Putin se sprema za dugotrajnu konfrontaciju koja bi mogla da traje sve dok je na vlasti

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko 

Ukrajina zauzima centralno mjesto u Putinovim planovima za obnovu Ruskog carstva. Godinama se pripremao za agresorski rat. 24. februar 2022. ući će u istorijske knjige baš kao 1. avgust 1914. ili 1. septembar 1941. godine. Rusija je postala prva zemlja koja se odvažila na agresorski rat u 21. vijeku. Okupacija Ukrajine bila je samo posredni cilj Putina: otpočinjući rat, on je izazvao slobodni svijet u pokušaju da promijeni postojeći svjetski poredak i pokaže slabost i nedjelotvornost nadnacionalnih institucija Zapada.

Rat koji je pokrenula Rusija aktuelizovaće pravovremenu nabavku oružja za Oružane snage Ukrajine, jer Kremlj razumije samo jezik sile. Putin se sprema za dugotrajnu konfrontaciju koja bi mogla trajati sve dok je na vlasti. Dakle, nabavka za ukrajinske oružane snage vojne opreme, sistema protivvazdušne odbrane, raketa dugog dometa i artiljerijskih granata je optimalan doprinos mirnoj budućnosti Evrope. Ako Oružane snage Ukrajine ne budu mogle da zaustave terorističku državu, onda to će morati učiniti Poljaci, Njemci i Finci.

Većina zemalja svijeta nije vjerovala da će Ukrajina izdržati, dajući Oružanim snagama najviše nekoliko dana, a neke zemlje u solidarnosti s Putinom sanjale su da Ukrajina padne. Ruske trupe su išle iz 9 različitih pravaca sa sjevera, istoka i juga. Ukupno 220.000 ruskog elitnog vojnog osoblja bilo je uključeno u invaziju. Bio je to agresivni rat pažljivo isplaniran od strane terorističke države.

U prvim danima rata ruske trupe, koje su imale desetostruku brojčanu prednost u odnosu na branioce Ukrajine, pretrpjele su velike gubitke kod Kijeva, pokušavajući sletjeti u predgrađe aerodroma Gostomel, ali je njihova desantna operacija imala potpuni neuspjeh. Već 27. februara 2022. godine, kada je broj ubijenih Rusa premašio 5.000, a Kijev izdržao, postalo je jasno da su Putinovi planovi o brzom preuzimanju Ukrajine potpuno propali. Početkom aprila 2022. godine Oružane snage Ukrajine oslobodile su sjeverne regije Ukrajine - Kijev, Žitomir, Černihiv i Sumi.

U julu 2022. godine, u izuzetno teškim uslovima, Ukrajina je uspjela da nastavi izvoz žitarica, doprinoseći globalnoj sigurnosti hrane. Tokom maja-jula te godine, većina diplomatskih misija koje su evakuisane neposredno prije invazije u punom obimu nastavile su sa radom u Kijevu. Ukrajina je oslobodila više od 50% teritorije okupirane nakon 24. februara 2022. godine. Ispostavilo se da je "Druga svjetska armija" mit koji je godinama gajila ruska propaganda. Sve više zemalja svijeta podržava Ukrajinu. Pozivi u pomoć Oružanim snagama postaju dominantni na Zapadu u pozadini svijesti o rastućoj prijetnji iz Ruske Federacije koja se sprema za višegodišnju konfrontaciju.

Nakon dvije godine punog rata s Rusijom, ukrajinska vojska je postala najiskusnija armija u Evropi. Ukrajina je već uradila ono najvažnije: uništila je najbolje i borbeno najsposobnije dijelove ruske vojske, a ako Zapad nastavi sveobuhvatnu podršku Kijevu, prijetnja ruske ekspanzije u Evropu će biti nemoguća decenijama.

Tokom ovog rata u Ukrajini su počinjeni veliki ruski ratni zločini. Užas ruskih zločina u Ukrajini je zapanjujući: od nasilja nad civilima i prisilnog odvođenja djece, mučenja i pogubljenja zarobljenika, do namjernog uništavanja civilne infrastrukture. Rusija je počinila više od 125.000 ratnih zločina u Ukrajini od početka rata punih razmjera. Najviše - prema članu o kršenju zakona ratovanja.

