Putin u Beograd šalje čovjeka za specijalne zadatke

Piše: Vlado Vurušić
 
Počinje li zadnji čin ruskog “pripajanja” Srbije? Aleksandar Vučić već dulje sjedi na dva stolca, i onom ruskom i onom europskom. Nikako da se odluči. Kremlj je sada odlučio da Srbiju još više veže za sebe i odvoji se od Zapada.

Naime, nakon što su, prema NATO-u, otplovili Crna Gora i Sjeverna Makedonija, Rusiji se potpuno suzio prostor na Balkanu, pa su trenutačno jedini slobodni prostori Srbija i dio BiH (Republika Srpska) i ne žele još i njih propustiti i prepustiti SAD-u i EU. Signal da je Moskva odlučno krenula u bitku za Srbiju je i imenovanje pravog Putinova diplomatskog kapitalca na mjesto novog veleposlanika u Beogradu - Aleksandra Bocan Harčenka, koji bi trebao obaviti misiju izbacivanja Zapada iz srpskih planova, i druga faza - definitivno uključenje Srbije u rusku sferu.

Obrana Kosova

Bocan Harčenko krajem 90-ih radio je kao savjetnik u ruskom veleposlanstvu u zagrebačkoj Bosanskoj ulici, odakle je otišao za veleposlanika u BiH gdje je, kažu, od Milorada Dodika učinio najlojalnijeg ruskog balkanskog saveznika. Nije na odmet reći da je njegov cilj, kažu, ne samo povezivanje RS-a s Rusijom, nego i jače povezivanje RS-a sa Srbijom.

Na poziciju veleposlanika Bocan Harčenko dolazi u Beograd s pozicije šefa Četvrtog departmana ruskog ministarstva vanjskih poslova koji obuhvaća područje od Turske do Slovenije.

Rusija neće mirno gledati kako Zapad podvrgava Srbiju, ali i ostatak Balkana, svom utjecaju, Bocan Harčenko nije samo ambasador u Srbiji, on ima ulogu i ruskoga gubernatora Balkana, ne samo kako bi privukao Srbiju i RS, nego i onemogućio priključenje BiH NATO-u te da bi pokušao ojačati ruski utjecaj na ostale postjugoslavenske zemlje.

Nije na odmet spomenuti da se u taj plan uklapa i novi srbijanski veleposlanik u Moskvi, koji će zaposjesti zgradu u Mosfilmovskoj ulici, gdje je prije bila ambasada SFR Jugoslavije, teški kalibar antiameričkog pristupa, vojni analitičar bez diplomatskog iskustva, ali sasvim zadovoljavajućih nekih drugih iskustava - Miroslav Lazanski.

Inače, Bocan Harčenko je u Srbiju došao i kako bi omeo plan Bruxellesa da se Aleksandru Vučiću ne omakne priznanje neovisnosti Kosova.

Panika

Naime, u tom slučaju, prema ruskom mišljenju, Srbija bi uplovila u zagrljaj Zapada, pa čak i prema NATO-u. Rusiji svakako takav scenarij“kosovskog pitanja” ne odgovara, jer time se taj problem skida s dnevnog reda i Moskva više ne bi bila potrebna, a u Kremlj ne vjeruje sasvim da je Vučić odan sloganu “Kosovo je Srbija” te se zapravo Vladimir Putin predstavlja kao zadnji zaštitnik srpskih interesa, čak i ako “srpska elita” zariba pa je i novi veleposlanik rekao da je Rusija “vjerna Rezoluciji UN-a 1244 o Kosovu”.

Aleksandar Bocan Harčenko zato je u prvom istupu rekao da će Rusija uvijek biti na braniku Kosova te da je vojno neutralna Srbija najvažniji strateški interes te zemlje. Provučićevski mediji stalno podržavaju proruski pristup i vrlo su antizapadnjački raspoloženi, što je zanimljivo za zemlju čiji je strateški cilj, kako kaže Vučić, članstvo u EU.

No, Rusija se pribojava da je približavanje EU zapravo predvorje NATO-a te podsjeća da su sve istočnoeuropske zemlje prvo postale članice NATO-a, kao kakva inicijacija za članstvo u EU.

Moskva ne želi da se i sa Srbijom dogodi isto. Srbijanski prorežimski mediji s nasladom ističu da je dolazak Aleksandra Bocan Harčenka izazvao “paniku na Zapadu” - “Putin otima Srbiju Zapadu. Prpa, bato - Washington u nikad većoj paranoji!”.

Rusija zaštitnik

Rusija računa da će ostvariti dobar rezultat, prvo zato što većina stanovništva smatra Rusiju jedinim zaštitnikom koji im može nadoknaditi frustracije izgubljenih ratova i po njima, teritorija, a Europska unija je trenutačno iza sedam brda.

Kao mogući datum prijema navodi se tek 2030. Moskva računa i na Vučićevo osobno razočaranje, jer čekajući još desetak godina i održavajući se na vlasti a da se ishod ne zna te nemajući kud, srpski brod mogao bi se potpuno okrenuti prema istoku, tim više što Rusija, za razliku od Bruxellesa, ne zamara Srbiju zahtjevima oko ljudskih, manjinskih i LGBT prava, slobode medija i ostalih, kako se tamo doživljavaju, liberalnih tričarija.