Potrebno pojačavati pritisak na okupatora, iako nije lako očistiti Crno more od terorističke flote

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

U Pragu je 24. oktobra 2023. godine održan Drugi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme kojem je prisustvovalo skoro 70 parlamentarnih delegacija iz cijelog svijeta i značajan broj međunarodnih organizacija. Prisutni parlamentarci su se izjasnili za dalju podršku Ukrajini i potrebu uvođenja daljih sankcija Ruskoj Federaciji. Prema rezultatima Drugog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme, dogovorena je dalja podrška Ukrajine od strane svjetske zajednice.

Prisutni parlamentarci su istakli potrebu obnavljanja teritorijalnog integriteta Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama, kao i uvođenje daljih sankcija Ruskoj Federaciji. Posebna pažnja posvećena je onemogućavanju Rusije da zaobiđe već uvedena ograničenja. Pažnja je bila usmjerena i na potrebu da se istraže zločini koje je Rusija počinila na teritoriji privremeno okupiranog Krima.

Parlamentarci prisutni na samitu proglasili su "referendume" i "izbore" održane na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine pravno ništavnim. Povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative za žito, sistematski napadi na ukrajinsku lučku infrastrukturu i prijetnja brodarstvu u Crnom moru navedeni su kao faktori koji ugrožavaju sigurnost hrane u svijetu. Učesnici samita su se izjasnili o potrebi daljeg pružanja političke, diplomatske, vojne, finansijske i humanitarne pomoći Kijevu, kao i pružanja svih vrsta pomoći Ukrajini da postane članica EU.

Članovima samita je u svom govoru obratio se i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, gdje je posebno istakao da je Krim za mnoge u svijetu argument da je potpuna deokupacija njegove teritorije navodno nedostižna. Ruska kontrola nad Crnim morem i prisustvo okupatorske flote stvarali su iluziju da je ruska dominacija na Crnom moru navodno nepremostiva. Osim toga, zbog namjernog naseljavanja Krima stotinama hiljada ruskih građana i masovne represije okupatora protiv svih oblika slobode i otpora, mogao bi se steći utisak da je Krim navodno pokoren. Sada se iluzije tope. Prvo, da ruska vojna flota više nije sposobna za djelovanje u zapadnom dijelu Crnog mora i postepeno bježi sa Krima. I ovo je istorijsko dostignuće.

Nedavno je ruski predsjednik bio prinuđen da najavi stvaranje nove baze Crnomorske flote – tačnije za njene ostatke – na okupiranoj teritoriji Gruzije, odnosno u jugoistočnom dijelu mora, koliko je to moguće dalje od ukrajinskih projektila i pomorskih dronova. Drugo, ruski teroristi sada nemaju sigurnu bazu i potpuno pouzdanu logističku rutu na Krimu i u okupiranim dijelovima crnomorske i azovske obale.

Treće, proukrajinski sentiment na Krimu postaje sve otvoreniji iako Rusija još uvijek kontroliše ovu teritoriju. Kao i u svim drugim privremeno okupiranim regionima Ukrajine, ljudi na Krimu su svjesni da će Rusija otići i čekaju Ukrajinu. Slabost Rusije postaje sve glasnija od straha koji imaju ljudi pod okupacijom. Četvrto, Ukrajina je vratila Crnom moru ulogu sigurnosne arterije od koje zavisi globalna stabilnost hrane.

Bez ukrajinskog izvoza poljoprivrednih proizvoda, kriza cijena na tržištu hrane i društveni haos postaju prijetnja desetinama različitih nacija na prostoru od zapadne obale Afrike do Bangladeša i Indonezije. Kada ukrajinski izvoz hrane nestane, čitavo globalno tržište hrane se urušava. U početku, zajedno sa UN-om i Turskom, Kijev je pokrenuo Inicijativu za crnomorsko žito. Kasnije je dodata i humanitarna inicijativa "Zrno iz Ukrajine".

A kada je Rusija odlučila da uništi takvu arhitekturu prehrambene sigurnosti, pokrenute su nove privremene izvozne rute iz ukrajinskih morskih luka pored izvoza kroz dunavski lučki region i kopnenim „Putevima solidarnosti“. Od početka rada novog izvoznog koridora u Crnom moru, skoro 50 plovila je ušlo na ukrcaj, a prijavljeno je da prilazi još više od 50 teretnih brodova. Peto. Povelja Ujedinjenih nacija je najpoštovaniji međunarodni dokument, koji potvrđuje osnovno pravo svake nacije da živi bez agresije, aneksije i terora.

Na početku ruskog rata protiv Ukrajine, mnogi su bili spremni da zažmure na rusko zauzimanje Krima. Kao, to će smiriti agresora. Ali, naprotiv, to je samo podstaklo njegove ambicije, jer je dodavalo vjeru u nekažnjivost.

Ukrajina je sada angažovana na uklanjanju nekažnjivosti Rusije. To daje rad u UN-u, uprkos ruskoj zloupotrebi nezakonito stečenog prava veta. To osigurava i ukrajinska Formula mira, koja se temelji na principima i ciljevima Povelje UN-a i koja postepeno postaje globalna Formula. To je posao međunarodnih pravnih institucija, posebno Međunarodnog krivičnog suda, koji je izdao nalog za hapšenje Putina u slučaju otmice i deportacije djece.

To osiguravaju sankcije Rusiji i principijelna podrška Ukrajine iz raznih zemalja svijeta. Sada je potrebno održavati i pojačavati pritisak na okupatora, iako nije lako očistiti Crno more od terorističke flote. Lakše je očistiti informaciono okruženje od propagande iz Rusije.

Neophodno je zaustaviti moskovsku propagandu. To će pomoći opštoj pobjedi i spasiti duše ljudi i društava. Gubitak Rusije u ratu je sigurnost svakog naroda koji je naviknut na svoju slobodu i naviknut da se oslanja na to da svijet nije mjesto za agresore.

Drugi parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme stao je još jedan dokaz nepokolebljive podrške međunarodne zajednice Ukrajini. Dalje jačanje sankcija Rusiji, koja počinje agresorske ratove u 21. vijeku, neophodno je rješenje za slabljenje terorističke države.

Oslobođenje cijele teritorije Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica otkloniće prijetnju daljeg teritorijalnog širenja Ruske Federacije u pravcu Evrope.