Vlada od stakla

Za Antenu M piše: Boris Đurović

Primitivizam podrazumijeva neadekvatno ponašanje grupe ljudi koja nije u skladu sa standardnim društvenim normama, odnosno modelima pravilnog ponašanja.

Kasnije, to neprilagođeno ponašanje, u našem slučaju, može da prouzrokuje krizu identiteta određene grupe ljudi koji istoriju svoga porijekla uče iz prosrpskih medija od prosrpskih političara u manastirskim konacima Srpske pravoslave crkve (okupiranim crnogorskim manastirima) i po četničkim poselima.

Odakle primitivizam dolazi? Zasigurno s ruralnih margina svijesti, a to su ona mjesta s kojih prośečni primitivac silazi na džadu i posredstvom svoje animalne želje za isticanjem klerofašističkih ideja, navlači ruho socijalizovane individue, obrazuje se i zaposli – zatim ga civilizovani svijet prihvata kao ravnopravnog člana, u ovom slučaju crnogorskog društva ne primjećujući njegov bar-kod u vidu četiri ocila koji lako može imati (mada nije nužno) kameleonske karakteristike.

Današnja psihologija ima etičko očekivanje da takve individue mogu same da prepoznaju svoje kancerogene uticaje na zdravo tkivo društva i samim time prestanak njihovog djelovanja – što nije i slučaj s novom crnogorskom (jesam li napisao crnogorskom?!) Vladom.

Generalizovaćemo ipak, a čast apostolu koji se ne pronađe. Odakle nama, pojedincima (umjesto da smo poput CANU akademika koji mudro i znalački ćute!) pravo da izražavamo sumnju, pritom nijesmo sačekali da se prosrpski klaster prenese od tačke A do tačke B na krilima Srpske pravoslavne crkve?

Pa, gospodo, mi znamo da sumnja ne bi smjela da proizilazi iz vjere, ali stvarni ili fiktivni bog mora stati sa strane pred njegovim veličanstvom – razumom. Znamo da su ove riječi za vas jeres i bogohuljenje ali upotrijebimo narativ vaše Vesne Bratić, ministarke oksimorona – pa kažimo i nadajmo se da će bog da nas sve pravednim redom i po zaslugama sažeže. U ovom slučaju – nova Vlada bi zasijala prva.

U ovom tekstu nećemo se baviti vašim licemjerstvom u vezi s pandemijom ili revanšizmom, tu dozu obraza prepoznaju čak i vaše pristalice, ali ćemo se dotaći onih zadnjih namjera koje su crnje od marketinške tuge za Kosovom.

Ne bi bilo lijepo da zaobiđemo ni prethodnu Vladu, koja vam je svojim kvazipatriotskim djelovanjem raskrčila dobar dio puta a istinskog patriotu (ne nacionalistu) ostavila na ćedilu.

Takođe, bilo bi lijepo da zamolimo društveno angažovane Crnogorce da se ne oglašavaju sad ako to nijesu radili dok je bilo nasušno potrebno, jer Crna Gora može i bez nas koji smo pokušavali, a kamoli bez njih koji su prežali.

Samo oni kojima su iskapale identiteske oči ne vide (a takvih je nemali broj među Crnogorcima i CANU akademicima) put koji vrijedno krčite ka Srpskom svetu. Crna Gora se vjekovima odupirala raznim nasrtajima, a sve u cilju slobode mira i samostalnosti, ali Crna Gora nikad nije ostavljena na miru.

Pretrpjela je razne tiranije, od ratne preko duhovne do identitetske, a vi znajući sve to, ne skrećete s puta koji su vam, takođe vjekovima, tabali vaši prethodnici. Ovaj tekst ne pravi slučajnu razliku između vas i nas, jer napokon treba javno priznati da je razlika evidentna koliko god se mi bratimili i svojatali.

Da ne bi bilo zabune, ovđe nije riječ u razlikama koje aludiraju na superiornost ili rasu, već o onim tradicionalnim i suptilnim koje su ukorijenjene mnogo dublje nego što je ovđe bila ukorijenjena sramna Podgorička skupština i pohara crnogorskog identiteta.

Gospodo makijavelisti, apostoli, intimno četnici, trebalo bi da znate da niko vaš nije uspio u tim namjerama, niti je ikad iko naš ušao u vaše dvorište. Da je vječna!