Kompromis oko članstva Ukrajine u NATO za Rusiju je zeleno svijetlo za nastavak terora

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Još jedan samit NATO-a održan je u Vilniusu u Litvaniji. Uglavnom su zadovoljni Brisel, Vašington i drugi glavni gradovi zemalja članica Alijanse. Još jedna država je postala dio Sjevernoatlantskog pakta, a to je Švedska. Ankara je dala saglasnost za članstvo Švedske umjesto podrške Turske na putu integracije u Evropsku uniju. Svi su zadovoljni, posebno nakon Erdoganovog preokreta prema zapadnim saveznicima, što je odmah iznerviralo Moskvu koja je Tursku registrovala kao neprijateljsku zemlju.

Ali ipak je glavno pitanje na samitu bila Ukrajina. Kijev je zatražio vremenski okvir kada bi Ukrajina mogla postati članica NATO pakta. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi bilo apsurdno ne ponuditi Ukrajini vremenski okvir za članstvo u NATO-u na samitu u Litvaniji. “Neviđeno je i apsurdno ako se ne odredi vremenski okvir ni za poziv (pridruživanje NATO) ni za članstvo. Istovremeno, dodaju se nejasne formulacije o 'uslovima' čak i za pozivanje Ukrajine".

Tako na samitu, zbog podjela u NATO-u, Kijev nije dobio datum za ulazak u Organizaciju niti direktnu pozivnicu za ulazak u Alijansu nakon završetka rata sa Rusijom. Ukrajinski predsjednik je rekao da bi dugoročna neizvjesnost oko članstva Ukrajine u NATO-u značila da je "ostavljena prilika da se u pregovorima s Moskvom napravi kompromis oko članstva Ukrajine u NATO-u, a za Rusiju to znači motivaciju da nastavi s terorom".

Stav Ukrajine podržale su 23 zemlje članice Alijanse od 31. One su pismeno podržale aspiracije Kijeva u pogledu dobijanja poziva za članstvo u NATO-u nakon završetka rata sa Rusijom. Ali SAD i Njemačka su bile protiv, što je, čini se, odigralo odlučujuću ulogu u onome što se dogodilo. Vašington i Berlin insistirali su da Kijev ispuni niz obaveza neophodnih za dobijanje poziva za članstvo u NATO. Istovremeno, generalni sekretar Alijanse Stoltenberg je rekao da je nakon ovog samita Kijev postao korak bliže NATO-u. Donesena je zajednička odluka da Ukrajina ne mora prolaziti kroz fazu ispunjavanja Akcionog plana, što je bila uobičajena procedura za dobijanje poziva. Međutim, Kijev takođe nije dobio odluku da kada za to dođe vrijeme, može početi s dobijanjem članstva u Organizaciji po skraćenom postupku, kao što je bio slučaj sa Finskom i Švedskom.

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Helsinki i Stokholm su od Moskve osjetili prijetnju svojoj državnosti. Propaganda Kremlja počela je otvoreno govoriti o obnovi Sovjetskog Saveza, pa čak i Ruskog Carstva. U prvom slučaju, 14 nezavisnih država trebalo bi da nestane kao bivše sovjetske republike, uključujući tri zemlje članice NATO-a - Litvaniju, Letoniju i Estoniju. U drugom slučaju, Moskva je planirala da okupira plus još dvije zemlje - Finsku i Poljsku. Poljska ima mnogo manju granicu s Ruskom Federacijom od Finske i mnogo veću vojsku koja je uključena u odbrambeni sistem Alijanse. Ali Helsinki to nije imao i pohrlio je pod sigurnosni kišobran NATO-a. Švedska nije bila ni blizu takve opasnosti, ali je odlučila da ide ka članstvu u Alijansi zajedno sa susjednom Finskom, koja ima prilično veliku švedsku manjinu. Kako su Švedska i Finska članice Evropske unije, a većina zemalja EU je takođe u sistemu NATO pakta, pregovori o pristupanju Organizaciji bili su prilično jednostavni i bez ikakvih problema. Jedino je Turska blokirala članstvo Švedske, što je Kremlj odmah pozitivno ocijenio. Mađarska je, uz uputstva iz Moskve, takođe počela da prati poziciju Ankare. U Vilniusu je, međutim, Erdogan uklonio veto, a Orban mu se pridružio kako ne bi ostao sam kao krivac za neuspjeh proširenja Alijanse. Putin je odmah dao otvoren signal Briselu da nije zadovoljan, ali nakon državnog udara PVK Vagnera, njegova pozicija je uveliko oslabljena u zemlji i na međunarodnom planu, a to su dobro shvatili u mnogim centrima odlučivanja, posebno u Turskoj. Tako je u Vilniusu postignut konsenzus o ovom pitanju i to je značajna dodana vrijednost ovog samita. Međutim, Finsku je spasila Alijansa, a Ukrajini je samo ponuđena podrška, a Kijev je to osjećao nelagodno. Podrazumijeva se da Finska neupitno pripada zapadnom svijetu, ali je Kijev, koji je u srednjem vijeku do dolaska Mongola (1240. godine) po veličini bio jedan od tri najveća evropska grada i prijestonica takve velika države na evropskom kontinentu u to vreme kao Kijevska Rus. Zato nije ni čudo što sadašnji Ukrajinci ne žele ni da čuju da budu pod Moskvom, koja je u tom predmongolskom periodu jedva postojala kao mali gradić.

Drugog dana samita ukrajinski predsjednik Zelenski održao je bilateralne sastanke sa kanadskim premijerom Trudeauom, njemačkim kancelarom Šolcom, britanskim premijerom Sunakom i američkim predsjednikom Bidenom i učestvovao na prvom sastanku Vijeća Ukrajina-NATO. Na bilateralnim sastancima dogovoreni su konkretni oblici vojne saradnje i zapadna podrška Kijevu novim vrstama naoružanja. Drugog dana samita zemlje članice G-7 dogovorile su sigurnosne garancije za Ukrajinu. Predsjednik Volodimir Zelenski ih je pozdravio samo naglasivši da ove garancije ne mogu biti zamjena za buduće članstvo Ukrajine u NATO-u.

Moskva je na sve ovo odgovorila u duhu svoje propagande. Šef ruske diplomatije Lavrov rekao je da će se "oružani sukob u Ukrajini nastaviti sve dok Zapad ne odustane od svojih planova da dominira i porazi Moskvu". Uostalom, rekao sam to, pa će se rat u Ukrajini nastaviti sve dok Kremlj ne bude poražen. Istovremeno na samitu u Vilnjusu saveznik Kremlja Viktor Orban izjavio je da NATO mora prestati s naoružavanjem Ukrajine i tražiti mir s Moskvom. Ali izgleda ostao je sam u pokušaju da zaštiti svoje rođake u Rusiji jer su Mađari porijeklom iz Zapadnog Sibira. Čini se da Orban još uvijek ne može shvatiti da je bolje biti dio Zapadnog svijeta nego Zapadnog Sibira.

Kao završnicu važnog događaja u Vilniusu, generalni sekretar Alijanse Stoltenberg je rezimirao da je Ukrajina sada bliža NATO-u nego ikada. “Poslat ćemo Ukrajini pozivnicu za članstvo u Organizaciji čim se saveznici slože da su svi uslovi ispunjeni. Ovo je poruka svih zemalja NATO-a na putu Ukrajine ka članstvu u Alijansi”. Predsjednik Zelenski je na konferenciji za novinare u Vilniusu takođe izrazio zadovoljstvo rezultatima samita u Litvaniji, dodajući da bi njegovi rezultati bili čak i idealni da Ukrajina dobila pozivnicu.