Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Odbrambene snage Ukrajine napale su brojne objekte u privremeno okupiranoj Feodosiji (Krim) i Melitopolju (region Zaporožja). Odbrambene snage demonstriraju svoju vještinu i sposobnost da postignu neprijateljske ciljeve čak i u dubokoj pozadini neprijatelja na privremeno okupiranim teritorijama. Ukrajina napada samo legitimne vojne ciljeve Ruske Federacije - one koji direktno utiču na njenu borbenu sposobnost i mogućnost da nastavi agresiju. Ovo je ujedno i osveta za teror koji sprovode Rusi koristeći projektile i dronove protiv mirnih Ukrajinaca.
Uspješni napadi na ruske vojne objekte na privremeno okupiranim teritorijama realizuju se zahvaljujući bliskoj saradnji sa pokretom otpora, koji uživa podršku većine stanovništva privremeno okupiranih područja. Tlo bukvalno gori pod nogama okupatora. Ruska vojska je u teškom položaju.
Kremlj, preko svojih agenata uticaja među zapadnim zemljama, tvrdoglavo promoviše ideju o vođenju pregovora. Moskva pokušava uvjeriti političare u mnogim prijestonicama da je svijet umoran od rata koji je, upravo, pokrenula Ruska Federacija. Kremlj se nada da će ruskom okupacijom velikih područja Ukrajine svjetska zajednica pristati da dio njih ostavi pod jurisdikcijom Ruske Federacije kako bi se okončao rat. Naravno, to nije u skladu sa važećim međunarodnim pravom, ali Putin se nada da će ga ratom umorni Evropljani razumjeti i podržati. Međutim, pregovori sa Putinom su potpuna glupost.
U periodu 2014.-2022., Ukrajina je održala skoro 200 rundi pregovora sa Ruskom Federacijom. Za to vrijeme postignuto je 20 sporazuma o prekidu vatre, a sve ih je Rusija cinično prekršila. Ni sporazumi iz Minska ni njegova vlastita javna obećanja o nenapadanju nisu odvratili Putina od ničim izazvane invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Pozivi Moskve na pregovore su još jedan "trik Kremlja", način da se kupi vrijeme za pripremu novog udara kasnije, kada Moskva bude mogla akumulirati dovoljno snage. Situacija u Kremlju pokazuje da će Rusija nastaviti rat protiv Ukrajine sve dok je fizički sposobna za to.
Moskva nije spremna i ne traži kompromise u skladu sa važećim međunarodnim zakonodavstvom. Jedini način da se Rusiju prisili da pristane na obnovu mira je uništavanje njenog vojnog potencijala. Za to je neophodno dalje jačanje vojne i tehničke pomoći Odbrambenim snagama Ukrajine od zapadnih saveznika. Najnovije zapadno oružje u rukama ukrajinske vojske može natjerati Kremlj da sjedne za prave pregovore. Sada Moskva vidi probleme sa zapadnim finansiranjem ukrajinske vojske, pa predlaže prekid rata pod sopstvenim uslovima.
Ruska propaganda aktivno radi na temi hipotetičkih izbora u Ukrajini, a njihovo odgađanje u vezi sa tekućom ruskom agresijom predstavlja se kao uzurpacija vlasti od predsjednika države i njegovog političkog okruženja. Ukrajina je zemlja stabilne demokratije koja je prošla kroz mnoge izborne cikluse, nakon kojih je vlada redovno obnavljana. Odgađanje izbora zbog vanrednog stanja direktan je zahtjev ukrajinskog zakonodavstva, tako niko neće postupiti protivzakonito.
Ukrajincima su zaista potrebni izbori, ali ne formalni, već pravi – uz dovoljnu zastupljenost, odnosno širok odziv i obavezno učešće vojske, kojoj je sada praktično uskraćena mogućnost da glasa pod takvim uslovima, kao i da se osigura sigurnost procesa izražavanja volje. Zbog ruske agresije, pravi, a ne formalni izbori su fizički nemogući: veliki dio birača je privremeno pod okupacijom, Ruska Federacija redovno puca na gotovo sve ukrajinske gradove, stvarajući opasnost od glasanja u bilo kojem gradu ili okrugu. Stoga će izbori u Ukrajini biti održani čim se okupatori vrate u sibirske šume i moskovske močvare.
Oni će biti demokratski, sigurni za sprovođenje i sveobuhvatni u kontekstu mogućnosti da najveći broj stanovnika Ukrajine učestvuje u glasanju. Naravno, Moskva nema moralno pravo da iznosi pretenzije prema Ukrajini u vezi sa sprovođenjem izbora, jer su se izbori u Ruskoj Federaciji odavno pretvorili u otvorenu farsu, a pseudoizbori koje Moskva održava na teritorijama koje ona privremeno zauzima su nezakonita djela nasilja nad građanima druge države, za koja će njeni organizatori biti privedeni međunarodnoj pravnoj odgovornosti.
Za sada će glavni faktor koji će natjerati Putina da sjedne za pregovarački sto biti pobjede ukrajinske vojske na frontovima i jačanje evropskih sankcija. Evropska komisija privodi kraju rad na 12. paketu sankcija protiv Ruske Federacije. Nakon toga mora biti odobren od Vijeća EU i zemalja Evropske zajednice. Sankcije EU prema državi agresoru daleko su od "plafona". Rusija nastavlja da koristi brojne mogućnosti svjetske ekonomije da poveća potencijal vođenja rata protiv Ukrajine.
Stoga Kijev pozdravlja uključivanje u novi paket sankcija fizičkih osoba, povećanje gornje granice cijena nafte i zabranu uvoza ruskih dijamanata. EU bi takođe trebalo da zabrani sklapanje novih sporazuma sa „Rosatomom“. Neophodno je prekinuti kupovinu ruskog uranijuma, tečnog gasa i čelika, blokirati IT usluge za ruske firme i zaustaviti izvoz laserskih tehnologija. Veoma je važno da 12. paket predviđa nove mjere za sprječavanje zaobilaženja ranije uvedenih sankcija, jer se nastavlja ruski izvoz i uvoz u sjenci preko posrednika.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR