Međunarodni sud utvrdio da Rusija nije istražila činjenice o finansiranju terorizma na istoku Ukrajine

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Uprkos brojnim lažnim porukama moskovskih propagandista, Rusija nije pokazala spremnost da Ukrajini preda tijela ratnih zarobljenika koji su se navodno nalazili na avionu Il-76 koji se srušio 24. januara u Belgorodskoj oblasti Ruske Federacije. Uprkos glasnim izjavama, ruska strana još nije dostavila nikakve dokaze o prisustvu ukrajinskih zarobljenika na IL-76 24. januara.

Odbijanje ruske strane da preda tijela poginulih Ukrajinaca pokazuje odsutnost istinitosti u izjavama Moskve. Ukrajina i dalje insistira na međunarodnoj istrazi o okolnostima pada aviona IL-76 u Belgorodskoj oblasti i da se sazna sudbina zarobljenika sa spiskova koje je objavila Rusija. Ako su vojni transportni avioni Oružanih snaga Rusije prevozili zarobljenike, onda ih je Ruska Federacija još jednom cinično koristila kao živi štit, što je grubo kršenje međunarodnog prava.

Rad ukrajinske strane na nastavku procesa razmjene sa Ruskom Federacijom se nastavlja, uprkos svim preprekama. Stoga je veoma važno da se 31. januara, kao rezultat još jedne razmjene, iz ruskog zarobljeništva vratilo 207 Ukrajinaca. Posao vraćanja Ukrajinaca iz ruskog zarobljeništva ne prestaje. Ovo je druga velika razmjena u 2024. Zvanični Kijev je zahvalan Ujedinjenim Arapskim Emiratima na potpori i pomoći u organizaciji ove razmjene. Od početka vojne invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, 3.035 ljudi je vraćeno iz zatočeništva, a više od 8.000 Ukrajinaca još ostaje u ruskom zarobljeništvu. Među zatvorenicima oslobođenim 31. januara nema nikog sa spiska od 65 Ukrajinaca koji su navodno poginuli u avionu 24. januara u Belgorodskoj oblasti koji je objavila Rusija. Zato Kijev ne prestaje da traži rasvetljavanje sudbine ovih ratnih zarobljenika, koje je Moskva bez dokaza proglasila mrtvima na srušenom IL-76.

U međuvremenu, Međunarodni sud pravde Ujedinjenih naroda objavio je konačnu odluku u slučaju tužbe Ukrajine protiv Ruske Federacije 2017. godine u vezi s kršenjem međunarodnih konvencija o borbi protiv finansiranja terorizma i o eliminaciji svih oblika rasnih diskriminacija.

Međunarodni sud pravde UN-a djelimično je zadovoljio tužbu Ukrajine i proglasio Rusiju krivom za kršenje određenih članova obje međunarodne konvencije. Sud je utvrdio da Rusija nije istražila činjenice o finansiranju terorizma na istoku Ukrajine, uništila je obrazovanje na ukrajinskom jeziku na Krimu, a takođe je nezakonito zabranila nacionalno predstavništvo Medžlisa krimskotatarskog naroda.

Pravni tim Ukrajine pri Međunarodnom sudu pravde pokazao se u nekim važnim tužbama u pravu prilagođavajući stavove konvencija UN-a, koje su nefleksibilne i udaljene od konteksta rusko-ukrajinskog rata. Šanse za uspjeh od samog početka bile su daleko od zagarantovanih. Uprkos činjenici da je Sud formalno odbacio brojne optužbe protiv Ruske Federacije i nije dosudio odštetu, ovo je i dalje važno dostignuće Ukrajine na pravnom polju.

Odluke Međunarodnog suda pravde UN-a su obavezujuće za sve države članice ove univerzalne međunarodne organizacije i imaju veću pravnu snagu od rezolucija Generalne skupštine, od kojih su mnoge već ranije usvojene u korist Ukrajine. Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija će 2. februara objaviti privremenu odluku o prihvatljivosti za razmatranje još jedne tužbe Ukrajine protiv Ruske Federacije zbog kršenja Konvencije o zabrani genocida. Ukrajina koristi sve legalne formate za borbu protiv agresora.

Pored Međunarodnog suda Ujedinjenih nacija, predmeti protiv Ruske Federacije i njenih službenika razmatraju se i u Evropskom sudu za ljudska prava, Međunarodnom krivičnom sudu i nizu drugih pravosudnih institucija u skladu sa njihovom nadležnošću. Istovremeno, dva dana ranije, Savjet ministara vanjskih poslova EU složio se s prijedlogom da se profit od zamrznute imovine Ruske Federacije iskoristi za podršku oporavku Ukrajine. Zapadne sankcije zamrzle su oko 300 milijardi dolara ruske imovine, većinom u zemljama EU.

Ruska agresija izazvala je i nanosi značajnu štetu Ukrajini. Osim toga, Rusija nezakonito prisvaja imovinu na privremeno okupiranim ukrajinskim teritorijama i imovinu zapadnih zemalja na svojoj teritoriji. Upotreba zamrznutih ruskih sredstava za obnovu Ukrajine je pravedna i racionalna odluka. Agresor mora platiti štetu nanesenu ukrajinskoj državi i ukrajinskom narodu. EU i SAD već dugo traže pravne mehanizme za transfer ruske imovine u Ukrajinu, pri čemu, naravno, uzimaju u obzir ekonomske rizike povlačenja ovih sredstava. Odluka da se u Ukrajinu prebaci profit od kamata od zamrznute imovine Ruske Federacije prvi je korak na putu da je država agresor nadoknadi ogromne gubitke nanesene Ukrajincima.