pred jutro posljednje nedjelje u oktobru, cijela Evropa svake godine prolazi kroz isti ritual pomjeranja časovnika sat unazad, te ljudi ustaju odmorniji nego uobičajeno, zahvaljujući dodatnom satu koji su proveli u krevetima, a drugi tu promjenu vremena koju su propustili, shvate tek kada negdje stignu sat ranije nego što je trebalo.

Ali možda neće tako ostati još dugo: u martu 2019. godine Evropski parlament je odlučio da se potpuno okonča sezonska promjena računanja vremena - početak i kraj ljetnjeg računanja. Ako to odobri samit EU, a zatim države članice ratifikuju i pretvore u zakone, satovi će se posljednji put pomjeriti u martu ili oktobru 2021. 

Ako se to dogodi, svakoj državi-članici EU će biti prepušteno da odabere da li će trajno živjeti u "ljetnjem vremenu" - u kojem slučaju će njihova posljednja promjena sata biti u martu 2021., ili u "starom" koje sada važi samo zimi - te bi tim zemljama posljednje pomjeranje sata bilo u oktobru 2021.

Pristalice te novine, u stvari povratka na staro, kažu da će to uštedeti novac i pomoći da bar spavanje bude zdravije, piše "Vajerd".

Pomjeranje satova silom razbija "cirkadijanske ritmove" ljudi, te se osjećaju umornije i rastrojenije nego inače, slično posljedicama uticaja dugolinijskih putovanja avionom.

Studija Univerziteta u Alabami, SAD, iz 2012. otkrila je da u danima poslije pomjeranja satova unaprijed u martu, rizik od srčanog udara raste za 10 procenata. Istraživači pretpostavljaju da bi to moglo biti povezano s nedostatkom sna, što može doprinijeti i povećanim reakcijama na upale, kao i poremećajima imuniteta.

Pomjeranje sata je loše i za privredu jer je jedna studija američkog istraživačkog centra Korporacije RAND utvrdila da neadekvatno spavanje košta privredu Velike Britanije 50 milijardi funti godišnje zbog smanjenja produktivnosti i povećanja bolovanja.

Izgleda da su građani zemalja EU velike pristalice ideje o odustajanju od "ljetnjeg računanja vremena". Proje nego što je Evropska komisija izradila prijedlog o tome, a Evropski parlament ga odobrio, tokom javne rasprave o tome dobila je 4,6 miliona odgovora stanovnika svih 28 država-članica EU. To je najveći broj odgovora ikada dobijenih u bilo kojoj javnoj raspravi na poziv Evropske komisije.

Pokazalo se da se čak 84 odsto građana zalagalo za okončanje pomjeranja sata dvaput godišnje. Za to je bilo najviše Britanaca (82 odsto onih koji su se oglasili), a najmanje Grka (56 odsto je reklo da bi se radije i dalje držalo sadašnjeg sistema).

Promjena računanja vremena je stara ideja, iz Prvog svjetskog rata. Njemačko carstvo se aprila 1916. prvo sjetilo da se časovnici pomjeraju jedan sat unaprijed, da bi se smanjila upotreba vještačkog osvjetljenja tokom dana i tako uštedjelo gorivo za proizvodnju struje. Velika Britanija i Francuska su to ubrzo slijedile, a većina Evrope je po završetku rata na to sasvim i zaboravila.

Ostavi komentar

0/300