Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Vladimir Putin podiže ulog i prijeti invazijom na baltičke države prema krimskom scenariju. S obzirom na to da je ruskoj invaziji na Ukrajinu prethodio Putinov ultimatum kolektivnom Zapadu, u kojem je ruski lider tražio da se NATO povuče ka granicama iz 1997. godine, vjerovatnoća planiranja invazije na susjedne evropske zemlje je velika.
Neuspjeh vojne invazije Moskve na Ukrajinu ne ostavlja Putinu drugu opciju osim da dodatno "podiže ulog". Hibridna invazija na baltičke države i, kao rezultat, vojni sukob sa NATO-om je najvjerovatniji scenario. S obzirom na poziciju Kine, Putin se neće usuditi koristiti nuklearno oružje, pa će se sukob s NATO-om voditi konvencionalnim oružjem, dok će priroda sukoba biti slična prirodi rata u Ukrajini: linija fronta će se protezati na nekoliko hiljada kilometara.
Da bi vodio rat protiv NATO-a, Putin će morati da izvrši opštu mobilizaciju, a račun gubitaka na obje strane će se tada kretati u milionima. Stoga je kolektivno odvraćanje Ruske Federacije i poraz njenih trupa u Ukrajini predisponirajući faktor za izbjegavanje Trećeg svjetskog rata.
Putin je istovremeno rekao da Letonija i druge baltičke države "izbacuju etničke Ruse" iz svojih zemalja i da ova situacija "direktno utiče na bezbjednost Rusije". Ruski diktator stvara informativne uslove za buduću eskalaciju protiv baltičkih država kao dio šireg nastojanja da se oslabi NATO. Sredinom decembra 2023. Putin je zaprijetio Finskoj, rekavši da bi problemi s Moskvom mogli nastati u Helsinkiju nakon ulaska u NATO, i najavio stvaranje Lenjingradskog vojnog okruga.
Izjave Vladimira Putina da Rusija ne želi da izvrši invaziju na teritoriju zemalja NATO-a veoma su slične narativima Kremlja prije napada na Ukrajinu 24. februara 2022. godine. Stoga je početak nove godine obilježeno intenziviranjem saradnje Ukrajine sa baltičkim zemljama: predsjednik Volodimir Zelenski je posjetio Litvaniju, Latviju i Estoniju, a predsjednica latvijskog parlamenta Daiga Mierinja došla je u Kijev.
Litvanija i Estonija će Ukrajini pružiti finansijsku i vojnu pomoć, a Letonija je inicirala stvaranje koalicije dronova za Ukrajinu, kojoj se već pridružilo skoro 20 država. Doprinos baltičkih država podržavanju stabilnosti Ukrajine suočene s ruskom agresijom je kolosalan, s obzirom na njihovu veličinu i mogućnosti.
Narodi Baltika, kao niko drugi, razumiju Ukrajince i njihovu borbu protiv ruske invazije, jer su nešto slično već iskusili. Oni razumiju da Rusija i dalje predstavlja prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu baltičkih zemalja, kao i činjenicu da se ona može prevazići pobjedom nad agresorom u Ukrajini.
Osim toga, tokom sastanka u Rigi 19. januara ove godine, ministri odbrane baltičkih zemalja dogovorili su principe Baltičke odbrambene zone. Vojske baltičkih zemalja pripremaju detaljne planove o broju odbrambenih objekata u svakoj zemlji. Na primjer, u pograničnim područjima Estonije planiraju izgraditi 600 bunkera, od kojih bi svaki trebalo da primi 10 vojnika na ukupnoj površini od 35 kvadratnih metara. Na graničnim linijama sa Rusijom koristiće se bodljikava žica, tzv. zmajevi zubi i protivtenkovske mine. Cijena odbrambenih objekata je 60 miliona eura. Izgradnja bunkera će početi početkom 2025. godine nakon dogovora sa vlasnicima zemljišta i utvrđivanja iznosa obeštećenja, s obzirom na to da se veliki dio odbrambenog lokaliteta nalazi na privatnom zemljištu.
A za konačno obuzdavanje ruske invazije i poraza ruskih trupa, 18. januara u Parizu je zvanično pokrenuta „artiljerijska koalicija“ u znak podrške Ukrajini. "Artiljerijsku koaliciju" predvodile su Francuska i SAD, ujedinila je 23 zemlje i postaće jedna od komponenti kontakt grupe za odbranu Ukrajine u formatu "Ramstein".
Artiljerija je ključna za kopnene borbene operacije. Artiljerijska koalicija će uložiti napore da zadovolji potrebe Ukrajine za odbranu i kontraofanzivu tokom kampanje 2024. godine. Dugoročni cilj koalicije je potpuna tranzicija Ukrajine sa sovjetske na zapadnu artiljeriju i postizanje NATO standarda u ovoj oblasti.
Ciljevi "artiljerijske koalicije" sinhronizovani su sa planovima EU da Ukrajini obezbijedi milion granata do proljeća ove godine. Francuska, koja je inicirala "artiljerijsku koaliciju", rekla je da će Ukrajini obezbijediti 40 krstarećih raketa dugog dometa SCALP, kao i 50 A2SM Hammer vođenih vazdušnih bombi svakog mjeseca. Francuska će takođe prebaciti 80 najmodernijih Ceasar samohodnih artiljerijskih instalacija u Ukrajinu tijekom godine. A Evropska unija će do kraja ove godine moći proizvesti više od 1,3 miliona projektila, od kojih bi većina prioritetno trebalo da ide u Ukrajinu.
Zapadni saveznici Ukrajine drže ogromne zalihe oružja i municije u svojim arsenalima. Ali oni brzo zastarijevaju, jer Rusija uči da se suprotstavi zapadnom oružju u ratu sa Ukrajinom. Rusija rado dijeli nagomilano iskustvo u suprotstavljanju zapadnom oružju sa neprijateljima Zapada - Iranom, Sjevernom Korejom, teroristima Hamasa itd.
Sve dok zapadno oružje i dalje zadrži konkurentsku prednost, ono se može i treba koristiti u Ukrajini protiv ruskog agresora. Možda njemu je ovo posljednja šansa da pokaže svoju efikasnost na bojnom polju i približi pobjedu Ukrajine na korak. Za Zapad je svrsishodno da se ne oslanja na prethodno nagomilane arsenale, već da se fokusira na najnovije modele kako ne bi izgubio trku u naoružanju od svojih neprijatelja. Saveznici treba da iskoriste neprocjenjivo iskustvo Ukrajine za efikasan razvoj sopstvenog odbrambenog i industrijskog kompleksa.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR