Vlast priprema sljedećeg patrijarha?

Iako niko od nadležnih institucija – Crkva, Rektorat, zvanično ne komentariše odluku Svetog arhijerejskog sinoda SPC da sa Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Beogradskog univerziteta „ukloni“ redovnog profesora episkopa zapadnoameričkog Maksima (Vasiljevića) i docenta Marka Vilotića, iz komentara na društvenim mrežama i crkvenim sajtovima vidi se da su mnogi upućeni u problem i da se čeka „rasplet“ u Patrijaršiji ili eventualno izjašnjavanje nadležnih organa fakulteta, piše Danas. 

Na pisanje Danasa juče je reagovao samo Nikola Selaković, generalni sekretar predsjednika Srbije, koji negira političku pozadinu ovog „slučaja“.

Iako Selaković optužuje ovaj list da pokušava da „naruši do sada najbolju saradnju vrha srpske države i Crkve“, u patrijaršijskim krugovima spekuliše se da je „slučaj“ vladike Maksima mogući početak šire akcije protiv kritičara predsjednikove politike na Kosovu u redovima SPC.

Pri tome izvori Danasa ne isključuju ni mogućnost da političke okolnosti mogu biti iskorišćene za „obračune“ u SPC iz crkvenih i drugih razloga.

Od svih pravnih, vjerskih i pastoralnih posljedica eventualnog sprovođenja sinodske odluke, Selaković je komentarisao samo spekulacije o mogućoj političkoj pozadini ovog crkvenog presedana zato što vladika Maksim spada u episkope koji su na posljednjem Saboru SPC kritikovali predsjednikovu politiku na KiM.

Selaković je gostujući juče ujutru na TV Pink rekao da „kao blizak predsjednikov saradnik i kao neko ko je u stalnim kontaktima sa SPC odgovorno tvrdi da predsjednik Vučić ne zna ko je vladika Maksim i da mu nije poznato ni da je predavač na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu, a još manje koji su razlozi za postupke koji se u Danasu navode“.

Napominjući da je bio prisutan na sjednici koja je održana zajedno sa Saborom SPC i kojoj su prisustvovali Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, Selaković je izjavio da se „na toj sjednici, koliko se sjeća, vladika Maksim uopšte nije javljao za riječ“.

"To je jedna u nizu neistina, koje se u tom tekstu pojavljuju, da su sklonjeni kritičari politike predsjednika Vučića na KiM, a da oni nijesu ni učestvovali u tom razgovoru, nijesu se ni čuli, a za neke od njih i ne zna da li su bili prisutni u sali gdje je bio sastanak.

Ovo pokazuje čime su spremni da se služe ljudi koji sa jedne strane žele da napadaju predsjednika Srbije po svaku cijenu, čak i u situaciji u kojoj je moguće da ispadnu glupi i budale, a s druge strane pokazuje koliko je neko željan da naruši jednu vrstu, mogu da kažem, do sada najbolje saradnje vrha srpske države i Crkve. Uvjeren sam da u tome neće uspjeti", poručio je, između ostalog, Nikola Selaković.

Predsjednikov sekretar je i u vrijeme majskog zasijedanja Sabora javno negirao pisanje Danasa o događajima „iza zatvorenih vrata“ na Vučićevom prijemu u patrijaršijskom „Crvenom salonu“, ali se u izjavama pojedinih arhijereja i pisanja drugih medija poslije Sabora izvještavanje tog lista pokazalo tačno.

Iako je Sabor donio odluku da Vučić ne može da uđe na zasijedanje, već je odlučeno da to bude prijem, Selaković je javno tvrdio da je „Vučićevo prisustvo sjednici redovnog godišnjeg zasijedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC veoma važno i da predstavlja ozbiljan korak ka stvaranju jedne vrste nacionalnog jedinstva i konsenzusa oko pitanja od životne važnosti za državu i narod“. Sabor je potom ponovo saopštio da je protiv nezavisnosti, podjele i razgraničenja na KiM, za koje se predsjednik Srbije javno zalaže.

Nikola Selaković je kao nadležni državni službenik u Srpskoj patrijaršiji počeo da se eksponira kao ministar pravosuđa, tokom čijeg je mandata Beograd zvanično i protiv Ustava Srbije predao srpsko pravosuđe na KiM Prištini.

U patrijaršijskim krugovima spekuliše se da je sada, navodno, direktna „veza“ između Predsjedništva Srbije i poglavara SPC Irineja.

