Položaj Crnogoraca u Srbiji nikad lošiji: Diskriminacija na ulici, u obrazovnim ustanovama i na radnim mjestima

Piše: Član Pokreta slobodnih građana u Novom Sadu, Velibor Zejak

-Tenzije, protesti, paljenje zastava, pevanje nacionalističkih i ratnohuškačkih pesama, obeležile su 2020. godinu u Crnoj Gori. Upravo ta godina ostaće upamćena po tome što su odnosi između dve istorijski i kulturološki bliske države dosegle najnižu tačku u svojim međudržavnim odnosima. Ovi turbulentni događaji značajno su uticali i na položaj Crnogoraca u Srbiji, koji je u poslednjih nekoliko godina veoma uzdrman.

Plenum o crnogorsko-srpskim odnosima koje je sproveo ,,Centar za građansko obrazovanje" u saradnji sa ,,Akademijom za razvoj demokratije", pokazali su zanimljive rezultate koji se tiču odnosa između dve zemlje i dva naroda. Kako pokazuju rezultati istraživanja, većina građana Srbije (61%) smatra da je pitanje nezavisnosti Crne Gore rešeno referendumom iz 2006. godine, podržavajući njen status kao nezavisne i suverene države.

Međitim kada je u pitanju crnogorski identitet tu nailazimo na ,,problem", naime samo 33% građana Srbije priznaje crnogorski identitet kao nezavistan od srpskog, a kada govorimo o crnogorskom jeziku čak 56% građana ne priznaje njegovo postojanje. Dakle, na osnovu ovih rezultata možemo zaključiti da je postojanje crnogorskog identiteta u Srbiji ugroženo, jer za većinu građana on i ne postoji.

Rezultati ovih istraživanja nisu iznenađujući, jer ako pogledamo kakvu politiku sprovodi vlast u Srbiji prema Crnoj Gori, Crnogorcima i svemu što je crnogorsko, postaje jasno da se suočavamo s kompleksnim izazovima u očuvanju našeg identiteta. Podsećam na izjavu bivšeg ministra zdravlja Zlatibora Lončara koji je na pitanje novinara da li Crnogoraca ima i u zdravstvu, odgovorio – „gledam da ih nema“. Ovakvi i slični stavovi vlasti u Srbiji imaju za cilj da crnogorsku naciju, ponize i kompletno izbrišu sa demografske karte Srbije, ocenio je Velibor Zejak.

,,Kao neko ko se izjašnjava kao pripadnik crnogorske nacionalne manjine, smatram da je položaj Crnogoraca poprilično ugrožen, naročito nakon 2020. godine, kada su u Srbiji stvoreni takvi uslovi da je nepoželjno biti Crnogorac, te svako ko i sakupi dovoljno hrabrosti da se izjasni biva izložen diskriminaciji i napadima od strane ekstremnih nacionalista.

Najčešći odgovor koji ćete dobiti ukoliko se izjasnite kao Crnogorac ili Crnogorka  jeste "pa vi ste svi Srbi". Kako vreme i godine prolaze crnogorski identitet se asimilira sa srpskim i tako nestaje, a o tome najbolje svedoči broj Crnogoraca koji je u Srbiji iz godine u godinu sve manji, da se nakon rezultata poslednjeg popisa broj Crnogoraca sveo na svega 20.000, što je u odnosu na brojku iz 1987. godine, kada je broj Crnogoraca iznosio oko 147.000. zaista poražavajuće.

"Položaj Crnogoraca u Srbiji nikada nije bio lošiji, diskriminacija sa kojom se susrećemo na ulici, obrazovnim ustanovama, i na radnim mestima je veoma prisutna. Kao neko ko je politički aktivista, svoje vreme i angažman posvetiću u borbi za očuvanje crnogorskog identiteta i zalagaću se da to da Crnogorci i Crnogorke ostvare sva ona prava koja su im garantovana Ustavom ove zemlje, a pre svega ono najvažnije pravo, a to je da budu ono što jesu.