Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Prije dvije godine počela je rad Krimska platforma, koja je privukla pažnju cijelog svijeta na pitanje deokupacije Krima. Sve dok se poluostrvo ne vrati Ukrajini, Evropa se ne može osjećati u potpunosti zaštićenom od ruske agresije, zbog čega je u Kijevu održan Treći samit Krimske platforme na kojem su učestvovale 63 države. Razmatrana su pitanja poslijeratnog uređenja poluostrva Krim, čija okupacija nije regionalni, već globalni problem. Ukrajina ima pravo da obnovi i zaštiti svoj teritorijalni integritet u skladu sa Poveljom UN.
U Kijev su došli predsjednici Litvanije, Mađarske, Portugala i premijer Finske. Ove godine među učesnicima samita su 63 zemlje i organizacije. Na otvaranju samita Krimske platforme, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski naglasio je da poluostrvo Krim igra veoma važnu stratešku ulogu i da je to jedan od razloga zašto Ukrajina ne može prihvatiti rusku okupaciju. "Crno more je ključ globalne opskrbe hranom, a time i društvene stabilnosti. Krim je ključ sigurnosti u Crnom moru. Ne možemo ostaviti ključeve u rukama terorista i nećemo ih ostaviti. Ukrajina ima jasnu viziju kako da Krim vratimo u normalu, miran, pravedan, demokratski život nakon što demontiramo rusku tiraniju“, naglasio je šef ukrajinske države.
Potom se oglasio predsjednik Portugala Marcelo Rebelo de Souza, koji je pozvao „da se pitanje privremeno okupiranog Krima ne odvaja od opšteg konteksta ruske invazije na Ukrajinu. Svaki pokušaj razdvajanja ova dva pitanja ne pokazuje podršku ili pomoć ukrajinskom narodu, već je nepotrebna prepreka za obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine”, rekao je de Souza.
Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda rekao je: sve je ovo počelo na Krimu i tu se mora završiti. Šef Poljske Andržej Duda je u svom video govoru rekao: "Niko ne bi trebalo da ima iluzije da je okupacija Krima neka vrsta regionalnog problema. To je problem na globalnom nivou. Ako ga ne riješimo zajedno, de facto ćemo početi pristajati na novu sigurnosnu arhitekturu u svijetu, novi svjetski poredak zasnovan na 'zakonu sile', odnosno poretku koji nameće Rusija. Deokupacija Krima i potpuna obnova teritorijalnog integriteta Ukrajine neophodan je preduslov ne samo za bezbjednost u crnomorsko-azovskom basenu, već i za stabilnost globalne bezbjednosne arhitekture. Ne može se dozvoliti Putinu da ostvari svoje ciljeve u Ukrajini."
I predsjednica Mađarske Katalin Novak vjeruje da će se rat završiti povratkom Krima. "Moramo jasno stati na stranu Ukrajine i osuditi ničim izazvanu agresiju Ruske Federacije. Suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine nije doveden u pitanje. Ukrajina ima pravo reći: tamo gdje je počeo rat, na Krimu, mora se završiti tamo – sa povratkom Krima“, rekla je Katalin Novak.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron uvjerio je u video govoru da zvanični Pariz i dalje smatra nezakonitim i da ne priznaje prisvajanje Krima i drugih okupiranih ukrajinskih teritorija od Ruske Federacije. Kanadski premijer Justin Trudeau najavio je uvođenje novih sankcija Moskvi. "Kanada danas najavljuje nove sankcije protiv 4 fizička i 29 pravnih lica iz Rusije, posebno u nuklearnom sektoru", rekao je on.
Šefica Ministarstva vanjskih poslova Njemačke Analena Berbok uvjerila je da Berlin smatra da je ruska aneksija Krima i drugih ukrajinskih teritorija ništavna i nezakonita. A premijerka Georgia Maloni je u svom govoru istakla da Italija može biti domaćin konferencije o obnovi Ukrajine. Uvjerila je Ukrajinu u podršku i nazvala pogrešnom i slabom reakciju Zapada na rusku agresiju 2014. godine. Pored toga govorili predsjednici Turske, Estonije, Letonije, Kipra, Islanda, Gruzije, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednik Evropskog vijeća, prijestolonasljednik Kraljevine Lihtenštajn, premijeri Finske i Moldavije i drugi.
Rusija je prisustvo članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine na samitu Krimske platforme u Kijevu nazvala "neprijateljskim činom" na koji može odgovoriti. Ovu reakciju je na svojoj stranici objavila Ambasada Rusije u BiH. Rusko diplomatsko predstavništvo je u saopštenju objavilo da prisustvo predstavnika BiH na samitu doživljava kao "iskreno neprijateljski čin" i napad na teritorijalni integritet Ruske Federacije, a Moskva "zadržava pravo da odgovori na neprijateljske akcije". BiH su na samitu predstavljali predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić, kao i član Predsjedništva Denis Bećirović. Tokom posjete Kijevu oni sastali su se sa predsjednikom Vladimirom Zelenskim, odali poštu civilima koje su ubili ruski okupatori u Buči. Ž. Komšić je u svom govoru naglasio da je Krim teritorija Ukrajine i da ne može biti kompromisa poovodom pitanja nepovredivosti granica. Svoj govor je zaključio pozdravom "Slava Ukrajini!".
Srbija se ove godine prvi put pridružila Krimskoj platformi. Premijerka Anna Brnabić uputila je video poruku. Nije bilo javnog nezadovoljstva ruske ambasade ili Ministarstva spoljnih poslova zbog učešća Srbije.
Uoči samita Krimske platforme, ekspertska mreža je održala svoje rasprave o načinima deokupacije ukrajinskog poluostrva.
Pokrenuta čak i prije invazije u punom obimu, Krimska platforma ima za cilj povećanje djelotvornosti međunarodnog odgovora na rusku privremenu okupaciju ukrajinskog poluostrva. Uostalom, stabilnost i sigurnost u crnomorsko-azovskom regionu moguća je samo ako se teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine u potpunosti obnovi unutar njenih međunarodno priznatih granica.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR