Bibliofobija

Za Antenu M piše: Milan Marković

U pokušajima da se uhvati metodologija izvođenja zaključaka predstavnika Ministarstva PNKS-a na osnovu koje se s pozicije autoriteta problematizuju ostvareni rezultati FCJK-a, jedino što se otkiva kao konstanta njihova postupka jeste očigledna tendencija zamagljivanja i redukcije istine. Jer, čime bi se drugo mogao pravdati stav o štetnosti naučnoga izdavaštva saopšten od strane onih koji su po sopstvenim riječima zaduženi „za humanističke kategorije” među kojima ističu „svijest o važnosti inkluzije”?

Svakako je jasno da MPNKS u svojim medijskim istupima promišljeno i ciljano izdvaja određena izdanja. Međutim, s profesionalnoga aspekta, navođenjem primjera pokazana je elementarna neupućenost u ono čemu se kritički pristupa, budući da su izdvojene knjige sâme po sebi dokazi da su suprotno od onoga za što se optužuju, te da su mahom proizvodi suizdavačke saradnje FCJK-a s brojnim nacionalnim i internacionalnim institucijama.

U isto vrijeme, iznova postaje upitna i metodologija po kojoj se polazi od „književno-teorijskoga fakta da autor pripada literaturi naroda na čijem jeziku piše”. Time se ne problematizuje samo crnogorska književnost, već podjednako i američka, kanadska, sve nacionalne književnosti Latinske Amerike itd, itd.  

S etičkoga aspekta, djelatnost FCJK-a ni po čemu se ne može okarakterisati onime „što bi se moglo nazvati krađom tuđe kulturne baštine”, već upotpunjavanjem slike o raznolikosti civilizacijskih kontakata i njihovih slojeva u opštem presjeku crnogorske kulturne baštine.

Dakle, neupitno je da je FCJK u svim svojim aktivnostima usmjeren prema saradnji a ne dominaciji, te da pluralitetu ne pristupa kao anomaliji ili opasnosti, već kao kvalitetu svojstvenom crnogorskome društvu, nasljeđu i kulturi. Zapošljeni Fakulteta se analizom istoga pluraliteta istraživački bave, ne žmure pred njime i ne odbacuju ga u korist jednoumlja. Znaju da njegova nasilna redukcija dovodi do stereotipije, a da je stereotipija uvijek proizvod tendencioznih pogleda iz vana i s usiljenih visina.

Nemjerljiva je šteta koju MPNKS u kontinuitetu svoga djelovanja nanosi Fakultetu. No, kad bi ugled FCJK-a poput ugleda Ministarstva PKNS bio zasnovan na pozivu na vjeru, institucija ne bi dobila ni šansu da se pozicionira a potom razvije u autonomnu tradiciju mišljenja. Iza FCJK stoje konkretni rezultati višegodišnjega pregalaštva njegova osoblja i njegovih saradnika.

Iako vjerujemo da su i izrazito otežane oklonosti naučnoistraživačkoga djelovanja kao i konkretni rezultati rada priznati i prepoznati u akademskoj zajednici i crnogorskome društvu, nakon posljednje izjave Ministarstva neke od njih je neophodno ponovo izložiti.   

Naučni skupovi

21. II 2011. Okrugli sto Crnogorski jezik u javnoj upotrebi održan je povodom Dana mater­njeg jezika u Podgorici.

12. XII 2012. Naučni skup Radoje Radojević – život i djelo, povodom 90 godina rođenja utemeljivača savremene kulturne montenegristike Radoja Radojevića, održan u Podgorici.

20. X 2013. Među­narodni simpozijum Recepcija i novo čitanje Njegoša na kojem je učestvovalo dvadesetak uglednih naučnika iz Hrvatske, Ukrajine i Crne Gore. Skup je održan povodom 200 godina od Njegoševa rođenja u Zagrebu, u organizaciji Hrvatsko-crnogorskoga društva prijateljstva „Croatica – Montenegrina”, Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika i Instituta za crnogorski jezik i književnost.

11–13. XI 2013. Naučni skup Makedonija o Njegošu. Ovaj skup je održan na Filološkom fakultetu u Skoplju povodom 200 godina od Njegoševa rođenja u organizaciji Filološkoga fakulteta „Blaže Koneski”, Zajednice Crnogoraca u Makedoniji, Udruženja makedonsko-cr­nogorskog prijateljstva iz Makedonije i Instituta za crnogorski jezik i književnost.

13. XII 2013. Međunarodni naučni skup Poezija u organizaciji Instituta za crnogorski jezik i književnost i Crnogorske asocijacije za američke studije iz Nikšića, održan na Cetinju.

7. X 2014. Naučni skup Život i djelo Mihaila Lalića povodom stogo­dišnjice Lalićeva rođenja, u organizaciji Matice crnogorske i FCJK-a, održan u Andrijevici.

30. V 2014. Međunarodni naučni skup Radoslav Rotković – život i djelo, održan na Cetinju.

30. X 2016. Međunarodni naučni simpozijum Novak Kilibarda – književ­nik, profesor i naučnik, održan u prostorijama FCJK.

2. XI 2016. Okrugli sto Milorad Stojović: život i djelo, održan u prostorijama FCJK.

5. XII 2016. Naučni skup Značaj djela Radovana Zogo­vića za makedonsko-crnogorske književne i kulturne veze, u organizaciji Katedre za makedonsku književnost i južnoslovenske književ­nosti pri Filološkome fakultetu „Blaže Koneski” u Skoplju, FCJK, Matice crnogorske i Saveza iseljenika iz Crne Gore, održan u svečanoj sali Filološkoga fakulteta u Skoplju povodom obi­lježavanja 70 godina od formiranja Filološkoga fakulteta u Skoplju i 30 godina od smrti Radovana Zogovića.

7–8. IX 2017. Međunarodni naučni simpozijum Cetinjski filološki dani I, održan na Cetinju pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore. Neki od učesnika: Ljudmila Vasiljeva (Ukrajina), Emil Tokaž (Poljska), Hasnija Muratagić-Tuna (BiH), František Šistek (Češka), Novica Sa­mardžić (Crna Gora), Novak Kilibarda (Crna Gora), Milorad Nikčević (Hrvatska), Vladimir Vojinović (Crna Gora), Jasminka Brala-Mudrovčić (Hrvatska), Ernest Fišer (Hrvatska), Josip Miletić (Hrvat­ska), Vukić Pulević (Crna Gora), Amira Turbić-Hadžagić (BiH), Elvir Musić (BiH), Diana Stolac (Hrvatska), Jasmin Hodžić (BiH), Branko Kuna (Hrvatska), Bernes Aljukić (BiH), Mječislav Đekonjski (Njemačka), Ireneuš Kida (Poljska), Sead Nazibegović (BiH), Katarina Lozić-Knezović (Hrvatska), Belkisa Dolić (BiH), Amira Džanić (BiH), Simon Sazdov (Śeverna Makedonija), Ilija Velev (Śeverna Makedonija), Sanjin Kodrić (BiH), Jakov Sabljić (Hrvatska), Aleksandar Čilikov (Crna Gora), Marko Dragić (BiH) itd.

10–12. IX 2019. Međunarodni naučni simpozijum Cetinjski filološki dani II, održan na Cetinju pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke Crne Gore. Neki od učesnika: Mark L. Grinberg (SAD), Endru Baruh Vahtel (Kazahstan), Božidar Jezernik (Slovenija), Dejan Ajdačić (Ukrajina), Tomislav Longinović (SAD), Marko Jesenšek (Slovenija), Ranko Mata­sović (Hrvatska), Mateo Žagar (Hrvatska), Dženita Haverić (BiH), Amela Šehović (BiH), Irena Jaros (Poljska), Ljudmila Vasiljeva (Ukrajina), Amira Turbić-Hadžagić (BiH), Elvir Musić (BiH), Jasmin Hodžić (BiH), Liljana Makarijoska (Śeverna Makedonija), Ornela Bilbija (Austrija), Helena Burić (Hrvatska), Josipa Korljan-Bešlić (Hrvatska), Haris Ća­tović (BiH), Mječislav Đekonjski (Njemačka), Vida Jesenšek (Slovenija), Robert Grinberg (Novi Zeland), Rafal Zarenbski (Poljska), Agata Kavecka (Poljska), Katica Trajkova (Śeverna Make­donija), Ivančica Banković-Mandić (Hrvatska), Robert Bonjkovski (Poljska), Elena Jovanova-Grujovska (Śeverna Makedonija), Alen Kalajdžija (BiH), Lidija Tanturovska (Śeverna Makedonija), Jovan Čavor (Novi Zeland), Helena Dragić (BiH), Draško Došljak (Crna Gora), Katarina Lozić-Knezović (Hrvatska), Vesna Kilibarda (Crna Gora), Jelena Knežević (Crna Gora), Vukota Vukotić (Crna Gora), Dijana Mitrović (SAD), Irena Veber (Slovenija), Hadžem Hajda­rević (BiH), Ilija Velev (Śeverna Makedonija), Bojan Baskar (Slovenija), Matijas Baković (Hrvatska), Matea Andrić (Hrvatska), Melida Travančić (BiH), Ines Prica (Hr­vatska), Vanda Babić (Hrvatska), Jakov Sabljić (Hrvatska), Ame­la Lukač-Zoranić (Srbija), Jahja Fehratović (Srbija), Jasmina Bajo (Crna Gora), Mario Grčević (Hrvatska), Alenka Bartulović (Slovenija), Marko Dragić (BiH), Rafaela Božić (Hrvatska).

Knjige u suizdavaštvu:

Crnogorski jezik u prošlosti i sadašnjosti (Montenegrin Language in the Past and Present) odvojena izdanja na crnogorskom i engleskom jeziku – Adnan Čirgić

Milovan Đilas u međuratnoj književnosti – Vladimir Vojinović

Pripovjedna proza Huseina Bašića i Zuvdije Hodžića – Ethem Mandić

Pjesmarica Nikole Burovića – priređivači Aleksandar Radoman i Adnan Čirgić.

Leksikon istaknutih albanskih lingvista – Artan Hadži i Tef Topali

Bio-bibliografija Mihaila Lalića – Nada Drašković, Petar Krivokapić i Dobrilo Aranitović

Epika Murata Kurtagića  – Zlatan Čolaković

Minervinim tragom: prozno stvaralaštvo  crnogorskih književnica  – Sofija Kalezić

Stefan A. Perović Cuca: Orepak bića  – Dragan B. Perović

Recepcija i novo čitanje Njegoševa djela – zbornik radova

edicija Nova luča  (I–IV kolo) 

Gostujuća predavanja i tribune:

Dejvid Kristal: Smrt jezika – predavanje u Podgorici u organizaciji Instituta za crnogorski jezik i književnost uz podršku Ministarstva nauke. (2012)

Ilija Velev: Sveti Ćirilo i Metodije kao afirmatori slovenske civilizacije, kulture i pismenosti (2015)

Anela Nikčević-Milković: Psihološka perspektiva čitanja i pisanja u nastavi i Psihologija pisanja kao savremeno obrazovno područje (2015)

Sava Damjanov: Poetička, prozna, naučna – fantastika i erotika, ali i biografske teme – Koder, Pavić (2016)

Emina Berbić-Kolar: Slavonski dijalekt (2016)

Vjekoslav Galzina: Informatička pismenost (2016)

Ahmed Burić: O književnosti i djelu Danila Kiša, u okviru manifestacije „Śećanje na Danila Kiša” (2017)

Loretana Farkaš: Kako čitati jezik starih tekstova (2017)

Maja Jakimovska-Tošić i Sonja Stojmenska-Elzeser: Bogumilski pokret na transverzali Istok − Zapad i Evropski motivi u makedonskoj savremenoj književnosti (Goce Smilevski i Ivan Đeparovski) (2017)

Dušan Šarotar: Literatura i duša (2017)

Faruk Šehić: O stvaralaštvu, pisanju i književnosti (2017)

Pia-Maria Rabenštajner i Gerhard Rabenštajner (Austrija): Učenje i poučavanje usmjereno na dijete i dijete i Kulturni susret između Austrije i Crne Gore (2017)

Tomislav Marković: O ličnoj poetici (2017)

Luka Rakojević: predavanje posvećeno stripu, povodom 80 godina od rođenja jedinoga crnogorskog oskarovca, Dušana Vukotića. (2017)

Petar Andonovski: Autopoetika i o značaju književnosti (2017)

