Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
U noći 11. decembra, ove godine, Rusija je još jednom napala Ukrajinu, ovog puta koristeći 18 jurišnih dronova Shahed-134 iranske proizvodnje i 8 balističkih projektila.
Svi ciljevi su uništeni od strane ukrajinske protivvazdušne i protivraketne odbrane. Stanovnici Kijeva i predstavnici stranih ambasada ponovo su čuli eksplozije na nebu iznad glavnog grada Ukrajine.
Rusija se vratila prošlogodišnjoj taktici oštećenja kritične infrastrukture Ukrajine. Država agresor namjerno udara na civilne objekte, boreći se protiv civilnog stanovništva i mirnih gradova. Kremlj na ovaj način pokušava i da se osveti za poraze na bojnom polju, jer za više od godinu i po dana rata ruska vojska nije uspjela da ostvari svoje strateške ciljeve.
Efikasnost rada ukrajinskih PVO i protivraketnih sistema dokazuje da Oružane snage maksimalno, ponekad i na 100%, koriste mogućnosti zapadnog naoružanja. Ruske fabrike rade u tri smjene, proizvodeći bespilotne letjelice kamikaze, krstareće i balističke rakete za terorisanje Ukrajinaca.
Jedan od ciljeva neprijatelja je iscrpljivanje protivvazdušne odbrane Ukrajine, tako da su Kijevu potrebna modernija sredstva za zaštitu neba, uključujući rakete srednjeg i dalekog dometa. Stabilnost Ukrajine pred ruskom agresijom je pitanje sigurnosti i stabilnosti Evrope, jer humanitarna kriza, koju Rusija pokušava da stvori, prijeti negativnim posljedicama po cijeli kontinent.
Vodeći tešku borbu sa ruskim trupama, Ukrajina nastavlja svoj put ka ostvarenju svojih ciljeva evropskih integracija. Predsjednik Ukrajine je 9. decembra potpisao izmjene i dopune zakona o nacionalnim manjinama koje je usvojila Vrhovna Rada. Reforma sfere zaštite nacionalnih manjina bila je jedan od uslova za početak pregovora o pristupanju Ukrajine EU.
Ukrajinski parlament pokazao je koheziju i konstruktivnost: odluka je usvojena ustavnom većinom od 317 glasova. Usvojeni zakoni zadovoljavaju evropske standarde i istovremeno ne predstavljaju prijetnju povratku rusifikacije. Mađarskoj nacionalnoj manjini u Ukrajini zagarantovana su ista prava koja Mađarska garantuje svojim nacionalnim manjinama u vlastitoj zemlji.
Dakle, zahtijevati više od druge strane nego što dajete po ovom pitanju jednostavno za Mađarsku je nekorektno i nerealno. Reakcija zvanične Budimpešte na zakonodavno jačanje zaštite nacionalnih manjina u Ukrajini trebala bi postati trenutak istine: da li je zvanična Budimpešta zaista zabrinuta za osiguranje prava manjina na svojoj teritoriji i prava etničkih Mađara u inostranstvu, ili je blokada evropske integracije Ukrajine izvršena da bi se zadovoljio Kremlj i da bi se ispunio Putinov nalog.
Zvanični Kijev se nada da će tokom samita Evropskog savjeta u Briselu 14. i 15. decembra, biti donijeta pozitivna odluka o početku pregovora o pristupanju Ukrajine EU. Eventualna blokada Mađarske samo će uništiti postojeći sistem odlučivanja u EU i zahtijevaće djelovanje u pogledu izvodljivosti ostanka u evropskoj porodici nacija otvorenih pristalica Kremlja i plaćenika Vladimira Putina. Sam Putin, sebe smatra vječnim vođom ruske nacije. Došavši na vlast daleke 2000. ne želi da je izgubi ni nedelju dana.
9. decembra ove godine Vladimir Putin najavio je svoju namjeru da se ponovo kandiduje na predsjedničkim izborima u Ruskoj Federaciji u martu 2024. Suprotno zdravom razumu, Putin se po peti put kandiduje za predsjednika. Njegov autoritarni režim vlada Rusijom nepromijenjeno već više od 20 godina.
Pohlepa Putina i njegovog okruženja za vlašću gura ga da uz pomoć kontrolisanih medija i administrativnih resursa ponovo dobije mjesto šefa države. Zato Putin mrzi zapadne vrijednosti, koje ograničavaju mandat bilo koje osobe na najvišoj javnoj funkciji na dva mandata.
U Rusiji odavno nema uslova za transparentne i konkurentne izbore: svi Putinovi konkurenti su ili zastrašeni ili u zatvoru, neki su ubijeni, ostali su prognani u inostranstvo. Kremlj ne krije da ovi izbori "nijesu demokratija, već skupa birokratija", kako je rekao Putinov sekretar za štampu Dmitrij Peskov.
Njihov cilj je jednostavno natjerati stanovništvo da dokaže svoju lojalnost tiraninu i primitivno glasa za njega. Tako da pokaže svijetu da većina Rusa navodno podržava politički kurs diktatora. A ako nekakim slučajem neće biti dovoljno glasova podrške Putinu, zato postoje centralne i lokalne izborne komisije, u kojima su ljudi provjereni od režima, koji će objaviti rezultate kakve su potrebni Kremlju.
Rusija je pod Putinovim režimom brzo degradirala i pretvorila se u totalitarnu državu, koja je u međunarodnoj izolaciji i masovno uništava svoje i strane građane u ratovima. Međunarodna zajednica ima sve pravne razloge da ne prizna legitimitet ruskih izbora 2024.
Jedan od tih razloga je i prisilno učešće u takozvanom "glasanju" građana Ukrajine koji se nalaze na teritorijama koje je Ruska Federacija privremeno okupirala. Ovo je kršenje važećih normi i principa međunarodnog prava i pokušaj legalizacije okupacije teritorija Ukrajine koje je privremeno zauzela ruska vojska kao nezakonita aneksija.
Moskva smatra da joj održavanje nelegalnih izbora na ovim okupiranim teritorijama daje pravo da ih okupira na duže vrijeme. Zato svjetska zajednica bi, već, sada trebala reći tvrdo "ne" ruskom tiraninu, koji će ponovo pokušati sebe pseudoizabrati za predsjednika Rusije i na ukrajinskim teritorijama.
Putin mora razumijeti zauvijek da njegova teritorija kao tiranosaurusa je samo Ruska Federacija.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR