3 °

max 13 ° / min 3 °

Nedjelja

19.01.

13° / 3°

Ponedjeljak

20.01.

13° / 5°

Utorak

21.01.

10° / 7°

Srijeda

22.01.

11° / 7°

Četvrtak

23.01.

11° / 7°

Petak

24.01.

10° / 10°

Subota

25.01.

14° / 9°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Afrička mirovna inicijativa i poruke koje Kijev čeka iz Viljnjusa

Izvor: Pixabay; Ilustracija

Stav

Comments 0

Afrička mirovna inicijativa i poruke koje Kijev čeka iz Viljnjusa

Autor: Antena M

  • Viber

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Delegacija afričkih zemalja, sa predsjednikom Južno-Afričke Republike Sirilom Ramafosa na čelu, stigla je u Kijev na pregovore sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u okviru mirovne inicijative radi završetka rusko-ukrajinskog rata. U sastavu ove delegacije je predsjednik Senegala Maki Solom, a takođe i lideri Zambije i Komorskih otoka, premijer Egipta, bivši premijer Ugande i šef ureda predsjednika Konga. Poslije pregovora s ukrajinskom stranom afrička delegacija odmah putuje u Petersburg na sastanak sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Poslije toga imaće cjelovitu sliku službenih stavova Kijeva i Moskve o afričkoj mirovnoj inicijativi za završetak rata u Ukrajini.

Očekuje se što afrička delegacije upozna oficijelni Kijev i Moskvu sa stanjem na kontinentu poslije početka rusko-ukrajinskog rata, koji strada od rasta svjetskih cijena namirnica i žita, kao i o negativnom uticaju na čitavu svjetsku trgovinu. Šef delegacije afričkih zemalja smatra da konflikt i sankcije prema Rusiji, koja je glavni trgovinski partner zemalja Afrike, negativno utiču na privredu kontinenta. Stoga se afričke zemlje zalažu se za promovisanje ideje mira i podsticanje zaraćenih strana prema pregovaračkom procesu u okvirima diplomatskih aktivnosti.

Afrička delegacija pripremila je nacrt prijedloga za uspostavljanje povjerenja. Evo nekoliko bitnih tačaka prijedloga.

Prvo, povlačenje ruske vojske, drugo - povlačenje iz Bjelorusije ruskog taktičkog nuklearnog naoružanja, treće- suspenzija ispunjavanja naloga za hapšenje Vladimira Putina koje je naredio Međunarodni sud i četvrto -  omekšavanje zapadnih sankcija prema Ruskoj Federaciji. Afričke zemlje ovo ne smatraju mirovnim planom, nego mjerama za stvaranje okvira za zaustavljanje vatre, što će po njihovom mišljenju pomoći konsolidaciji povjerenja. Nacrt ovog dokumenta predviđa da je ugovor o zaustavljanju rata moguće postići kasnije i da on mora uključivati pregovore Rusije i Zapada, koji moraju razmotriti pitanja sistema naoružanja srednjeg dometa, taktičkih nuklearnih naoružanja i sistema biološkog oružja. Prije dolaska u Kijev šef afričke delegacije Ramafosa obavio je telefonske razgovore sa predsjednikom Kine Sijem, ruskim predsjednikom Putinom i Glavnim sekretarom UN Guterešom, a takođe, tijekom jučerašnjeg boravka u Varšavi i sa predsjednikom Poljske A. Dudom. Stav afričkih država podržala je Kina.

Nekoliko dana ranije predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obavio je telefonski razgovor sa predsjednikom JAR Sirilom Ramafosom, tokom kojeg je stavio do znanja sagovorniku da svak ko će pomagati ruskoga agresora naoružanjem postaje sudionik te agresije i snosiće sve konsekvence. Pri tome Kijev smatra neophodnim povlačenje ruske vojske sa svih ukrajinskih teritorija prigrabljenih silom, njihovo bezslovno vraćanje Ukrajini kao glavni korak za početak mirovnih pregovora. Afrički dokument ništa ne govori o odgovornosti lica koja su pokrenula rat protiv Ukrajine i počinitelja ratnih zločina na privremeno okupiranim ukrajinskim područjima.  To je neophodno i saglasno je postojećem međunarodnom pravu i stavkama niza međunarodnih konvencija čije su potpsinice Rusija, Ukrajina i afričke zemlje. Osim toga treba imati viziju garancija finansijske odštete Ukrajini od ruske strane koja je naniječa ukrajinskom narodu gubitke od stotina milijardi dolara. I naravno treba imati na umu formulu postizanja mira koja će zaustaviti ponavljanje ruske agresije protiv Ukrajine ili drugih susjednih zemalja. Ova formula već postoji i nju je prezentirao ukrajinski predsjednik na samitu lidera dvadeset najrazvijanih država svijeta koji je održan u jesen prošle godine u Indoneziji.

Afričke zemlje doživjele su negativne posljedice rusko-ukrajinskog rata samo zato što je Moskva pokrenula najveću poslije Drugog svjetskog rata vojnu invaziju protiv zemlje osnivača Ujedinjenih Naroda. Ruska agresija protiv Ukrajine jeste donijela neugodnosti mnogim afričkim zemaljama, ali je uništila značajan dio ukrajinske privrede, odnijela hiljade ukrajinskih života i donijela nesreću milionima ukrajinskih građana. Niko kao Ukrajina ne može željeti što brži završetak rata, ali on mora biti takav da Rusija više ne bude u stanju pokrenuti novi rat, makar za neko kraće vrijeme. Zato osuđivanje organizatora ovog rata, dobijanje ratne odštete i bezbjednosnih garancija Ukrajini može biti platforma za završetak ovog krvavog rata, a da se ne bi ponovio za nekoliko godina. U toku boravka afričke delegacije u Kijevu oglasile su se sirene za uzbunu, glavni grad gađan je ruskim krstarećim raketama „Kalibr“ i hipersoničnim „Kindžalom“. Šest „Kalibra“ i svih šest, po Mioskvi neuništivih „Kindžala“ bilo je srušeno. Tako su članovi afričke delegacije mogli osjetiti što svakodnevno osjeća svaki mirni stanovnik Ukrajine i grada Kijeva i kakva je realna cijena njihove mirovne inicijative.

Najveću sigurnost Ukrajini poslije završetka rata s Rusijom može donijeti samo članstvo u NATO. Ulazak Ukrajine u NATO podržalje već 20 zemalja članica Alijanse, koje smatraju da će Organizacija samo ojačati poslije pridruživanja ukrajinske vojske zajedničkim oružanim snagama. Integracija Ukrajine u NATO dozvoliće stvaranje pojasa sigurnosti za čitavu Evropu. Poslije ruske vojne invazije na Ukrajinu Alijansa ne može biti samo odbrambena organizacija, već se mora se adaptirati prema geopolitičkoj turbulentnosti i novim izazovima. Kremlj i Vladimir Putin žele da obnove praksu aneksija tuđih teritorija što prijeti da destabilizuje cijelu Evropu. Moskva je postala realna prijetnja Zapadu, a njena teritorijalna ekspanzija ugrožava susjedne zemlje članice EU i NATO.

Ruska invazija na Ukrajinu može potpuno uništiti postojeći sistem bezbjednosti koji je stvaran niz godina. Zemlje centralne i istočne Evrope imaju razlog za strah od Rusije koja može takođe izvesti vojni napad i na njih. Ako će RF dobiti šansu za stratešku inicijativu, onda može početi invaziju na Moldaviju i zemlje Baltika. Ukrajina mora dobiti globalnu podršku da bi Ruska Federacija doživjela potpuni strateški debakl. Zato na sljedećem samitu Alijanse u Vilnjusu (11.-12.07.2023. g.) Kijev očekuje ohrabrujuću poruku što se tiče euroatlantske integracije zemlje. Evropa zajedno sa Ukrajinom može se obraniti od ruskog medvjeda i vratiti ga kući i dalje u Sibir.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR