Levčenko: Bez slobodne Ukrajine nema slobodne Poljske

Za Antenu M piše; Oleksandar Levčenko

Predsjednik Poljske Andrzej Duda je tokom sastanka 78. zasjedanja Generalne skupštine UN uporedio odnos Ukrajine i Poljske sa ponašanjem davljenika i njegovog spasioca: prvi (po Dudinom rezonovanju, to je Ukrajina) djeluje instinktivno i može nesvjesno uzrokovati štetu, ili čak utopiti drugog, odnosno spasioca što naravno u njegovom razumjevanju Poljska. Analogija predsjednika Dude odnosila se na spor Kijeva sa Varšavom oko izvoza ukrajinskog žita u Poljsku. Duda je nagovijestio da Ukrajina treba da popusti svom "spasitelju".

Ova analogija poljskog predsjednika je veoma nespretna, jer ukrajinska odbrana svojih ekonomskih interesa ne predstavlja smrtnu opasnost za Poljsku, za razliku od rizika za spasioca koji pomaže utopljeniku. Ukrajinci se zaista bore protiv egzistencijalne prijetnje od Ruske Federacije, ali nikako ne "tonu": zahvaljujući vlastitoj otpornosti, kao i podršci svojih partnera, Ukrajina je uvjerena u svoju buduću pobjedu.

Podrška Varšave Kijevu nije samo altruizam, već i fundamentalni interes same Poljske. Postalo je poznato da je još prije 12 godina Ministarstvo odbrane Poljske imalo plan da u slučaju ruske agresije na zemlju poljske trupe pružaju otpor jednu do dvije sedmice, a zatim se povuku na odbrambenu liniju duž rijeke Visle, što znači da je 40% poljske teritorije trebalo da padne pod rusku okupaciju.

Tokom ruske agresije na Ukrajinu, Poljska je Kijevu pružila vojnu pomoć u vrijednosti od 3 milijarde eura i finansijsku pomoć od skoro milijardu. Osim toga, Varšava je isplatila ukrajinskim izbjeglicama u iznosu od nekoliko stotina miliona eura. Tako je Poljska manje nego za 4,5 milijardi eura zaštitila 40% svoje teritorije od ruske okupacije, koja je u proteklih 20 mjeseci proizvela proizvoda za svoju zemlju dvadeset puta više od pomoći date Ukrajini. Onda računajte ko koga spašava.

Istovremeno, jedan od bivših ministara vanjskih poslova Poljske izjavio je da su zemlje svijeta podijeljene u kategorije. Ima zemalja koje se ponašaju lukavo kao lisice, druge su moćne kao lavovi, a treće su hijene - kao Ukrajina i šakali. Zanimljivo je da bivši ministar nije rekao kojoj grupi pripada Poljska. Kao što vidimo iz planova da  preda 40% svoje teritorije, nije među lavovima. Ali ako je bivši ministar dobro poznaje zoologiju, onda lavove mogu zaustaviti samo drugi lavovi (što i čine ukrajinske oružane snage).

Da budem iskren, Kijev je svjestan da Poljska pruža izuzetno veliku pomoć i podršku Ukrajini, ali, kao što svi vidimo, ona nije besplatna. Razumijemo da se Poljska nalazi u predizbornom periodu ali treba li visokopozicionirani poljski političari da igraju na ukrajinsku kartu kako bi pokazali svoju čvrstinu u odbrani nacionalnih interesa.

Svaka vlada na svijetu mora čuvati interese svojih proizvođača, i Kijev to dobro zna, samo Ukrajina želi da razvija trgovinske odnose sa svojim susjedima na zapadu prema međunarodnim pravilima i standardima – ni više ni manje. Ako postoje primjedbe ukrajinskim proizvođačima poljoprivrednih proizvoda, onda Poljska može na to obratiti pažnju otvoreno i kritički. Ali nije sasvim jasan okvir kada se donese vladina odluka koja dobro odgovara biračkom tijelu, ali nikako ne ispunjava standarde međunarodne trgovine, zbog čega se Ukrajina obratila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) za arbitražu.

Varšava je sada uvjerena da Ukrajina neće pasti u borbi protiv ruske vojske, tako da više ne brine o mogućem gubitku 40% svoje teritorije. Ukrajinski vojnici će zaista zaštititi Poljsku bez kalkulacije da li će Varšava pomoći Kijevu ili ne. Ali neki u Varšavi su sigurno zaboravili frazu oca nacionalnog pokreta, prvog predsjednika obnovljene poljske državnosti Jozefa Piłsudskog, koji je prije sto godina rekao: „Bez slobodne Ukrajine nema slobodne Poljske“. Ovaj izraz znači da ako Ukrajina padne pod rusku okupaciju, onda će i Poljska pasti u kandže Moskve.

Ukrajina je na čelu odvraćanja ruske agresije na Evropu, a Poljska je odmah iza nje. Što se tiče spora oko izvoza svojih poljoprivrednih proizvoda, Ukrajina se ponaša striktno u okviru pravila i sporazuma sa EU. Kijev je spreman da prihvati odluku STO - čak i ako joj ne ide u prilog.

U međuvremenu, ministri poljoprivrede Ukrajine i Poljske dogovorili su se da pronađu rješenje u pogledu izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda koje uzima u obzir interese obje zemlje. Ukrajina i Poljska su strateški saveznici koji dijele zajedničke interese, ciljeve i vrijednosti. Ove zemlje trebaju jedna drugoj.

Žitna kriza u odnosima između Kijeva i Varšave nije uzrokovana neprijateljskim namjerama strana, već objektivnom okolnošću - ruskom blokadom ukrajinskih morskih luka. Stoga su se Kijev i Varšava dogovorili da pronađu rješenje koje bi bilo podjednako korisno za obje strane, što znači da prevazilaženje krize čini obje zemlje jačima. Tako bi pravi partneri trebali rješavati međusobne probleme. Rusija nije uspela da igra na kontradiktornostima Poljske sa Ukrajinom kako bi oslabila obje zemlje.