Crnogorski paraolimpijci u potpunosti su izjednačeni statusom i privilegijama koje nosi vrhunski sportski rezultat sa sportistima bez invaliditeta, smatraju u ovoj organizaciji.
Predśednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić kazao nam je da je, 10 godina nakon međunarodnog priznanja i 12 nakon formiranja Komiteta, zadovoljan statusom, rezultatima, prepoznavanjem vrijednosti koje nosi paraolimpizam u Crnoj Gori. Raduje ga činjenica da je finansiranje Komiteta od strane države, odnosno Ministartva sporta i mladih, u kontinuitetu značajno uvećano.
Ono što bi se značajno moglo unaprijediti, prema njegovim riječima, jesu modeli na opštinskom nivou kroz razne vidove podrške klubovima članicama čime bi se, s jedne strane, značajno unaprijedio momenat trenažnog procesa, širenja baze, masovnosti, a, s druge strane, rasteretio Paraolimpijski komitet Crne Gore.
POK trenutno nosi najveći teret finansiranja stručnog rada, stipendiranja sportista i podrške klubovima, programa priprema i nastupa naših sportista, kako na najvećim sportskim smotrama, tako i na ostalim takmičenjima .
Zadovoljni postojećim kapacitetima
Broj raspoloživih i pristupačnih sportskih objekata za osobe sa invaliditetom u prvim godinama razvoja Komiteta bio je veoma skroman i ograničen, ali Tomić ističe da se posljednjih godina to značajno unaprijedilo izgradnjom novih i rekonstrukcijom i adaptacijom već postojećih kapaciteta.
"Pomenuću samo neke objekte koje, u saradnji sa lokalnim zajednicama i školskim sistemom, koristimo za organizovanje, kako redovnog trenažnog procesa, tako i za organizaciju nacionalnih prvenstava i međunarodnih takmičenja, a koji su u velikoj mjeri pristupačni za OSI: renovirani atletski kompleksi u Baru i Pljevljima, Univerzitetski sportski centar u Podgorici, zatvoreni bazeni u Podgorici i Nikšiću, renovirani Resursni centar za djecu i mlade kao naša baza u Podgorici,niz škola u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima…"
Neophodno što više takmičenja
Takmičenja i manifestacija, smatra Tomić uvijek može i mora biti što više. Prema njegovim riječima, ona su važna, ne samo za postignuće rezultata i demonstraciju mogućnosti, već i za proses inkluzije i integracije, ali i rehabilitacije OSI.
"Komitet tradicionalno u saradnji sa klubovima i našim partnerima iz krovnih i lokalnih NVO organizacija Saveza slijepih i Udruženja paraplegičara godinama unazad organizuje Državna prvenstva u atletici i stonom tenisu za OSI. Već imamo dva međunarodna turnira koja su veoma masovna i prepoznata: "Podgorica open" u stonom tenisu koji tehnički organizuje naš klub “Luča” uz podršku Glavnog grada i turnir u sjedećoj odbojci u Pljevljima koji je organizacija našeg kluba “Set”u saradnji sa lokalnom zajednicom. Bili smo do sada i uspješni domaćini nekoliko međunarodnih turnira u Golbalu, tipičnoj paraolimpijskoj disciplini za osobe sa smetnjama vida kao i košarci u kolicima u organizaciji Udruženja paraplegičara CG. Uz to programski svake godine podržimo niz školskih inkluzivnih sportskih manifestacija i takmičenja", podśeća Tomić.
Bogat stručni kadar je preduslov za uspjeh
Stručni kadar, primjećuje on, nešto je što se značajno i permanentno mora unapređivati u kompletnom sistemu crnogorskog sporta.
"Moram reći da sam ponosan na činjenicu da naš pokret stručno godinama nose poznata trenerska imena porodice Lupulesku i Čeda Damjanovića u stonom tenisu, Gorana Čeleta Obradovića i Veljka Čegara u atletici, Vlade Ristića i Danijele Franete u plivanju, Nikole Čurovića u golbalu i ostalih koji predstavljaju jedan od ključnih faktora razvoja i slobodan sam reći velikih rezultata Paraolimpijskog komiteta Crne Gore", kazao je on i pozdravio strategiju Ministarstva sporta za jačanje školskog sporta kroz poboljšanje uslova školske sportske infrastrukture i osnaživanje kapaciteta profesora fizičkog vaspitanja.
"Tu je prostor da se kroz dio inkluzivnog obrazovanja omasovi paraolimpijski pokret, a mladi stručni ljudi dodatno edukuju i uključe u paraolimpijski sport. Lično sam iz školske sale i školskog terena nekadašnjeg Zavoda za školovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i omladine, današnjeg Resursnog centra za djecu i mlade Podgorica, u kojem i danas radim u nastavi, stigao do Olimpijskih stadiona, paraolimpijskih igara, evropskih i svjetskih prvenstava. POK CG je i do sada imao niz aktivnosti i projekata inkluzivnih takmičenja, edukativnih radionica, festivala i demonstracija paraolimpijskih sportova, posjeta obrazovnim institucijama, a to će još intezivnije raditi u budućem periodu", dodaje Tomić.
Motivacija je ključna
Iskustvo ga je naučilo da je jedna od najtežih faza procesa stvaranja sportiste sa invaliditetom upravo ona prva, u kojoj ih treba zainteresovati, motivisati da se ukjluče. Veliku ulogu, kako kaže, kod OSI igra i stav i motiv roditelja. Oni koji prebrode prvu stepenicu, ośete draži treninga i takmičenja, jako su disciplinovani, posvećeni i uporni.
Danas se u sistemu POK CG praktikuje deset sportova sa programa Međunarodnog paraolimpijskog komiteta (IPC).
Iz godine u godinu, širi se porodica sportova. Najzastupljeniji su, kako nam je kazao sagovornik, stoni tenis, atletika, plivanje, košarka u kolicima, golbal i sjedeća odbojka, steljaštvo, parabicikizam, od skoro i džudo za osobe sa smtnjama vida, a otvorena je i priča zimskih paraolimpijskih sportova…
"Lično me uvijek više obraduje svaki novi sportista i novi sport od bilo koje medalje. S druge strane vanredni rezultati Filipa Radovića, Radmila Baranina, Marijane Goranović, Ilije Tadića i ostalih su dodatni motiv za mlade, nove snage i čini mi se jak argument da sa sigurnošću mogu da tvrdim da je POK CG doprinio da se danas u Crnoj Gori drugačije gleda na OSI, da se poštuju različitosti na šta sam posebno ponosan", ističe Tomić.
Odlični rezultati crnogorskih paraolimpijaca
Paraolimpijci godinama Crnoj Gori donose seniorske medalje sa velikih takmičenja.
"Uvijek se sjetim prve velike medalje u istoriji našeg paraolimpijskog pokreta, bronze stonotenisera Filipa Radovića sa Evropskog prvenstva iz danskog Vejlea 2015. godine koju je osvojio sa samo 15 godina. Isti rezultat ponovio je i dvije godine kasnije u Laškom", sa ponosom ističe Tomić i dodaje da su Radmilo Baranin i Marijana Goarnović ispisali istoriju na Evropskom atletskom prvenstvu u italijanskom Grosetu 2016. osvojivši tri medalje.
"Radmilo je postao prvak Evrope u bacanju koplja, intonirala se crnogorska himna u Toskani, osvojio je srebro i u bacanju kugle. Marijana je postala vicešampion u bacanju kugle.Srebro je osvojila i prošle godine na Evropskom prvenstvu u Berlinu", priśeća se on.
Naši sportisti ostvarili su još uspjeha.
Golbal reprezentacija Crne Gore, na debiju na Evropskom prvenstvu C divizije u Kišinjevu, osvojila je srebrnu medalju.
Šahista Predrag Nikač ove godine postao je pojedinačni prvak Svijeta u konkurenciji osoba sa smetnjama vida u italijanskom Kaljariju. Dvije godine ranije bio je zlatni na prvoj tabli na šahovskoj Olimpijadi u Ohridu.
Ilija Tadić je sa 16 godina u Splitu 2016. isplivao normu za Paraolimpijske igre u Rio De Žaneiru, kasnije na istim nosio crnogorsku zastavu na otvaranju igara na čuvenoj Marakani. Bio je i finalista Evropskog prvenstva u portugalskoj Madeiri 2016. i Svjetskog prvenstava u Meksiko Sitiju 2017.
Miloš Ranitović je na Svjetskom atletskom prvenstvu u Dohi 2015. preskočio visinu medalje, ali zbog broja neuspješnih pokušaja ostao bez nje. Dva puta je bio četvrti na prvenstvima Evrope u Svonsiju 2014. i Grosetu 2016.
Maja Rajković, prošle godine na prvenstvu Evrope u Berlinu, izgubila je bronzu u poslednjoj šestoj seriji bacanja kugle, ali je imala dobar nastup.
Slobodanka Gurešić dvostruka je osvajačica medalja sa Univerzitetskih igara Evrope.
"Imamo sedam osvojenih medalja sa Evropskih igara mladih paraolimpijaca iz Varaždina 2015, Đenove 2017. i Lahtija 2019. godine, od čega tri zlatne…I još mnogo posla je pred nama", zaključuje Tomić.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR