Rusija više ne može da diktira svoje uslove na Crnom moru, moć njene flote je mit

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Svjetski dan hrane obilježava se 16. oktobra. Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih proizvođača poljoprivrednih proizvoda i tradicionalni je izvoznik hrane u pristupačnoj cjenovnoj kategoriji.

Naša zemlja ne samo da zarađuje od izvoza poljoprivrednih proizvoda, već daje značajan doprinos očuvanju globalne prehrambene sigurnosti. Ukrajinska hrana se izvozi širom svijeta u okviru humanitarnih programa. Ruska vojna agresija nanosi ogromnu štetu poljoprivrednom sektoru, potkopavajući sposobnost Ukrajine da isporučuje pristupačnu hranu na strana tržišta.

Ruska Federacija blokira ukrajinske morske luke, napada lučku infrastrukturu, namjerno uništava skladišta žitarica - kako bi ometala ukrajinski izvoz. Moskva koristi faktor gladi u svijetu kao oružje za postizanje svojih političkih ciljeva. Uprkos povlačenju Rusije iz "sporazuma o žitu" i blokadi, Ukrajina ulaže značajne napore da nastavi sa isporukom hrane na strana tržišta - zajedno sa svojim partnerima postavila je novi morski koridor i razvija kopnenu logistiku.

Crnomorske luke Ukrajine, uprkos granatiranju, postepeno vraćaju svoju funkcionalnost: povećava se broj brodova natovarenih žitom. Konkretno, prije dva dana, 3 nova teretna broda uplovila su u luke Velike Odese. Rusija jednostavno nije sposobna za potpunu blokadu mora. U Sevastopolju je 13. oktobra pogođen još jedan ruski brod "Pavel Deržavin", koji je teško oštećen, a pogođen je i tegljač.

Pomorski dronovi u službi Oružanih snaga Ukrajine onemogućili su prisustvo ruskih ratnih brodova u Sevastopolju - oni se postepeno prebacuju u Adler i Novorosijsk na crnomorskoj obali Kavkaza. Ruska Crnomorska flota izgubila je više od polovine svog vojnog potencijala od ruske invazije na Ukrajinu.

Istovremeno, tokom prošlog mjeseca, 28 teretnih brodova je napustilo luke Velike Odese - izvezli su više od 1.300.000 tona ukrajinskog žita. Rusija više ne može da diktira svoje uslove na Crnom moru - ispostavilo se da je moć njene flote mit. Međutim, teroristička država ne zaustavlja raketne i bespilotne napade na lučku infrastrukturu Ukrajine, pa se njena zaštita mora pojačati.

Putinov cilj je da stvori globalnu glad. Rakete dugog dometa i sistemi protivvazdušne odbrane za Oružane snage glavni su preduslov za očuvanje ukrajinskog žitnog koridora, koji trenutno funkcioniše bez učešće Rusije. ATACMS, projektili Taurus, kao i navođene dalekometne GLSDB avio-bombe omogućiće efikasno gađanje vojnih ciljeva duboko u ruskoj pozadini, prvenstveno brodova i sistema protivvazdušne odbrane. Flota terorističke države na Crnom moru mora biti uništena - od toga zavisi sigurnost plovidbe u sjeverozapadnom dijelu njenih voda.

Oslobođenje Crnog mora od ruskog ropstva nemoguće je bez povratka poluostrva Krim Ukrajini. Krim je međunarodno priznata teritorija Ukrajine. Bez deokupacije poluostrva nemoguće je govoriti o obnovi pravde i implementaciji principa međunarodnog prava. Rusija sistematski krši prava stanovništva privremeno okupiranog Krima.

Oni koji su nelojalni okupaciji - i stvarni i izmišljeni - bivaju brutalno proganjani. Ruska okupacija Krima posebno pogađa religiozne muslimane, koje okupacione vlasti označavaju kao teroriste i osuđuju ih na neviđene kazne zatvora. Suprotno Ženevskim konvencijama, Rusija mobiliše građane Ukrajine na okupiranom Krimu u vlastite oružane formacije i tjera ih da se bore protiv Ukrajine.

Privremeno okupirani Krim poslužio je kao odskočna daska za potpunu rusku invaziju na kopnenu Ukrajinu. Bez povratka poluostrva pod kontrolu Ukrajine, postojaće prijetnja da se ovaj scenario ponovi. Rusija sistematski napada kopnenu Ukrajinu sa teritorije privremeno okupiranog Krima. Tokom 9 mjeseci 2023. godine sa teritorije Krima i susednog akvatorija lansirano je: 230 jedinica krstarećih raketa morskog baziranja tipa „Kalibar“ (26 projektila mjesečno); 590 udarnih bespilotnih letjelica tipa "Shahed-136/131" (65 mjesečno); 40 balističkih projektila tipa Iskander; 17 protivbrodskih projektila P-800 Onyx.

Ovakve akcije Kremlja i njegovog lidera Vladimira Putina su terorističke naravi. Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PSVE) usvojila je 13. oktobra rezoluciju kojom se Rusija priznaje kao diktatura i pozvala države članice da ne priznaju Putina kao legitimnog predsjednika nakon što mu istekne mandat u proljeće 2024. godine.

Putinov režim je uzurpirao vlast i nepromijenjeno vlada Rusijom više od 20 godina. Za to vrijeme u Ruskoj Federaciji je uništena prava politička opozicija, a građanska prava su značajno ograničena. Nakon što je uništio svu opoziciju unutar Ruske Federacije, Putin počinje krvave ratove po vlastitom nahođenju i prijeti svijetu nuklearnom katastrofom. Bez uklanjanja diktatorskog režima u Kremlju s vlasti, Rusija će nastaviti agresiju i biti izvor nepredvidivih prijetnji.

Odbijanje da se prizna Putinov legitimitet nakon 2024. snažan je signal međunarodne zajednice o neprihvatljivosti putinizma i drugih diktatura. PSVE je podržala i odluku o hapšenju Putina po nalogu Međunarodnog krivičnog suda, jer kriminalci zaslužuju da budu kažnjeni.