The New York Times: Korona urušava odnose Putina i većine u Ruskoj crkvi

Piše: Endrju Higins

Dmitrij Pelipenko, nekada student fizike Moskovskoga državnoga univerziteta, okrenuo je leđa nauci kako bi se posvetio služenju Gospodu. Postao je iskušenik u Sveto-Trojickoj Sergijevoj lavri, koja je duhovno središte Ruske pravoslavne crkve. Koronavirus je prekinuo njegov duhovni put. Bila je to iznenadna i strašna smrt koja se dogodila nedugo nakon pravoslavnoga Vaskrsa.

Pelipenko je primljen u bolnicu, nakon što mu je test na koronavirus dao pozitivan rezultat, ali je 24. aprila razbio prozor, iskočio iz bolnice, polio se uljem i zapalio. Dva dana kasnije Pelipenko umire od opekotina.

Manastir, đe je bio iskušenik, odmah je objasnio motiv ovoga samoubistva – „mentalni poremećaj“. Ali mnogi su imali pitanja o tome da li je takvo nestabilno stanje mladića izazvano apokaliptičnim ośećanjima koja su obuzela mnoge u Ruskoj crkvi. Uostalom, čak i neki sveštenici osporavaju naredbu države da vjernici ostanu kod kuće – nazvavši je djelom đavola!

Pristalice različitih religija širom svijeta, više od drugih, odupiru se ograničenjima masovnih okupljanja, shvatajući to kao posezanje u slobodu vjeroispovijesti. Međutim, u Rusiji se sukob između vjere i javnoga zdravlja pokazao posebno oštrim, jer su ovđe śećanja na progon vjere, tokom Sovjetskoga Saveza, sveštenike i njihova stada učinili vrlo ośetljivim na bilo kakva ograničenja obreda.

Rascijep je nadišao uobičajenu duhovnu svađu između crkvenih liberala i konzervativaca. Oslabljene su određujuće karakteristike ruskoga pravoslavlja koje su formirane pod predśednikom Vladimirom Putinom: povjerenje u rusku državu i podrška vlastima.

Budući da se danas neki od najvažnijih ruskih manastira i svetih mjesta nalaze u nevoljama uzrokovanom koronavirusom, Ruska crkva suočena je, ne samo sa zdravstvenom krizom, već i sa dubokim razlikama u svojim redovima u vezi sa tim što vjernici treba da rade. Ruska crkva, poput ruske države, sa kojom gotovo uvijek drži korak, izgrađena je na osnovu stroge hijerarhije. To znači da ni oni sveštenici, koji razumiju da bogosluženje treba privremeno obustaviti, ne mogu to učiniti bez blagoslova svojih nadređenih episkopa, a ni oni nijesu to u mogućnosti izvršiti bez jasnih uputstava patrijarha Kirila.

Ali u Ruskoj crkvi, kao i u državi, postoji mnogo klanova koji se suprotstavljaju i ratuju među sobom, zbog čega obični vjernici često ne razumiju kome treba vjerovati danas, kada se u zemlji svakodnevno pojavi 10.000 novih zaraženih.

„Nažalost, u Crkvi nema jedinstva u vezi sa ovim što se događa", požalila se grupa uznemirenih vjernika intelektualaca u otvorenome pismu patrijarhu Kirilu. Pišući alarmantnim tonom kako neki sveštenici „otvoreno propovijedaju da je nemoguće zaraziti se u hramu“, pitali su za savjet i smjernice, „jer je cijeloj Crkvi potrebna istina“.

Patrijarh, Putinov bliski saveznik, isprva je oklijevao, ne želeći da slijedi uputstva zdravstvenih vlasti da ljudi treba da izbjegavaju masovna okupljanja, poput crkvenih. Umjesto toga, Kiril je ušao u crni mercedes, uzevši sa sobom svetu ikonu i s njom se vozio ulicama prijestonice Rusije, izgovarajući usput molitvu. Ali kako se zabrinutosti u Kremlju povećavaju u odnosu na broj slučajeva zaraženih, patrijarh je pažljivo prihvatio upozorenja zdravstvenih vlasti i snažno pozvao vjernike da ne idu na crkvene službe tokom Velike neđelje i na Vaskrs 19. aprila. Međutim, dozvolio je da eparhije same odlučuju da li će služiti ili ne. Ruska novinska agencija „РБК” procjenjuje da su tokom Vaskrsa otvoreni hramovi u 43 od 85 oblasti Rusije.

Nakon toga uslijedio je porast infekcija, što je izazvalo velike sumnje u izvodljivost ceremonije otvaranja ogromne nove katedralne crkve posvećene ruskim oružanim snagama (Главный храм Вооруженных сил России – prim.p). Ovaj hram zamišljen je kao simbol bliskih odnosa Crkve i države, a gradi se u parku „Патриот", blizu Moskve.

U početku su njegovo otvaranje najavili za 9. maj, na dan 75. godišnjice pobjede Crvene armije nad nacističkom Njemačkom. Planirano je da se unutra postavi mozaik s Putinom, zatim njegovim ministrom odbrane (Sergej Šojgu) i drugim državnicima, uključujući Staljina – koji je tokom rata vodio Sovjetski Savez.

Ali, usred porasta tenzija između države i Crkve zbog pandemije, klirik zadužen za unutrašnjost hrama najavio je prošle neđelje da će mozaik, koji prikazuje Putina, biti uklonjen na zahtijev Kremlja. Otvaranje hrama je odgođeno.

Umjesto da se okupljaju oko predśednika i rukovodstva zemlje, koji pokušavaju da obuzdaju širenje pandemije ograničavanjem masovnih okupljanja, uključujući crkvene službe, mnogi ruski sveštenici kažu da država nema pravo da se miješa u crkvene poslove i da odlučuje ko će prisustvovati službama.

Saratovski mitropolit Longin Korčagin rekao je da zabrana pośećivanja crkava bolno podśeća na progon Crkve u sovjetsko vrijeme. Prijetio je da će sve one koji će nametnuti takva ograničenja, ili im se pokoravati – anatemisati!

Džeraldina Fegan, urednica „East-West Church Report”, žurnala o religijama u bivšem SSSR-u, rekla je: „Postoji očigledan gubitak povjerenja između države i Crkve". Prema njezinim riječima, smisao egzistencije sveštenika je da podstiče ljude da idu u crkvu: „I zato je naredba da vjernici ne idu na službu izazvala istinsko iznenađenje i gnijev".

Nekoliko dana prije samozapaljivanja Pelipenka, vladika iz śeverne ruske oblasti Komi (Pitirim Voločkov, arhiepiskop siktivkarski i i komizirjanski – prim. p) oglasio se protiv ograničenja pośete hramovima, nazvavši to kršenjem osnovnih ljudskih prava i prijetivši da će se žaliti sudu. Rekao je da je zvonjava crkvenih zvona najbolji način za rješavanje pandemije i da je riječ „koronavirus", izvedena od latinske riječi „kruna" – „povezana sa krunisanjem i ocarenjem Antihrista"!

Sergej Romanov, sveštenik iz industrijskoga grada Jekaterinburga, koji je kritikovao vlasti zbog zabrane masovnih okupljanja, uključujući crkvene, takođe je rekao da je sve dio sotonske zavjere – koja pomaže Jevrejima!

Uslijed provale ovoga bijesa, patrijarh Kiril teško održava red i meta je kritike, koja se sastoji u činjenici da čini premalo i kasni u svojim postupcima. Nakon razbuktavanja infekcije u Moskvi, patrijarh je naredio da nastojatelji manastirâ i prohijski upravitelji u ruskoj prijestonici „snose ličnu odgovornost" za poštovanje uputstava države za borbu protiv koronavirusa. Upozorio je da, ako sveštenici ne poštuju uputstva, a njihova neposlušnost dovede do smrti ljudi zbog infekcije – pojaviće se pred crkvenim sudom.

Bojeći se izazvanja nezadovoljstva tradicionalističkih sveštenika, koji imaju ogromnu većinu u Crkvi, patrijarh je do sada primjenio disciplinske mjere samo protiv jednoga sveštenika, liberalno orijentisanoga Andreja Kurajeva (u međuvremenu, kažnjen je zabranom služenja najmanje još jedan sveštenik koji je otvorio hram za vjernike – prim.p)…

Poslije Vaskrsa, crkve i manastiri pod nadležnošću Ruske pravoslavne crkve izvještavaju o porastu infekcija u Rusiji, kao i u suśednim zemljama Bjelorusiji i Ukrajini. U manastiru u oblasti Nižnji Novgorod (Rusija) i oko njega virusom je zaraženo više od 200 ljudi, uključujući 70 monahinja.

U bjeloruskoj prijestonici Minsku, đe vlasti, zajedno sa jerarhijom, umanjuju opasnost od virusa, postoji manastir Svete Jelisavete, vlasništvo Ruske crkve. Sada je stavljen u karantin pošto su se mnogi sveštenici i monahinje razboljeli! Duhovnik toga manastira Andrej Lemešonok jedan je od glavnih u poricanju rizika od koronavirusa. Nedavno je objavio video pod naslovom: „Ko nam može zabraniti da vjerujemo?“ U njemu kori vjernike koji se plaše bolesti...

Međutim, neki sveštenici su od samoga početka počeli da djeluju u pokušaju da obuzdaju virus. Tako je u martu upravitelj hrama Kozme i Damjana u Moskvi počeo da nagovara svoje stado da gledaju bogosluženja na društvenoj mreži, a ne da dolaze u hram. Uzalud, i on i nekoliko sveštenika toga hrama su se zarazili.

Jedna od najvažnijih svetilišta Ruske pravoslavne crkve, Kijevsko-pečerska lavra, smještena u glavnome gradu Ukrajine, posebno je pogođena koronavirusom. Početkom aprila, ukrajinska Nacionalna garda blokirala je sve ulaze u ovaj ogromni kompleks, đe se u lavirintima katakombi nalaze grobnice pravoslavnih svetitelja. To je učinjeno nakon što je nastojatelj odbio da zatvori manastir za vjernike. Prema riječima gradonačelnika Kijeva, do trenutka kada je Lavra blokirana, virusom su se zarazili 142 sveštenika, uključujući nastojatelja (mitropolita Pavela Lebida).

Uprava Sveto-Trojicke Sergijeve lavre kod Moskve, u kojoj se iskušenik Pelipenko pripremao da bude zamonašen, pokušala je da ne pušti unutra pośetioce na Veliki petak, uoči Vaskrsa. Rektor teološke akademije, episkop Pitirim Tvorogov (koji je prisustvovao ovim zbivanjima i potom obolio od korone – prim.p), rekao je da su ljutiti vjernici „vrlo agresivno“ protestovali i prisilili ih da otvore kapiju.

„I epidemija je počela baš na Veliki petak, a mnogi od najboljih sveštenika Sveto-Trojicke Sergijeve lavre su se razboljeli", svjedočio je vladika Pitirim. „I eto, na Veliki petak, kako se i očekivalo, svi smo bili prikovani za Krst! A dolje, ispod nas, kao što bi trebalo biti, gomila zahtijeva čudo! Nije se dogodilo čudo".

(Andrew Higgins, „A ‘Breakdown of Trust’: Pandemic Corrodes Church-State Ties in Russia”, „The New York Times”, 5. maj 2020; prijevod: Vladimir Jovanović)