Nadija Rebronja: O romanu Derviš i smrt i orijentalnim književnostima (2017)

Nenad Rizvanović: O svom stvaralaštvu (2017)

Promocija knjige Crnogorska ozračja Gžegoža Latušinjskog. Govorili: Gžegož Latušinjski, Vojćeh Kališevski (književni kritičar), Eugeniuš Kasjanovič (pjesnik), Marija Sivkovska-Latu­šinjski (izdavač) i Slobodan Vukanović (urednik časopisa “Quest”) (2017)

Manifestacija Dani finske kulture u kojoj su učestvovali Nj. E. Perti Ikonen, ambasador Fin­ske u Beogradu i Janko Andrijašević (2017)

Dijana Matković, slovenačka spisateljica: Andrej Nikolaidis: poetika i politika. (2018)

Lejla Kalamujić: Autopoetika i žensko pismo (2018)

Vil Firt: Šta je umjetnost prevođenja (2018)

Hadžem Hajdarević, bosanskohercegovački književnik, predśednik Društva pisaca BiH. (2019)

Ivan Šunjić: Poetika i stilovi suvremenih bosanskohercegovačkih spisateljica. (2019)

Olena Dzjuba-Pogrebnjak s katedre za slovensku filologiju Nacionalnoga univerziteta „Ta­ras Ševčenko” u Kijevu: Prikaz Crnogoraca i Srba u ukrajinskoj literaturi i Euromajdan i rat u modernoj ukrajinskoj literaturi. (2019)

Gostovanja:

Novica Vujović: Crnogorski jezik u prošlosti i sadašnjosti – Crnogorski dom u Zagrebu. (2015)

Novica Vujović: Istorijski razvoj crnogorskog književnog jezika i klasifikacija crnogorskih govora. Generalni konzulat Crne Gore u Frankfurtu. (2015)

Milan Marković: Crnogorski kulturni identitet i predstavljanje crnogorskoga jezika – Fakultet društvenih nauka Univerziteta Republike Urugvaj (Facultad de Ciencias Sociales – Universidad de la República Uruguay) u Montevideu u okviru programa „Dani crnogorske kulture” u Republici Urugvaj (2018)

Sanja Orlandić, Novica Vujović: Crnogorski jezik i savremena montenegristika, Institut za jezik Univerzi­teta u Sarajevu u okviru manifestacije „Dani Instituta za jezik” (2018)

Ethem Mandić, Milan Marković: Digitization of Montenegrin language skills in the global multicultural society u okviru programa „Disrupting Digital Monolingualism” u organizaciji King’s College u Londonu (zbog zdravstvene krize izazvane pandemijom virusa COVID-19 program je imao virtuelni format) (2020)

Međuinstitucionalna saradnja:

Dogovorena saradnja s Arhivskom i muzejskom zbirkom „Baltazar Bogišić” u Cavtatu, na­kon čega je dobijena dozvola za korišćenje građe od HAZU.

Sporazum o saradnji s Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom „Sv. Kli­ment Ohridski” u Skoplju.

Sporazum o saradnji s Institutom za makedonsku književnost iz Skoplja.

Dogovorena saradnja s Institutom za albanologiju iz Skadra.

Dogovorena saradnja u vidu razmjena izdanja ICJK s Univerzitetom u Sarajevu, kao i s Knjiž­nicom Filozofskoga fakulteta Zagreb i s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba.

Ugovorena saradnja sa Zajednicom Crnogoraca u Makedoniji.

Ugovori s Ministarstvom nauke za projekte Književnost Crnogoraca u Vojvodini i Bibliogra­fija Njegoš.

Ugovor o saradnji s Filozofskim fakultetom u Osijeku

Ugovor o saradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu

Ugovor o saradnji s Internacionalnim univerzitetom u Novom Pazaru

Ugovor o saradnji s Institutom za jezik u Sarajevu

Ugovor o saradnji s Filozofskim fakultetom u Splitu

Ugovor o saradnji s Univerzitetom u Lođu

Ugovor o saradnji s Univerzitetom prirodnih i humanističkih nauka u Śedlicama

Ugovor o saradnji s Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti Slavonski Brod

Ugovor o saradnji s Univerzitetom u Kanzasu

Ugovor o saradnji s Fakultetom Pädagogischen Hochschule Kärnten iz Klagenfurta

Ugovor o saradnji s Upravom za dijasporu Crne Gore

Ugovor o saradnji s OŠ „Njegoš”, Cetinje

Ugovor o saradnji s Institutom filologije Univerziteta „Boris Grinčenko” u Kijevu

Preko naše izdavačke djelatnosti saradnju smo uspostavili i sa znamenitim filolozima, poput Dejvida Kristala, Dani­jela L. Evereta, Radoslava Katičića, Josipa Silića, Milivoja Solara, Marka Grinberga, Stjepana Da­mjanovića, Ljudmile Vasiljeve, Hasnije Muratagić-Tune, itd.

U časopisu Lingua Montenegrina svoje radove su objavljivali: Robert BOŃKOWSKI, Paulina PYCIA-KOŠĆAK, Наталя КОНДРАТЕНКО, Mustafa ALENDAR, Vjekoslav ĐAIĆ, Branimir FELGER, Gordana LESINGER, Gloria VICKOV, Ivan ZYMOMRYA & Olena ZYMOMRYA, Filip GALOVIĆ, Ганна МАРТИНОВА, Тетяна ЩЕРБИНА, Daniel SŁAPEK, Eldi GRUBIŠIĆ-PULIŠELIĆ, Alla KALYTA, Aleksandr KLYMENIUK, Nikola SUNARA, Frano VRANČIĆ, Tina Varga Oswald, Patrick LEVAČIĆ, Tomislav KRPAN, Ireneusz KIDA, Serhii PETRENKO, Maryna ANTONOVA, Aleksandra KNOLL, Zlata ŠUNDALIĆ, Stijepo STJEPOVIĆ, Jasminka BRALA-MUDROVČIĆ, Lili KARAPETYAN, Ružica ZELJKO-ZUBAC i mnogi drugi.

Fakultet za crnogorski jezik i književnost organizovao je kurseve crnogorskoga jezika za strance, a do sada su te kurseve uspješno pohađali državljani NR Kine, Argentine i Albanije.

FCJK je bio partner programa Škola crnogorskoga jezika u Latinskoj Americi, pri čemu je od 1. III do 23. VI 2018. godine izvođena nastava crnogorskoga jezika u Buenos Ajresu i gostujuća predavanja u Urugvaju.

Od 12. do 23. avgusta 2019. na Cetinju organizovana je i održana Ljetnja škola crnogorskoga jezika i kulture za studente slavistike iz Moskve, Lođa i Skoplja.

Adnan Čirgić autor je odrednice o crnogorskome jeziku u Enciklopediji slovenskih jezika i lin­gvistika. To je projekat izdavačke kuće „Bril” iz Lajdna. Glavni i odgovorni urednik publikacije, akademik Mark L. Grinberg (Kanzas, SAD), projekat je označio kao najveći toga tipa u slo­venskoj lingvistici.

Goran Drinčić preveo je Dijalektologiju crnogorskoga jezika Adnana Čirgića (FCJK, 2017) na engleski jezik. Monografija Dialectology of the Montenegrin Language objavljena je 2020. go­dine u prestižnoj izdavačkoj kući Lexington Books. Uvodni tekst napisao je akademik Mark L. Grinberg, a recenzenti američkoga izdanja su Mate Kapović i Žozef Šalert.

Dakle, FCJK se u Crnoj Gori afirmisao kao vodeći izdavač naučne literature iz domena filologije i kulturologije, što potvrđuje i podatak da je čak četiri autora naših izdanja zavrijedilo Trinaestojulsku nagradu kao najznačajnije državno priznanje u Crnoj Gori. Tome u prilog govori i aktuelna inicijativa akademske zajednice kao odgovor na institucionalni pritisak kojim je FCJK izložen od strane Ministarstva PNKS, budući da je pismo podrške potpisalo preko 120 renomiranih naučnika iz zemlje i inostranstva.

Ovaj spisak nije potpun. Rađen je po śećanju, izazvan nepriličnim saopštenjem MPNKS-a. Ne sumnjam da će revizori i drugi eksperti iz kaznene ekspedicije koju je potonjim saopštenjem najavila ministarka Bratić imati prilike da svoju nalogodavku detaljno izvijeste o svim našim aktivnostima.