Diktatura Kremlja prezire ljudska prava i dostojanstvo

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Tokom masovnog napada na Ukrajinu 29. decembra Rusija je koristila sve vrste projektila i bespilotnih letjelica, osim Kalibra. Neprijatelj je koristio Kinžale, balističke i krstareći rakete, S-300, bespilotne udarne letjelice, rakete X-22 ili X-32. Oko 18 strateških bombardera lansiralo je X-101/X-505. Ima žrtava i razaranja civilne infrastrukture. Stoga je novi paket američke pomoći vrlo aktualan.

SAD su najavile pružanje još jednog paketa vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 250 miliona dolara. Paket pomoći uključuje dodatnu municiju za sisteme NASAMS i HIMARS, artiljerijske granate kalibra 155 mm i 105 mm; Protivvazdušne rakete Stinger, TOW protivtenkovske rakete i protivtenkovski sistemi Javelin i AT-4. Sjedinjene Države će Ukrajini obezbijediti i više od 15 miliona komada municije za malokalibarsko oružje, eksplozivnu municiju za uklanjanje prepreka, rezervne dijelove, medicinsku i drugu pomoćnu opremu. Ovo je trenutno posljednji američki paket pomoći u 2023. Očekujemo da će Kongres početkom naredne godine odobriti novi godišnji budžet za vojnu i finansijsku podršku Ukrajine. Oružje i druga pomoć iz SAD-a osiguravaju stabilnost Ukrajine suočenoj s punom ruskom vojnom agresijom, štite živote ukrajinskih vojnika i civila. Ukrajina će 2024. godine uložiti napore da poveća obim vlastite proizvodnje oružja i municije, te da intenzivira saradnju sa partnerima u okviru Ramsteina. Istovremeno, Ministarstvo odbrane Velike Britanije objavilo je završetak osnovne obuke ukrajinskih pilota F-16. Proces dobijanja borbenih aviona F-16 od strane Ukrajine stiže do cilja. Tome su prethodili višemjesečni pripremni radovi u okviru "vazduhoplovne koalicije". Borbena upotreba F-16 može početi već u proljeće 2024. godine. Trenutno se avioni F-16 ne nalaze u Ukrajini. Završava se priprema potrebne infrastrukture i tima avio-tehničke službe. Izjave Rusije o navodnom uništavanju aviona F-16 na ukrajinskim aerodromima još su jedan primjer lažne propagande, kojom Kremlj pokušava skrenuti pažnju Rusa sa njihovih poraza u Ukrajini. Slično, ruske oružane snage su "uništili" druge uzorke zapadnog oružja koje Ukrajina još nije dobila. Upotreba savremenih borbenih aviona od strane Odbrambenih snaga Ukrajine omogućiće bolju zaštitu ukrajinskog neba i doprineće uspjehu kopnenih operacija za deokupaciju teritorija koji je privremeno okupirala ruska vojska.

Prema riječima povjerenika za ljudska prava Vrhovne Rade Ukrajine Dmitra Lubinca, posljednja razmjena ratnih zarobljenika održana je 7. avgusta 2023. godine. Razlog za zaustavljanje razmjene ratnih zarobljenika nisu poteškoće u pregovaračkom procesu. Ovo je smišljena, svrsishodna pozicija Kremlja. Rusiji se ne žuri da vraća "svoje" vojnike iz zatočeništva, jer su za nju oni "topovsko meso" koje je odavno "otpisano". Moskvu zanimaju samo određene kategorije zatvorenika: piloti, kadrovi, komandanti, zaposleni u specijalnim službama itd. Ni Ukrajini nije potreban takav dodatni teret. Kijev se striktno pridržava normi međunarodnog humanitarnog prava u pogledu tretmana ratnih zarobljenika, nastojeći da ih se što prije riješi, u zamjenu za povratak ukrajinskih zarobljenika kući. Neprijatelj koristi faktor zarobljenika da pokuša da destabilizuje ukrajinsku pozadinu. Rusi tjeraju ukrajinske zatvorenike da zovu svoje rođake i ohrabruju ih na protest. Ukrajina svakodnevno radi na deblokadi procesa razmjene (idealno prema formuli "svi za sve"), koristeći različite pristupe da utječe na Rusku Federaciju.

Premijer Slovačke Robert Fico je iz nekog razloga izjavio da će se protiviti ulasku Ukrajine u NATO, jer bi to bio "početak Trećeg svjetskog rata". Kijev je zahvalan Slovačkoj za svu pomoć koju je pružila. Bratislava je dala značajan doprinos podršci slobodi i stabilnosti Ukrajine, spašavajući živote Ukrajinaca. U ovom kontekstu, odsustvo podrške R. Fica ulazka Ukrajine u NATO izgleda nedosljednom.

Da Ukrajina i Zapad nisu odoljeli ruskom pritisku i prihvatili Putinov ultimatum da vrati NATO u period iz 1997. godine, Slovačka se danas ne bi osjećala tako samouvjereno pred prijetnjom ruske agresije. 1999. Slovačka, jedina od Višegradske četvorke, nije primljena u NATO zbog nedostatka volje da postane dio evroatlantskog prostora. Žalosno je da nakon takvog iskustva i sama Bratislava obećava da će blokirati evroatlantske integracije susjedne Ukrajine. Treći svijetski rat se ne približava aktivnom pomoći Ukrajini, već naprotiv politikom smirivanja agresora. Moskva računa samo sa snagom, a velikodušne gestove doživljava kao slabost neprijatelja. R. Fico preferira da "Ukrajina i Rusija pregovaraju 10 godina nego da se bore 10 godina." Međutim, iz nekog razloga on ne uzima u obzir patološku neprihvatljivost Putina da odustane od planova da zauzme Ukrajinu. Međutim Generalna skupština UN-a usvojila je ažuriranu rezoluciju kojom se osuđuje rusko kršenje ljudskih prava na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine. Generalna skupština UN-a je najreprezentativniji međunarodni glas koji dosljedno podržava Ukrajinu. Ovo nije prvi put da međunarodna zajednica bilježi teška kršenja ljudskih prava od strane Rusije. Diktatura Kremlja prezire ljudska prava i dostojanstvo.

Ažurirana rezolucija Generalne skupštine UN-a osuđuje postupke Ruske Federacije i poziva Moskvu ne samo da zaustavi prisilnu deportaciju ukrajinske djece i civilnih talaca u Rusiju, već i da omogući njihov hitan povratak u domovinu. Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje Putina i "dječijeg ombudsmana" Ruske Federacije Ljvove-Belove zbog deportacije ukrajinske djece. Odluke Generalne skupštine imaće ne samo moralne, već i političke posledice, jer su smernica za politiku država članica i međunarodnih organizacija prema državi agresoru.