Rusija ne zaslužuje bezbjednost, već poraz

Piše: Oleksandr Levčenko

Tokom samita NATO-a u Viljnusu, zemlje G-7 su u zajedničkoj Deklaraciji dale bezbjednosne garancije Ukrajini. Izražena je dugogodišnja podrška Kijevu u oblasti bezbjednosti i ekonomije. Osim toga, šest zemalja, posebno Češka Republika, Danska, Holandija, Norveška, Španija i Švedska, pridružilo se ovoj Deklaraciji. Sporazum o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu od zemalja G-7 i drugih partnera biće okvirne prirode. Kijev će potpisati poseban bilateralni sporazum sa svakom pojedinačnom zemljom.

U odgovoru na izjavu G-7 o namjeri da se Ukrajini daju bezbjednosne garancije, portparol Kremlja Dmitri Peskov je rekao da takve garancije "zadiru u bezbjednost Rusije". Moskva vjerovatno zaboravlja da je u decembru 1994. u Budimpešti Ukrajina povjerila svoju bezbjednost demokratskom svijetu u zamjenu za garancije neširenja nuklearnog oružja. Kijev je ispunio svoje garancije, sada je na redu demokratski svijet. Ukrajini, koja je bila izložena agresiji, potrebne su efikasne bezbjednosne garancije jer su se one, deklarisane u Budimpeštanskom memorandumu, pokazale kao fikcija.

Najefikasniji bezbjednosni format za Ukrajinu je punopravno članstvo u NATO-u. Prije pristupanja Alijansi, Ukrajini su potrebne posebne garancije prema Kijevskom bezbjednosnom sporazumu. Dakle, Kremlj ima vrlo iskrivljen pogled na međunarodnu bezbjednost. Sa pozicije ruskog rukovodstva, bezbjednost Ruske Federacije je njeno pravo da nekažnjeno napada Ukrajinu. Rusija je pokrenula razorni rat sa ciljem da uništi Ukrajinu kao državu. Nakon ovoga, potpuno je neprikladna tvrdnja Kremlja da međunarodna zajednica mora voditi računa o bezbjednosnim interesima Ruske Federacije.

Rusija u ovom trenutku ne zaslužuje bezbjednost, već poraz u ratu u Ukrajini, isplatu reparacija i odgovornost za počinjene zločine. Ona može dobiti određene bezbjednosne garancije tek nakon potpisivanja sporazuma o svom porazu, a Kremlj to mora zapamtiti. Kijev bezbjednosne garancije ne smatra zamjenom za svoje članstvo u NATO-u, i to razumiju u Briselu i Vašingtonu. Vodeći američki kanal CNN takođe vidi garancije koje su Ukrajini obećale zemlje G-7 kao "privremenu mjeru" koja ima za cilj da pomogne Ukrajini da prebrodi period dok ne postane članica NATO-a kada može u potpunosti koristiti princip kolektivne odbrane.

Na samitu NATO-a bilo je i situacija koje nisu išle u prilog jačanju podrške Ukrajini. Sasvim neočekivano, britanski ministar odbrane Ben Volas osvrnuo se na razgovore sa ukrajinskim zvaničnicima u Viljnusu i kritikovao Kijev. Naime, Volas se osvrnuo na izjave predsjednika Ukrajine, koji je rekao da njegovoj zemlji nije dat čvrst raspored niti set uslova za ulazak u NATO. „Sviđalo se to vama ili ne, ljudi žele da vide malo poštovanja. Ponekad tražite od zemalja da se odreknu svojih zaliha oružja. Ponekad morate uvjeriti zvaničnike u američkom Kongresu. Znate, mi nismo Amazon", rekao je Volas. 

Ministarka vanjskih poslova Finske Elina Valtonen osudila je izjave da Kijev navodno nije zahvalan na podršci koju dobija od Zapada i ustvrdila da pomoć njegovih partnera nije milost. „Mi na Zapadu moramo shvatiti da ovo očigledno nije dobrotvorna akcija, jer se Ukrajina bori za nas. Oni se bore za našu slobodu i evropsku bezbjednosnu arhitekturu”. Ona je dodala da Zapad ostaje privržen Ukrajini jer je to u njegovom interesu. "Ne bih rekla da ima umora od pomaganja i nadam se da ga nikada neće biti".

Britanski šef vlade potvrdio je da je riječ o nesporazumu britanskog ministra. Naime, sam premijer Sunak je demantovao riječi svog ministra i javno rekao da cijeni zahvalnost Ukrajine koja se redovno izražava u različitim formatima. Isto je potvrdio i ukrajinski ministar vanjskih poslova. "Niko nema razloga da nas optužuje za bilo kakvu nezahvalnost", rekao je Kuleba, napominjući da su na samitu NATO-a u Viljnusu pored predstavnika Britanije sjedjeli predstavnici Ukrajine. "Tamo u sali, Oleksij Reznikov (ukrajinski ministar odbrane) i Ben Volas dogovorili su vojnu odluku u vezi s oružjem. Dakle, sve je u redu sa Britanijom u Ukrajine, sve odluke se donose po potrebi", zaključio je šef ukrajinske diplomatije.

I kako bi prošao samit u Viljnusu bez izjave sekretara Kremlja za odnose s javnošću u NATO-u i EU, a ujedno i mađarskog premijera Viktora Orbana. Ponovo je počeo da pjeva moskovsku pjesmu kao da će se „sukob u Ukrajini okončati čim to požele Sjedinjene Američke Države, pošto je Ukrajina izgubila svoj suverenitet. Mir će odmah zavladati ako to Amerikanci žele. A zašto to Amerikanci ne žele, to je pitanje o kojem razmišlja cijeli svijet”.

Što se tiče Orbana, on nikako ne može da shvati da se rat u Ukrajini zaista može završiti u jednom trenutku tek kada Kremlj odluči da povuče svoju vojsku nazad na teritoriju Ruske Federacije, što je u skladu sa postojećim međunarodnim pravom. To razumiju svi u NATO-u, EU i širom svijeta osim mađarskog premjera. Kijev je imao svoj suverenitet od vremena kada je imao svoju prvu državnost od kraja 5. vijeka, kada su Mađari vodili primitivni plemenski život u Zapadnom Sibiru. Dakle, Ukrajina nije izgubila državni suverenitet, već je Viktor Orban jednostavno izgubio savjest i to je evidentno.