Đukanović ima devet života i nije potrošio svaki, Milatoviću matematika trenutno ide na ruku

Piše: Vlado Vurušić

U Crnoj Gori, aktivisti dvojice izbornih finalista, Mila Đukanovića i Jakova Milatovića, još onako mamurni od neprospavane izborne noći, bacili su se u potragu za glasovima koji bi Milu Đukanoviću, odnosno Jakovu Milatoviću, mogli /trebali osigurati petogodišnji predsjednički mandat. Na prvu, nakon objavljivanja prvih rezultata, analitičari su se uglavnom složili da će borba biti napeta, ali da je u ovom trenutku čelnik populističkog pokreta Evropa sad! Jakov Milatović u naletu te da ima više šansi.

No, svim mastima premazani Milo Đukanović zvani Britva ili "mačka s devet života" (nije ih još sve iskoristio) suspregnuo je vjerojatno razočarenje (dobio je 35 posto glasova) te rekao kako "određeni rezervoari podrške nisu aktivirani u prvom krugu". Iz DPS-a, pak, poručuju kako se nisu pretrgli u tom dijelu kampanje jer su se pripremali za napad u završnici, ako treba i s golmanom u protivničkom šesnaestercu. U Milovom stožeru nadaju se da će potrebnih pet do osam posto glasova (smatraju optimistički da s 42-43 posto raspolažu u startu) nadoknaditi motivacijom manjina - Bošnjaka, Albanca i Hrvata - da izađu na izbore i zaokruže "a koga drugog" nego Đukanovića, te dijasporom.

Naime, pokazalo se da su upravo te dvije "grupacije" u prvom krugu zabilježile najmanju izlaznost. Stoga su DPS-ovci sada šalju manjinama sirenski zov jer smatraju da će uz njih te inspiraciju procrnogorskog biračkog tijela uspjeti prikupiti dovoljno glasova za pobjedu.

Manjine bi tako mogle presuditi i biti odlučujući faktor. Naime, poruke ove dvonedjeljne kampanje (drugi krug je u nedjelju 2. aprila) su: "Milo, nije savršen, ali nam je vratio državnost (koja je sada ugrožena), ojačao crnogorski etničko-kulturološki identitet (takođe ugrožen negacijama iz Srbije i ovdašnjih prosrpskih snaga), uveo nas u NATO i doveo na prag ulaska u EU". Ako on izgubi, sve će to biti dovedeno u pitanje, a onda ni manjinama neće cvasti ruže. Dakle, ide se na stvaranje atmosfere "biti ili ne biti".

Osim toga, izbori će se predstaviti kao borba za i protiv suverene Crne Gore, odnosno suprotstavljanje prosrpskim i proruskim tendencijama. Đukanović je opterećen brojnim političko-korupcijsko-kriminalnim aferama, a i Bruxellesu ide na živce njegovih 32 godina na vlasti, što mu je najveća otežavajuća okolnost.

No, "matematika", čini se, ide na ruku Jakovu Milatoviću, koji je mlad, potentan i velika zvijezda, novo lice koje je svojim populističkim potezima (podigao je penzije i plate) pridobio dobar dio birača koji su ipak između egzistencije države i svog materijalnog stanja izabrali ovo drugo. Dok je Milu ekonomija u kampanji u drugom planu, Milatoviću je, pak, na prvome mjestu i obećava zemlju bogatstva i prosperiteta, ulaganja i većih primanja, a o NATO-u, ratu u Ukrajini i sankcijama Rusiji malo se izjašnjava.

O svom razgovoru s američkim ambasadorom u Podgorici, na Twitteru je napisao kako smo "potvrdili odlučan stav da Crna Gora stoji čvrsto uz svoje NATO i EU saveznike. Saosjećamo s narodom Ukrajine u ovim teškim vremenima za njihovu zemlju. Balkan je najbolje osjetio 90-ih da u ratu nema pobjednika". Ali je u drugom twittu napisao kako će se "pored razarajućih posljedica za Ukrajinu, negativni efekti napada Rusije na ovu suverenu zemlju osjetiti širom Evrope. Male i ranjive ekonomije, kao što je crnogorska, mogu biti dodatno pogođene. Zato je fokus na zaštiti životnog standarda naših građana".

Doduše, neki crnogorski ekonomisti smatraju da je prelijevanje sredstava u plate i penzije nije izazvano povećanom proizvodnjom, nego uskraćivanjem sredstava prije svega u zdravstvu i obrazovanju, što bi moglo u Crnoj Gori dovesti do grčkog ili argentinskog scenarija. Milatović je time ipak polučio rezultat koji ga je doveo u drugi krug i na korak do predsjedničkog trona. Svi prosrpski kandidati - od ultraradikalnog proruskog četničkog vojvode Andrije Mandića do "prosrpskog političara u rukavicama" Alekse Bečića, pozvali su svoje glasače da svoj glas daju Milatoviću. Doduše, iako se tvrdi da je on proevropski političar iza kojeg stoje zapadne ambasade, i njega se prokazuje ipak više kao prosrpskog nego procrnogorskog kandidata.

Društvenim mrežama kruži snimak kako je ulazak u drugi krug u svom štabu proslavio pjesmom "Beograd" Cece Ražnatović, a da stvar bude još indikativnija, s albuma "Fatalna ljubav".

Stoga je upitno koliko mu ovako otvorena podrška radikalnih prosrpskih opcija (neki analitičari u Crnoj Gori sumnjaju u iskrenost takvih poziva) pomaže, a koliko odmaže, i može li ta činjenica motivirati procrnogorske birače i manjine da "začepe nos" i zaokruže Mila Đukanovića te, na kraju balade, koliko to može pokolebati i naklonost ambasada.

Naime, i u tim se strankama pribojavaju da bi im Evropa sad!, mogla uzeti ne samo glasače nego i zasjesti u njihov politički prostor, jer se očekuje da bi u slučaju Milatovićeve pobjede, na skorim junskim parlamentarnim izborima, ona mogla postati vodeća stranka oko koje će se okupiti prosrpski korpus, a Mandićev Demokratski front svakako je snaga koja želi participirati u vlasti. Stoga je i pitanje koliko te radikalne opcije osjećaju da im Evrope sad! ugrožava vlastiti opstanak. Doduše, kako smo rekli, matematika trenutno ide na ruku Milatoviću. Druga stvar koja mu i pomaže je i naklonost koju uživa u SPC-u u Crnoj Gori, jer sadašnji mitropolit Joanikije, iako zasad nije pozvao da se glasa za Milatovića, otvoreno se oglasio da se ne dopusti izbor Mila Đukanovića. Naime, SPC je ionako već duže zapravo glavna snaga u Crnoj Gori koja moderira prorusku-prosrpsku političku scenu. Milatović je bio ministar u vladi Zdravka Krivokapića koju je, kažu sastavljao tadašnji mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

Kako god, biće napeto, a kriza koja trese Crnu Goru neće prestati s pobjedom ni jednog od njih, sve će se ipak prelomiti na izborima za Skupštinu. Milatovićeva pobjeda bila bi vjetar u leđa ne samo njegovoj Evropi sad!, nego svim prosrpskim opcijama, a DPS bi možda čekao i raskol zbog kraha Đukanovića, dok bi njegova pobjeda vjerovatno omogućila DPS-u da ponovno bude najjača stranka, ali ne nužno i vladajuća. Predsjednički izbori tako su tek napeta prva utakmica, uzvratna u junu biće, moguće, odlučujuća.