Slovo o slavnoj ukrajinskoj istoriji: Kijev je dao dušu za sve države Balkana

Za Antenu M piše: Oleksanr Levčenko

Juče je bio dan Kyjiva. Najstariji i najveći slavenski grad slavio je 1540 godina postojanja. Još početkom prvog vijeka na brežuljcima rijeke Dnjepar apostol Andrej kazao je da će ovdje biti veliki grad prekriven Božjom milošću. Tako se i desilo.

Slavensko naselje koje je tu oduvijek postojalo, od 482. godine postaje grad na međi dvaju najvećih saveza slavenskih plemena Sklavina i Anta. Sklavini su tada obuhvatali sjever i zapad sadašnje teritorije Ukrajine i to sve do desne strane obale rijeke Dnjepar, a Anti centralni dio sadašnje Ukrajine s obje strane Dnjepra. U 375. godini Anti zajedno sa pridošlicama iz azijskih ravnica hordom Guna na čelu sa vođom Atilom pobjeđuju plemena Gota, koji su uspeli osvajati terene Ukrajine početkom 2. vijeka, došavši iz rejona današnje Švedske. Goti su 150 godina držali domaće Slavene u porobljenom stanju. Ali poslije žestoke bitke u 375. godini morali su se povući sa teritorije sadašnje centralne i južne Ukrajine u jugoistočnu Evropu. Guni su krenuli u osvajački pohod na centralnu Evropu i postali prijetnja Rimskom carstvu i Vizantiji. Zajedno sa Gunima na Dunavsku ravnicu gdje se sada nalazi Mađarska otišli su i Anti kao saveznici azijskih nomada. Za sto godina poslije smrti svog vođe svemoćnog Atile Guni su shvatili da ne mogu opstati na evropskom tlu i tada su napustili dunavske ravnice krenuvši natrag.

Nakon povlačenja Guna iz centralne Evrope i pada Rimskog carstva stvorili su se uslovi za nove migracije. I tada su na ove terene savremene Ukrajine krenuli Slaveni, uglavnom Sklavini. To je bilo na samom kraju 5. vijeka, na potezu sadašnje teritorije Češke i Slovačke. Za pola vijeka, poslije slabljenja uticaja Vizantije na Balkan, na poluostrvo su krenuli opet Sklavini, ali i Anti.

Anti su uglavnom zauzeli teritoriju sadašnje Bugarske i Makedonije, a Sklavini došli na teren sadašnjih Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore. Istovremeno Sklavini koji su prvo došli u sadašnju Češku, krenuli su dalje na jug i zauzeli prostore sadašnje Slovenije i sjevero-zapadne Hrvatske. 

Kad su Slaveni krenuli u migracije u 5.i 6. vijeku u pravcu Češka-Slovačka i na Balkan, Kyjiv kao grad i centar prve slavenske državnosti već je postojao. Zato nije čudo da su nove naselja Sklavini uglavnom nazivali po Kyjivu. Tako imamo Kijov u češkoj Moraviji, Kijevo pored Beograda, Sarajeva i Sanskog Mosta. Ima Kijevo i u Hrvatskoj pored Knina, kao i na Kosovu. Kyjiv je grad koji je dao svoju slavensku dušu za mnogo kasnije nastalih slavenskih država u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.

Poslije prve slavenske državnosti sa centrom u Kyjivu (482-882 g.) dolazi druga – Kijevska Rus (882-1240 g.) Tu su knezovi istina imali porijeklo od vikinškog konunga Rjurika, ali za desetak godina oni svi brzo preuzimaju slavenski jezik i običaje, imena i tradicije. Tako s protokom vremena postaju kao domaći u slavenskom moru lokalnog stanovništva. Interesantno je da su Vikinzi došli u Kyjiv s istih teritorija kao i Goti 750 godina ranije.

Za sto godina poslije osnivanja druge slavenske države u Kijevu, u 988. godini potpuno slavenizirani Veliki Kijevski knez Vladimir pokrstio je stanovnike grada i čitavu zemlju Rus. Najviše se učenju Hriista opiralo stanovništvo neslavenskog finsko-ugarskog porijekla, koje je oduvijek živjelo na prostorima rijeke Moskve, gornje Volge i sjevernije. Tamo su Slaveni došli tek u 8. vijeku sa teritorija sadašnje Poljske, koja je, kao i Ukrajina, praotadžbina svih Slavena. Tako je regija Moskve konačno pokrštena tek dvije stotine godina poslije Kyjiva. Prirodno je i očekivano, imajući sve ovo na umu, zašto najstariji slavenski grad nikad nije prihvatao namjere Moskve (osnivana tek u 1147.) da baš ona postane glavni hrišćanski centar u sredini istočnih Slavena.

U 1169. godini finsko-ugarska plemena iz regije Moskve po prvi put su došli do Kyjiva da ga unište. Samo su djelimično nešto spalili, nešto pokrali i vratili se kući. Prvi pokušaj premještanja centra iz istinski slavenske teritorije u zemlje plemena fino-ugaraca propao je. Posljednji pokušaj je ono što prolazimo sada! 

Kyjiv je bio, i biće centar slavenstva, a kremaljski potomci fino-ugaraca i plaćenici to nikako ne mogu shvatiti. Moskva je digla ruku na svetinju slavenstva, a za to, govorio je apostol Andrej, slijedi božja kazna.