Masovno ubistvo ukrajinskog civilnog stanovništva od strane ruskih vojnika u februaru i martu 2022. godine u gradu Buča u blizini Kijeva bilo je praćeno otmicom, mučenjem, silovanjem, uključujući i djecu, i masovnom pljačkom. Umro je 461 stanovnik grada. Slični zločini ruske vojske zabilježeni su u Borodjanki, Gostomelju i Makarovu. U Mariupolju je poginuo veliki broj ukrajinskih civila.

Prema nezvaničnim podacima, u gradu je umrlo od 25 do 100 hiljada ljudi, 50% grada je potpuno spaljeno, 90% kritične infrastrukture je uništeno. Ove smrti bile su posljedica vazdušnih napada, tenkovskih i artiljerijskih granatiranja. Ruska vojska je 8. aprila 2022. godine izvršila raketni napad na željezničku stanicu u Kramatorsku, u oblasti Donjeck, odakle je vršena evakuacija.

Raketni napad na željezničku stanicu u Kramatorsku odnio je živote 57 ljudi. Moskva je 27. juna 2022. godine izvela raketni napad na tržni centar u Kremenčuku. Od posljedica napada poginule su 22 osobe, a još 70 je povrijeđeno. Dana 14. jula 2022. godine ruska vojska je raketama „Kalibr“ pogodila centar Vinice. Od posljedica napada poginulo je 27 osoba. Nakon deokupacije Harkovske oblasti, u septembru 2022, jedna od najvećih masovnih grobnica otkrivena je u šumi u blizini grada Izjuma.

Većina je umrla nasilnom smrću. Bilo je mnogo tijela Ukrajinaca sa tragovima mučenja. Ruske trupe su 6. septembra 2023. granatirale centralnu pijacu grada Kostjantynivka u Donjeckoj oblasti, ubivši 17 i ranivši 32 civila. Rusi ubijaju zarobljene ukrajinske vojnike na posebno ciničan i demonstrativan način. Na primjer, u Olenivki su u julu 2022. okupatori spalili 53 zatvorenika da bi za to okrivili Ukrajinu.

Moskva je čak zabranila međunarodnu istragu o ovom pitanju. Rusi redovno objavljuju video snimke mučenja i ubistava ukrajinskih vojnika. Na primjer, snimak odsijecanja genitalija zarobljenika ili pucanja nenaoružanog zatvorenika. Rusija koristi zabranjena sredstva ratovanja. Među njima su kasetna i fosforna municija, mine, hemijska i zapaljiva municija. Ruska vojna doktrina ne predviđa poštovanje međunarodnog prava. Tokom dvije godine punog rata, Putinove trupe su zbrisale mnoge gradove na istoku Ukrajine: Popasnu, Severodonjeck, Mariupolj, Bakhmut, Avdijevku, Marijinku, Volnovakhu.

Spisak potpuno uništenih sela već se penje na stotine. U junu 2023. Rusija je počinila još jedan čin genocida i ekocida digavši u vazduh branu HE Kahovka, poplavivši ogromna područja u blizini Dnjepra. Još uvijek nije poznat broj žrtava na okupiranoj lijevoj obali Dnjepra, gdje su Rusi spriječili spasilačke akcije. Rusi i dalje ilegalno drže nuklearnu elektranu u Zaporožju (ZNE), koju su zauzeli na početku rata. Kršeći norme međunarodnog prava, postavili su vojnu bazu na teritoriji ZNE.

Rusi ilegalno vode ukrajinsku djecu u Rusiju. To je postalo osnova za pokretanje sudskog postupka protiv Putina i njegovih saučesnika na Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. Od februara 2024. godine, trupe Ruske Federacije uništile su ili oštetile oko 200.000 kuća, više od 3.300 obrazovnih ustanova, 1.718 medicinskih i 154 socijalne ustanove. Vladimir Putin i njegovo okruženje su bili ti koji su pokrenuli rat koji je doveo do svih kasnijih zločina u Ukrajini. Predstavnicima ruskog vojnog i političkog vrha treba se suditi za zločin agresije po optužbi sličnoj onoj koja je korišćena protiv nacističkih ratnih zločinaca na suđenjima u Nirnbergu nakon Drugog svjetskog rata.