„Karika“ je navodno Selakovićev duhovnik vikar patrijarhov episkop remezijanski Stefan (Šarić), koji je u javnosti poznat i kao duhovnik estradne zvijezde Svetlane Ražnatović.

Selakovića bije glas da je blizak i sa najbližim patrijarhovim saradnicima.

U crkvenim izvorima priča se da je predsjednikov generalni sekretar posljednjih godina lobirao za izbor u vladičansko zvanje ne samo svog duhovnog oca, nego i drugih vladika, kao i da se na njegov telefonski poziv posljednjih godina određuje i sastav Sinoda, čiji je jedini stalni član, prema crkvenom Ustavu, predsjedavajući – poglavar SPC.

„Zlobnici“ idu tako daleko da u Selakoviću vide predsjednikovog čovjeka u „državnom projektu“ pripreme budućeg srpskog patrijarha među Vučiću bliskim arhijerejima SPC.

Iako Selaković tvrdi da aktuelna vlast ne utiče na unutarcrkvene sporove, pojedini crkveni krugovi spekulišu da je uklanjanje vladike Maksima sa fakulteta, kao i kritike kojima je bio izložen na posljednjem Saboru zbog „ukrajinskog crkvenog pitanja“ zapravo početak „napada“ na njegovog duhovnog oca umirovljenog episkopa bivšeg zahumsko-hercegovačkog Atanasija (Jevtića), jednog od najvećih kritičara Vučićeve politike i van SPC.

Mnogi misle da je prošlogodišnji neočekivani premještaj vladike Grigorija iz Hercegovine u Njemačku dio iste priče.

Što se tiče sinodske odluke o „uklanjanju“ dvojice predavača najviše visokoškolske ustanove u SPC, za sada ih nije komentarisao ni dekan Bogoslovskog fakulteta, episkop braničevski Ignatije (Midić). On se vratio u Požarevac, potvrđeno je Danasu, koji još očekuje njegove odgovore o sinodskim odlukama.

Pojedini crkveni sajtovi prenose da je stav Sinoda „dugoočekivan“ i da bi mogao da znači povratak „Beogradske patrijaršije ideji o duhovnoj akademiji kao jedinom pravcu razvoja Bogoslovskog fakulteta kako bi bio u službi Crkve i obrazovanju njenih klirika“.

Isti izvori tvrde da se Bogoslovski fakultet oteo od SPC 2004, kad je upravo na dugogodišnji zahtjev Crkve vraćen na BU, mada se na probleme sa ovom ustanovom u crkvenim krugovima ukazuje mnogo duže.

Priče o puču u SPC

Iz dijela Crkve, bliskom Vučićevoj vlasti, posljednjih dana počeli su da stižu signali o navodnoj pripremi „puča“ u SPC – smjene patrijarha Irineja na sljedećem Saboru.

„Zavjerenici“ su, kako se spekuliše, episkopi koji se protive Vučićevoj politici na KiM, a za razliku od ovogodišnjeg majskog Sabora kad su u medijima bliskim naprednjačkim vlastima proturane slične vijesti, „kolovođa“ više nije mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (Radović) nego vladika diseldorfsko-njemački Grigorije (Durić), čijeg je sekretara Marka Vilotića Sinod odstranio sa Bogoslovskog fakulteta zajedno sa vladikom Maksimom. Što se tiče mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, mnogi nijesu povjerovali izjavama crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da „disciplinovanje“ SPC u Crnoj Gori nije dogovoreno sa Aleksandrom Vučićem.

Sinodalci

Prema Danasovim nezvaničnim saznanjima, patrijarh Irinej je povodom „slučaja“ vladike Maksima, vladici Atanasiju (Jevtiću), između ostalog objasnio, da iza sinodske odluke stoji cijela crkvena vlada.

Aktuelni Sinod čine: patrijarh Irinej, mitropolit dabro-bosanski Hrizostom (Jević), episkopi bački: Irinej (Bulović), šumadijski Jovan (Mladenović) i kruševački David (Perović).

Crkveni izvori tvrde da su vladike Irinej bački i David kruševački na majskom Saboru bili glavni kritičari vladike Maksima zbog „ukrajinskog crkvenog slučaja“, koji je više puta vraćan na dnevni red, pošto je saborska većina odlučila da Vučić ne može da uđe na saborsku sjednicu i poslije njegovog skandaloznog prijema u Patrijaršiji, na kome je napadao i prijetio pojedinim vladikama.