Za Antenu M piše: Boban Batrićević
Ko je imao i malu dilemu oko stava Vesne Bratić prema Fakultetu za crnogorski jezik i književnost,nakon njenog nedavnog izlaganja u crnogorskome Parlamentu mogao se i te kako uvjeriti u namjere koje gaji. U stilu načelnicemilicije za čistotu mišljenja, u Staljinovom SSSR-u poznate pod imenom Komisija za ideološko obrazovanje, Bratićka je predstavila koncepte po kojima će krojiti crnogorsku obrazovnu, kulturnu i naučnu politiku. Svima je stavljeno do znanja da se kulturno-etnički milje iz kojeg potiču ministarka i najveći dio ministara nove Vlade mora poštovati, pa kome se ne sviđa – neka pakuje kofere.
Ne mogu reći da me njen nastup nije podśetio na redove N. Sanforda o sudbini Frankfurtske škole a koje profesor političke psihologije Ivan Šiber počesto navodi kad želi upozoriti na značaj praćenja i kritike političkih fenomena.Samo dan nakon što je Hitler preuzeo vlast u Njemačkoj, nacisti su raspuštili Institut za društvena istraživanja u Frankfurtu.
Maks Horkhajmer, direktor te ustanove i gotovo svi njegovi saradnici napuštili su Njemačku te time izbjegli sigurnu smrt. Kada su ga kasnije pitali kako to da su svi oni redom znali da treba da emigriraju a ne da čekaju reakciju antinacističke njemačke javnosti, Horkhajmer je odgovorio da je za to najzaslužnija nauka. Da su oni izučavajući njemačko društvo, shvatili da u tome trenutku ne može doći do snažnog suprotstavljanja Hitleru i organizovane opozicije, zbog čega je jedini spas bio bjekstvo.
Navedeno iskustvo Frankfurtske škole važno je iz dva razloga. Prvo, ono svjedoči značaju budnog i trijeznog praćenja društvenih i političkih tokova kako bi se moglo preventivno reagovati u slučaju pobjede „duha varvarizacije“, kako je to običavao reći Tomas Man. Drugo, ono nas uči da saradnje s nosiocima tog duha nema, naročito ne da se od njih može očekivati milost.
Kad se u Crnoj Gori javio masovni litijaški pokret koji je pokrenula Srpska crkva, jedina nereformisana institucija na prostoru bivše Jugoslavije nakon krvavog građanskoga rata, profesori FCJK bili su većina među onim rijetkim društveno angažovanim javnim djelatnicima koji su konstatno upozoravali na posljedice tog fenomena. Kadrovi koje je iznjedrio taj masovni pokret nakon smjene vlasti 30. avgusta umarširali su u crnogorske institucije i otpočeli svoj decenijski plan – razgradnju građanske Crne Gore i uspostavu dominacije naroda koji predstavlja Srpska crkva.
Umjesto opšteg veselja poslije „trideset godina mraka jednoga režima“ kako vele iz Vlade, u Crnoj Gori je zavladala atmosfera muka i straha jer su revanšistički nasrtaji postali svakodnevna praksa. Kako odmah nakon izbora, tako i danas, jedina državna institucija koja svakodnevno upozorava na neželjene efekte „osvježenja“ i „relaksacije“ ostao je Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Zbog toga VladaZdravka Krivokapića, honorarnog protivnika Darvinove teorije na Bogosloviji i ljubitelja četništva i dobre rakije, ljude koji su zapošljeni u toj ustanovi besprizorno progoni prijetnjama hapšenjem, podvalom montiranih krivičnih prijava i medijskom demonizacijom.
Najdalje od svih u napadima otišla je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, koja se ostrvila na ono što FCJK najviše krasi u očima međunarodne javnosti – izdavačku djelatnost. Sigurni smo da bi osoba koja se svojevremeno zalagala da se mauzolej s Lovćena kao lego kockica razmontira i kamen po kamen preseli s kape crnogorske, rado zapalila sva naša izdanja na Bebelplatzu, istom onom đe su 1933. gorjele knjige nepoželjnih ideja.
Nakon saopštenja tog resora u kome su profesori s FCJK upoređeni s „kočijašima“, crnogorskoj javnosti može biti jasno što je konačni cilj ministarke čiji je facebook profil do izbora za to mjesto u Vladi služio kao teorijski uvod u šovinističku filozofiju na društvenim mrežama (koje ona itekako cijeni kao mjesto javne debate), a to je – likvidacija Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
Jer što mogu raditi kočijaši do voditi konje? Time je nastavljeno s uvredama na račun naših studenata budući da ih je osoba koju je ministarka naimenovala na čelo Univerziteta Crne Gore svojevremeno nazvala „bolesnim ljudima“. Ideološku narav ovih prizemnih napada na jednu visokoškolsku instituciju koju krasi kritičko mišljenje, posebno svjedoči to što se ministarka PNKS nije željela izjasniti o genocidu u Srebrenici kad joj je pred cijelim Parlamentom i crnogorskom javnošću postavljeno to pitanje!
Ako imamo na umu da je dekan tog Fakulteta Adnan Čirgić, musliman, te time i pripadnik vjerske manjine u Crnoj Gori, onda nam je još jasnije zašto je MPNKS protiv njega podnijelo četiri krivične prijave, optužujući ga da je izgrednik, huligan i lice koje kršima uništava crnogorsko kulturno dobro! Svako ko umije prepoznati aparat nacionalističkog rječnika i tehniku čitanja „između redova“, razumije zbog čega resor PNKS motivski, svjesno i nesvjesno targetira Čirgića. A ljudima s FCJK vrlo dobro je poznata praksa analize diskursa i raskrinkavanja medijskih manipulacija koje već godinama neprijatelji crnogorskoga identiteta i građanskog koncepta društva koriste u obračunima.
Na koncu, po hiljaditi put i svakog dana treba ponavljati – ovo je revanšistička, kleronacionalistička i izdajnička Vlada. Ona guši svaku kritiku, vrši pritisak na neistomišljenike, zapošljava partijske i crkovne kadrove, ostavlja bez posla pripadnike manjinskih naroda koje je isključila iz vlasti, progoni Crnogorce i Srbe koji se nijesu odredili za politiku „srpskog sveta“. Da su joj intelektualci posebna meta svjedoči više saopštenja partije predśednika Parlamenta kojoj se neformalno u prelaznom roku na pozajmicu iz Vučićeve koalicije Za budućnost (bez) Crne Gore priključio i udarni špic Zdravko Krivokapić, nefudbalska reinkarnacija Džordža Besta, a koja je nasrnula na srpskog istoričara Milivoja Bešlina, samo zato što je iznio kritičko mišljenje.
No, činite kako vam se može. Nas s FCJK niti možete proćerat' niti možete uništit'. Svaki dan ćemo pisati i kritikovati svaki vaš potez koji ide na štetu Crne Gore i crnogorskoga identiteta i od toga nećemo odustati dok gođ vi vladate. A vi ste uvijek dobrodošli kod nas, čekamo vas.
Oslo
Odličan Batrićević.
Senad
@Branka Hvala puno.Nemojte me persirati.
Branka
@Senad Da. Razumjela sam. I Vama ugodno veče.