Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
U okviru vanrednog sastanka Evropskog savjeta Ukrajini je dodijeljena pomoć u iznosu od 50 milijardi eura, a 27 zemalja EU pokazalo je jedinstvo po pitanju dalje podrške Ukrajini.
Zvanični Kijev je dobio četvorogodišnji instrument finansijske pomoći, koji se ne može prekinuti primjenom prava veta.
Ovo garantuje stabilno, dugoročno i predvidljivo finansiranje ukrajinske privrede. Tako je glasanje za paket pomoći postalo ne samo ozbiljan gest finansijske podrške, već i važan signal povjerenja Ukrajini kao partneru i budućoj članici EU. Planovi Kremlja da izoluje Ukrajinu i liši je podrške svojih partnera su propali.
Osim toga, EU izdvaja još jednu tranšu pomoći Ukrajini u iznosu od 21 milijardu eura. Njegov trošak će uključivati oružje i municiju za Oružane snage, uz pomoć kojih će Rusija pretrpjeti još jedan gubitak, a ofanzivni potencijal njene vojske biće značajno smanjen.
Podrška Ukrajini je najoptimalnija investicija u mirnu budućnost Evrope.
Osim toga, proizvodnja oružja i municije će ojačati evropsku odbrambenu industriju.
Trenutno Evropa može proizvesti do milion artiljerijskih granata godišnje, što je znatno manje od onoga što Rusija zvanično proglašava.
Međutim, Evropa shvata da je oduvijek bila uticajan geopolitički akter, a konsolidacija oko Ukrajine zbog svijesti o prijetnji od Rusije preduslov je za razvoj kvalitativno drugačije vanjske politike.
U tom smislu, kolektivni Brisel je u potpunosti shvatio da je Ukrajina odlučujući faktor evropske sigurnosti.
Evropa bi se trebala pravilno pripremiti za moguću agresiju Ruske Federacije, jer će nevjerica u ruski napad samo inspirisati Putina na dalje teritorijalno širenje na kontinentu.
Istovremeno, razvoj evropske vojne industrije je najbolji način da se spriječi rat sa Ruskom Federacijom. Putin planira da proširi rusku vojsku i stvara dva nova vojna okruga u blizini granica sa baltičkim državama i Finskom.
Stoga Evropa mora biti spremna da dostojno odbije Kremaljsku ofanzivu, a istočne granice EU moraju biti pod pouzdanom zaštitom, što se može postići odgovarajućom obukom evropskih vojski i povećanjem proizvodnje oružja, oklopnih vozila i sistema protivvazdušne odbrane.
S tim u vezi, Nizozemska, Njemačka i Poljska potpisale su sporazum o pojednostavljenju procedura odobravanja prebacivanja trupa Alijanse iz zapadne u istočnu Evropu.
Sporazum ima za cilj da eliminiše birokratsku proceduru koja sprečava brzo kretanje trupa kroz teritorije država članica NATO-a.
Na taj način, Alijansa povećava svoju mobilnost i sposobnosti u slučaju sukoba velikih razmjera.
Istovremeno, u toku je najveća vježba NATO-a u posljednjih 30 godina, Steadfast Defender-2024, gdje se uvježbava prebacivanje američkih trupa u Evropu u okviru sukoba punog razmjera sa gotovo jednakim protivnikom.
Jasno je da su vanredne mjere obuke NATO-a direktno povezane sa ruskom prijetnjom nakon početka ruske agresije punog razmjera na Ukrajinu.
To je i politički signal Moskvi o spremnosti NATO-a da odlučno i oštro odgovori na sljedeće Putinove provokacije.
U međuvremenu, specijalna jedinica "Grupa 13" vojne obavještajne agencije Ukrajine uništila je pomorskim dronovima raketni brod "Ivanovec" Crnomorske flote Ruske Federacije.
Još jedna izuzetna pobjeda Ukrajine na moru: po prvi put su čamci bez posade uspjeli potopiti manevarski neprijateljski ratni brod u punoj borbenoj opremi i borbenoj gotovosti.
Raketni brod "Ivanovec" je nosač krstarećih projektila, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju vojnim i civilnim brodovima u Crnom moru, kao i civilnoj infrastrukturi širom Ukrajine.
"Ivanovec" je učestvovao u ruskoj agresiji na Ukrajinu.
On je 2014. blokirao ukrajinske brodove u zalivima tokom ruske invazije na Krim.
A 2022. godine učestvovao je u pomorskoj blokadi crnomorskih luka. Upravo je ovaj brod 2023. godine, tokom vježbi Crnomorske flote Ruske Federacije, gađao kao metu korvet "Ternopil" ratne mornarice Ukrajine, zarobljen 2014. godine.
Zato Moskva treba da zapamti da će odbrambene snage Ukrajine nastaviti da uništavaju neprijateljsku flotu.
Istovremeno, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost Oleksij Danilov rekao je da će Ukrajina nastaviti napade na vojne objekte i na teritoriju Ruske Federacije.
Kijev ima zakonsko pravo da vodi neprijateljstva na teritoriji države agresora.
Rusija svakodnevno nanosi kolosalnu štetu Ukrajini na privremeno okupiranim teritorijama, frontu i pozadini, gdje raketama i dronovima napada civilne zgrade i infrastrukturne objekte.
Uništavajući domove i živote Ukrajinaca, Rusija ne bi trebalo da se osjeća nekažnjeno.
Ukrajina je sposobna da uzvrati i učiniće to, kako bi i agresor osjetio teret štete i gubitaka na svojoj teritoriji. Ukrajinska vojska napada samo legitimne vojne ciljeve: objekte koji služe Putinovoj agresiji na Ukrajinu, posebno naftna skladišta, vojno-industrijski kompleks i logistička preduzeća.
Oružje dobijeno od zapadnih partnera uglavnom se ne koristi u tu svrhu.
Što duže Moskva odugovlači rat s Ukrajinom, to će više gubitaka pretrpjeti i sama Rusija.
Intenzitet ukrajinskih napada će samo rasti.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR