Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Prijee neki dan, SAD su skinule oznaku tajnosti sa predsjedničke biblioteke Bila Klintona, koji je bio na čelu Bijele kuće od 1993. do 2001. godine. Najzanimljivije otkriće bilo je pismo jednog od njegovih prethodnika - bivšeg američkog predsjednika Ričarda Niksona, u kojem je predviđao rat između Ukrajine i Rusije! Punih 18 godina prije nego što je počeo!
Ričard Nikson poslao je svoje pismo Bilu Klintonu 21. marta 1994. godine. U dokumentu na više stranica, bivši američki predsjednik upozorio je svog nasljednika da će se odnosi između Ukrajine i Rusije značajno pogoršati. To se dogodilo prvo 10 godina kasnije, pa i drastično 18 godina kasnije. Ričard Nikson napisao je pismo Bilu Klintonu nakon svojih posjeta Ukrajini i Rusiji. Zbog toga je bivši predsjednik upozorio tadašnjeg šefa Bijele kuće da je demokratska igra tadašnjeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina gotova.
U stvari, to se dogodilo krajem 1993. godine nakon jesenjih zbivanja sa jurišom na parlament od strane redovnih trupa i specijalnih snaga Ruske Federacije. Za zauzimanje i uništenje ruskog parlamenta, u kojem se okupila antijeljcinska koalicija, predvođena tadašnjim predsednikom Vrhovne Savjeta Ruske Federacije Ruslanom Hazbulatovim i potpredsednikom Ruske Federacije Aleksandrom Ruckojem, propraćeno je ubistvom desetina branitelja, a ministar odbrane Ruske Federacije Pavel Gračov dobio je od tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina titulu heroja Rusije.
Nikson je posebno istakao da su problemi B. Jeljcina sa alkoholizmom i depresijom postali akutniji, što je ukazivalo na to da on neće moći još dugo da obavlja svoje dužnosti. Njegovo pijanstvo sve je duže, a periodi depresije sve su češći. Najneprijatnije je to što "više ne može ispunjavati svoje obaveze prema vama i drugim zapadnim liderima u sve više antiameričkom okruženju u Dumi (parlamentu) i u zemlji", napisao je Nikson. Osim toga, uprkos činjenici da su se tih dana, pored napetosti zbog Krima i pitanja Crnomorske flote, odnosi između Ukrajine i Rusije poboljšali, Nikson je upozorio da će situacija postati eksplozivna.
Bivši američki predsjednik smatrao je da će, ako situacija izmakne kontroli, sukob biti višestruko gori od događaja u Bosni i Hercegovini, gdje je 1992. godine izbio krvavi rat kao rezultat raspada Jugoslavije. Ričard Nikson je, takođe, pozvao Bila Klintona da ojača diplomatsko prisustvo u Kijevu i posebno prati dešavanja u Rusiji, prije svega ko će naslijediti Jeljcina.
Kako se ispostavilo, ova teza postala je odlučujuća u daljem razvoju Rusije, kada je nakon Borisa Jeljcina na čelo države došao Vladimir Putin. Ali 1994. godine i dalje je bilo još vrlo nejasno ko će zamijeniti tadašnjeg šefa Kremlja, jer se Putin pojavio tek pet i po godina kasnije. Stoga, očigledno, Klinton nije uzeo u obzir pismo Niksona i već u decembru 1994. u Budimpešti je potpisan memorandum prema kojem je Ukrajina morala da se odrekne svog nuklearnog oružja, predajući ga Rusiji, na insistiranje Vašingtona, Londona i Moskve, u zamjenu za garancije sigurnosti i teritorijalnog integriteta od SAD, Velike Britanije i Ruske Federacije.
Moskva je nakon 18 godina prekršila svoje obaveze i pokrenula oružanu invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a prije toga 2014. g. pripojivši Krim i započevši rat u Donbasu, koji se pretvorio u agresiju punog obima.
U aprilu ove godine, Bil Klinton je u jednom od svojih intervjua rekao da žali što je tokom svog predsjedništva podsticao Ukrajinu da odustane od nuklearnog oružja. Da je Ukrajina zadržala svoj arsenal, tada, prema riječima bivšeg predsjednika SAD, rata ne bi bilo. Istovremeno, Klinton je napomenuo da su se Ukrajinci u to vrijeme plašili da odustanu od nuklearnog oružja, ali su ih partneri uvjerili na takav korak, što je potvrđeno memorandumom u Budimpešti. Bil Klinton priznap je da se sada osjeća užasno jer je bio umiješan u nuklearno razoružanje Ukrajine, što je kasnije podlo iskoristio Vladimir Putin.
U nuklearki Zaporožje, IAEA (Mešunarodna agencija za kontrolu korišćenja nuklearne energije) zabilježila je prisustvo protivpješadijskih mina unutar perimetra zgrada elektrane, što je ukrajinska strana više puta isticala. Rizik od katastrofe u NE Zaporožje sve dok je pod kontrolom ruskih okupatora ostaje visok. Prisustvo eksploziva u nuklearnoj elektrani u suprotnosti je sa sigurnosnim standardima IAEA-e, a puštanje 4. bloka u režim vrućeg gašenja jasna je manifestacija nuklearne ucjene.
Rusi su sposobni za provokaciju u nuklearci kako bi okrivili Ukrajinu i nanijeli joj nenadoknadive ekonomske i ekološke gubitke. Upravo to su uradili kada su digli u vazduh branu HE Kahovka. Jedini način da se osigura nuklearna sigurnost je da se NE Zaporožje vrati pod kontrolu Ukrajine, koja je spremna da obnovi svoj puni rad. Kremlj nema pravo da drži za taoce nekoliko desetina miliona ljudi iz različitih zemalja, koji su u opasnosti zbog moguće provokacije u elektrani. Istovremeno, podle namere Moskve da izvrši provokaciju planetarnih razmera i da za to okrivi Ukrajinu veoma su opasne. Međunarodna zajednica mora biti spremna da odlučno djeluje. U slučaju katastrofe u NE Zaporožje, akcije Zapada treba da budu kao da je Rusija upotrebila taktičko nuklearno oružje.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR