8 °

max 8 ° / min 1 °

Četvrtak

16.01.

8° / 1°

Petak

17.01.

13° / 3°

Subota

18.01.

14° / 5°

Nedjelja

19.01.

14° / 7°

Ponedjeljak

20.01.

13° / 8°

Utorak

21.01.

13° / 9°

Srijeda

22.01.

13° / 8°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Moskovija je pravo istorijsko ime Rusije i tako će je zvati Ukrajinci

Izvor: Pixabay

Stav

Comments 0

Moskovija je pravo istorijsko ime Rusije i tako će je zvati Ukrajinci

Autor: Antena M

  • Viber

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko 

U Ukrajini počinju unutrašnje debate za preinačenje naziva države Rusija u istorijski - Moskovija. Sadašnji Ukrajinci i njihovi preci nikad nijesu zvali Rusijom državu sa centrom u Moskvi. Taj naziv državi dao je moskovski car Petar Prvi 1721. On je lično preinačio naziv Moskovsko carstvo u Ruska imperija, odnosno Rusko carstvo. Sasvim precizno, on govori o Rosijkoj imperiji, a za naziv države koristi Rosija. Nije jasno zašto su u Beogradu naziv države Rosija preveli kao Rusija? A naziv druge Kijevske države Rus (884.-1240.) kao Kijevska Rusija. Takav prijevod očigledno je lobirala Moskva da bi kod južnih Slavena sebe predstaviti kao nasljednicu istorijski velike države Kijevska Rus, koja je bila samo u sastavu teritorija i naroda koje je pokorio Kijev.

Prve falsifikate svog istorijskog značaja Moskva počinje još početkom 16. vijeka. Kad je Pskovsku zemlju pokorila Moskovska država, lokalni monah Filofej, da bi bio dobro primljen od nove moskovske administracije, izmislio je rečenicu: "Moskva je postala treći Rim, a četvrtog neće biti“. U smislu da poslije propasti Rimskog carstva štafetu preuzima Vizabtija i Konstantinopolj kao drugi Rim. A poslije pada Vizantijskog carstva i turskog osvajanja Konstantinopolja 1464. na istorijsku scenu, navodno, stupa Moskva, koja po mišljenju ovog monaha može preuzeti političko liderstvo.

Naravno, svako carstvo ima svoj period jačanja i geopolitičkog uspona, poslije čega dolazi kriza, rascjep i strano osvajanje. Ali, monah iz Pskova izmislio je tezu da četvrtog Rima neće biti, što je bio dobar izgovor za Moskvu da propagira kako niko, nikad neće srušiti njen politički sistem i uticaj. To je bilo sa radošću primljeno u Kremlju i postalo prvi i vrlo važan propagandistički izraz koji Moskva koristi već 500 godina. Ona opravdava moskovska pokoravanja, prvo obližnjih kneževina, a kasnije i susjednih država. Međutim, to je samo mišljenje jednog Filofeja, a ne neki geopolitiči aksiom. Kijev ovu tvrdnju istorijski nikad nije prihvatao, zato je Moskva konstantno ljuta na Ukrajinu i ukrajinski narod.

Što se tiče istorije same Moskve, tamošnje lokalno stanovništvo uvijek je bilo baltskog i finsko-ugarskog porijekla, sa dominacijom prvih. Moskovski i ruski istoričari uvijek nekako zaobilaze činjenicu da do početka 9. vijeka na teritoriji sadašnje Moskve uopšte nije bilo Slovena. Sloveni dolaze iz Poljske, i to su plemena Vjatiča. Kijevska država Rus pokorila je teritoriju sadašnje Moskve 981. Ali lokalno baltsko i finsko-ugarsko stanovništvo kao i pridošli Vjatiči često su dizali ustanke protiv vlasti Kijeva i države Rus, koju nijesu smatrali svojom zemljom.

Ista situacija bila je kad je Kijevski knez Vladimir želio 988. da pokrsti stanovništvo u sadašnjoj regiji rijeke Moskve, pošto samog grada Moskve tada nije bilo ni u mašti. Lokalna plemena moskovske regije, za razliku od Rusa Kijeva, Černigova i Perejaslava, opirala su se primanju hrišćanstva dugih dvjesta godina.

Na mjestu današnje Moskve postojalo je nekada selo pod nazivom Kučkovo. Ono je nosilo naziv po prezimenu vlasnika toga zemljišta, lokalnog bogataša Kučke. Stvarno slikovito prezime. Kasnije, 1147. kad je selo počelo rasti, preinačen mu je naziv po imenu rijeke Moskva, na čijim se obalama ono nalazilo. Ali, Moskva je bila trećerazredni gradić u sastavu, prvo Rostovo-Suzdaljske, a kasnije Vladimirske kneževine koje su bile u sastavu Kijevske države Rus.

1240. Kijev je do temelja spalila vojska Mongola i Tatara koji su bili u osvajačkom pohodu na Europu. Tako je nestao uticaj Kijeva na Moskvu i Vladimirsku kneževinu. Sam Kijev i većina teritorija na kojima su oduvijek stanovali Rusi (Černigiv, Perejaslav, Galič, Volodimir), a to je sadašnja centralna, sjeverna i zapadna Ukrajina, postaju dijelom rastuće po uticaju države Litva.

Sadašnja teritorija regije Moskva ušla je u sastav druge, od prostora koje su osvojili Mongoli i Tatari, komponovane države Zlatna horda. Njen glavni grad bio je Saraj, na rijeci Volga. U sastavu Kijevske države Moskva je bila ništa, ali pod upravom Mongola i Tatara grad postaje centar male kneževine 1263. Tada je malena Moskva krenula sa podlom i podmuklom politikom pokoravanja susjednih teritorija. Zato nemojte previše uzimati k srcu sadašnje moskovske laži, ucjene i manipulacije, ta je politika stara 750 godina.

Moskovski knezovi uvijek su imali odlične odnose sa svojim nadređenima u Saraju, gdje su morali svake godine nositi darove. Baš su moskovski knezovi smislili kako što jeftinije podmiti Tatarski kanove da ne bi oni, sa svojim vojskom, dolazili da sakupljaju poreze. Pri tome, Moskovski knezovi idu još dalje. Oni su donijeli veliko mito Tatarskom kanu i dobili pravo da u njegove ime uzimaju poreze sa teritorije susjednih kneževina, koje su bile u sastavu države Zlatna Horda. Naravno da su dio novca ostavljali za sebe i mogli su, onda, graditi nove utvrde i visoke gradske zidine.

1480. Moskva, koja je sada već postala Velika kneževina, napokon se oslobodila zavisnosti od Zlatne Horde, koja se polako počela rastakati. 1547. mladi veliki moskovski knez Ivan IV Grozni proglasio je sebe za cara. Ali, 1571. kad je Krimski kan došao sa ogromnom vojskom i spalio Moskvu, Ivan IV odrekao se titule.

Moskovski istoričari, međutim, namjerno nastavljaju da Moskovsku veliku kneževinu pogrešno nazivaju Rusko carstvo, iako ono to nije ni po nazivu, ni prema strukturi. Svih tih 150 godina stanovnici Kijeva nastavili su nazivati Moskvu kneževinom, nikada carstvom, a kamoli Ruskim. Tako su do 1721. Kijev i sadašnja Ukrajina nazivali Moskvu isključivo Moskovskom kneževinom ili Moskovskom državom, a stanovništvo Moskovljanima. Nikako Rusima! Ime Rus  je stari naziv za Ukrajince kao Slovena koji oduvijek žive na slovenskom tlu i to se nikako ne tiče potomaka Balta i Finsko-Ugaraca u regiji rijeke Moskve, kod kojih su doselila iz Poljske plemena Slovena (Vjatiči) sredinom 8. i početkom 9. vijeka.

Stoga, kad bivši predsjednik RF i povijesti neuki Dmitrij Medvedev izjavljuje kako Moskva planira da vrati Ruskoj Federaciji Kijev kao stari ruski grad i bivši centar Kijevske Rusije, on samo dobija odgovor od najstarije slovenske nacije, koja se sada zove Ukrajinci: možeš vratiti RF samo močvare oko Moskve i Peterburga. To je pradomovina sadašnjih Rusa. Nama su po slovenskoj liniji bliži Česi, Slovaci i Balkanski Sloveni, jer su direktni potomci naših zajedničkih slovenskih predaka Anta i Sklavina, koji su se tamo preselili sa teritorije sadašnje Ukrajine još u 5. i 6. vijeku.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR