Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Moskvi je očajnički potreban još jedan oružani sukob u svijetu ili Evropi, ili još bolje, rat, kako bi skrenula pažnju međunarodne zajednice sa ruske agresije na Ukrajinu. Kremlj je izvršio državni udar u Nigeru, zatim izazvao građanski rat u Sudanu, ali su oba sukoba malo daleko od granica evropskog kontinenta.
Dalje, Putin je nahuškao svog stipendistu Milorada Dodika da zaoštri situaciju u Bosni i Hercegovini, a istovremeno je pripremljena provokacija na sjeveru Kosova. I sada, utičući na politiku palestinskih militanata Hamasa, Moskva ih je poslala da započnu rat u Izraelu.
Svaki sukob koji je pripremao Kremlj uvijek je bio praćen informativnom i ideološkom podlogom. U Nigeru je to bila navodna borba protiv snaga imperijalizma, u Sudanu odbacivanje navodno diktatorskog režima, u BiH još jedan pokušaj lokalnih Srba da se pridruže Beogradu, na Kosovu narativi o zlostavljanju lokalnih Srba od strane zvanične Prištine i borba za svoju autonomiju, a zapravo za secesiju.
Palestinsko pitanje nije u potpunosti našlo svoje rješenje posljednjih decenija. A sada je Moskva tajno pripremala radikalne palestinske snage za napad na Izrael, navodno, radi pravednog rješenja tog pitanja uz pomoć međunarodne zajednice. Plan invazije, koji je držan u dubokoj tajnosti, nekako je uspio. Ujutro 7. oktobra, na 50. godišnjicu početka Jom Kipurskog rata, kada su Egipat i Sirija pokušali da povrate teritorije izgubljene tokom Šestodnevnog rata iznenadnim napadom na izraelske položaje na Jom Kipuru, koji se naveliko slavi u judaizmu kao dan odmora, posta i molitve, Hamasovi militanti prodrli su na izraelske teritorije u blizini pojasa Gaze, započevši ratna neprijateljstva.
Najmanje 140 Izraelaca je poginulo, 1500 je ranjenih u bolnicama. Više od 5.000 raketa ispaljeno je iz pojasa Gaze na Izrael. Militanti Hamasa na teritoriji Izraela čine brojne ratne zločine: pucaju u automobile sa civilima koje evakuiraju iz graničnih područja Izraela sa pojasom Gaze, ubijaju vojnike izraelske vojske koji su se predali, zlostavljaju žene, nastoje da zarobe što više civila da odvedu ih u Gazu. Izrael rizikuje da se se ovo pretvori u rat koji će staviti na kocku očuvanje njegove državnosti - brojne susjedne, neprijateljske zemlje mogu preduzeti agresivne akcije u slučaju vojnih neuspjeha izraelske vojske. Tako je, zvanično proglašena terorističkom, islamistička organizacija Hezbolah već počela granatirati Izrael sa teritorija Libana.
Stoga je geopolitička turbulencija koja je nastala kao rezultat još jednog palestinsko-izraelskog sukoba nesumnjivo korisna za Rusiju. Nije iznenađujuće da ruski mediji pomno prate tok neprijateljstava i ne kriju svoje simpatije prema Hamasu i njegovim saveznicima. Moskva je otvoreno djelovala protiv Izraela u ratu Jom Kipur prije 50 godina, a danas sve to radi prikriveno neprijateljski. Mediji u Kremlju pokazali su nevjerovatnu informisanost o pripremama za napad Hamasa na Izrael. Konkretno, krajem avgusta ove godine u zvaničnim ruskim publikacijama pojavile su se informacije s naslovima poput "Hamas se sprema za sveobuhvatni rat s Izraelom".
Za razliku od Hezbolaha, Hamas nije pod punim uticajem Irana. Njihovi direktni kontakti sa Ruskom Federacijom i neočekivano "uspostavljanje odnosa" sa Asadovim režimom mogu samo da ukažu da bi ova grupa mogla da napadne Izrael po nalogu Moskve, a ne Teherana. Putin ima koristi od sukoba velikih razmjera na Bliskom istoku kako bi skrenuo pažnju međunarodne zajednice sa rata u Ukrajini. Kremlj se nada da će američka vojna pomoć Izraelu natjerati Vašington da prebaci fokus sa Ukrajine, koja je glavna meta agresorskog rata koji je pokrenula Rusija. Preusmjeravanje pažnje SAD-a na svog strateškog saveznika Izrael otvoriće prozor mogućnosti za Rusiju da eskalira situaciju u Ukrajini.
Rusiju i Palestinu povezuju bliski odnosi još od sovjetskih vremena. Zainteresovan za unapređenje svog uticaja među zemljama arapskog svijeta, SSSR je Izrael direktno prozivao "pomoćnikom zapadnog imperijalizma", a aktivnosti Palestinaca "nacionalno-oslobodilačkim pokretom". Hamas ima dugogodišnje i višestrane veze sa Ruskom Federacijom. Predstavnici militanata primani su na visokom nivou, sve do ministra inostranih poslova Ruske Federacije u Moskvi. Posljednja takva posjeta dogodila se nakon napada na Ukrajinu u septembru 2022. Od 2015. do 2020. godine održano je sedam zvaničnih sastanaka između najvišeg rukovodstva Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije i Hamasa.
Osim toga, Rusija doslovno puni pojas Gaze raznim vrstama oružja, doturajući takvo oružje preko Sirije, Irana i Hezbolaha u Libanu. Putin direktno podržava Hamas od ranih 2000-ih prodajom malokalibarskog oružja i helikoptera. Saradnja sa ovom organizacijom imala je specifičan cilj: jačanje geopolitičke pozicije Ruske Federacije na Bliskom istoku uz paralelno slabljenje međunarodne pozicije Sjedinjenih Država. Sukob velikih razmjera na Bliskom istoku može izazvati geopolitički domino efekat, koji će pokrenuti kako pitanje kineske invazije na Tajvan, tako i prijetnje Rusije baltičkim državama i Kavkazu. Takav razvoj događaja može zadati udarac strateškim interesima SAD i Zapada na svjetskoj sceni.
Moskva je zadovoljna ovakvim razvojem događaja. Svi svjetski mediji govore samo o Izraelu, spominjanje rata u Ukrajini povuklo se u treći plan. Kremlj je takvu specijalnu informativnu operaciju izveo još 2015. godine, kada je organizirao milijunsku kolonu navodnih izbjeglica iz Sirije u Evropu. Tada je, naime, Sirijaca u migrantskim kolonama bilo manje od 25%, uglavnom su to bili izbjeglice i prisilni migranti iz siromašnih azijskih zemalja. No, nakon ove "migrantske krize", evropski i svjetski masovni mediji sveli su na minimum informisanost javnosti o situaciji u Ukrajini. Tema ruske okupacije Krima i Donbasa je praktično nestala. Moskva poslje osam godina provodi sličnu informacijsku operaciju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR