Ruske optužbe protiv Ukrajine neosnovane, lažne i drske

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko 

Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije je 31. marta u svom saopštenju optužilo Ukrajinu za organizovanje terorističkih akata, posebno za napad ISIS-a u Krasnogorsku.

Ruska Federacija traži hapšenje i izručenje Vasilja Maljuka, šefa Službe sigurnosti Ukrajine (SBU), i drugih, kako kažu, "terorista".

U saopštenju koje je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije navodi se da su ruski istražni organi navodno pronašli "ukrajinski trag" u terorističkom napadu u tržnom centru „Crocus“ kod Moskve.

U odgovoru pres službe SBU povodom izjave Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, napominje se da je terorista zapravo predsjednik Rusije, jer Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije zaboravlja da je Putin zvanično proglašen međunarodno traženom osobom, a posebno ga očekuju u Haškom tribunalu za otmicu ukrajinske djece.

Stoga su ruske optužbe protiv Ukrajine neosnovane, lažne i drske.

O tome svjedoče izjave političkih lidera SAD-a, Velike Britanije i Francuske.

Poseban cinizam daje objavljivanje zaključaka Kremlja na godišnjicu masovnih ubistava koja je počinila ruska vojska u Buči.

Predsjednica Moldavije Maja Sandu je, povodom druge godišnjice oslobođenja Buče, rekla da je upravo oslobođenje ovog grada u Kijevskoj oblasti ono što je svijetu otkrilo ruske ratne zločine.

Podsjetimo, Rusija je prekršilac Međunarodne konvencije o borbi protiv finansiranja terorizma, a to nisu samo izjave, već zaključak Međunarodnog suda pravde UN-a od 31. januara 2024. godine.

Rusija je u ratu sa Ukrajinom koristi terorističke metode od 2014. godine.

Osim toga, takozvana "Wagnerova" grupa, koja se finansira iz ruskog budžeta, prepoznata je kao teroristička organizacija u Velikoj Britaniji. Rusija je zvanično priznata kao teroristička zemlja ili država sponzor terorizma u Ukrajini, Litvaniji, Letoniji, Estoniji, Češkoj, Holandiji, Poljskoj i Slovačkoj.

Slične odluke donijele su i međunarodne organizacije: Parlamentarna skupština Savjeta Evrope, Parlamentarna skupština NATO-a, Evropski parlament i OSCE.

Upravo su Putin i visoki predstavnici ruske vojske, Kobilaš i Sokolov, stavljeni u međunarodnu potragu po potjernicama Međunarodnog krivičnog suda.

Prije tačno dvije godine, početkom aprila 2022. godine, odbrambene snage Ukrajine protjerale su ruske osvajače iz regije Kijeva i drugih sjevernih regija.

Tada su Odbrambene snage izvojevale prvu značajnu pobjedu nad osvajačem, prisiljavajući ga da pobjegne iz Kijeva i uopšte sa sjevera Ukrajine.

Ruska komanda se hvalila da će zauzeti Kijev za tri dana, ali su osvajači potcijenili snagu ukrajinskog naroda i njegove vojske.

Nakon što su iscrpile ruske trupe kod Kijeva, Odbrambene snage su započele operaciju opkoljavanja neprijateljske vojske.

To je ono zbog čega su Rusi pobjegli.

Pobjeda u Kijevu je spasila Ukrajinu od poraza, osujetila je planove Kremlja da uništi ukrajinsku državnost i izvrši genocid velikih razmjera poput Buče na sveukrajinskim razmjerima.

Zahvaljujući ovoj pobjedi, svijet je otkrio istinu o ruskim ratnim zločinima i masovnim pogubljenjima civila u Buči, Motižinu i drugim naseljenim područjima Ukrajine.

Ruska propaganda i dalje pravda bijeg svojih trupa navodnom dobrovoljnom odlukom da "dramatično smanji vojnu aktivnost", prijeteći novim napadom na glavni grad Ukrajine.

Ali danas je Kijev mnogo bolje zaštićen nego prije dvije godine. Stvorena su moćna utvrđenja, ukrajinske trupe spremne su odbiti sve pokušaje ruske invazije sa sjevera.

U međuvremenu, u intervjuu za CBS News, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se Rusija možda priprema za novu ofanzivu krajem maja ili u junu ove godine.

“Namjere neprijatelja se pažljivo prate i analiziraju njegove sposobnosti. Moskva više neće moći da krije svoje planove. Situacija na istoku je stabilizovana. Bolje je nego prije 2-3 mjeseca. Međutim, Rusija ima značajnu prednost u broju naoružanja, municije i ljudstva. Upravo to predstavlja prijetnju novim pokušajima probijanja ukrajinskog fronta”, rekao je šef ukrajinske države.

Ukrajina obavještava svoje partnere o stepenu opasnosti od široke ruske ofanzive i hitnim potrebama za oružjem, vojnom opremom i municijom.

Pomoć saveznika, a posebno SAD, ključna je za odvraćanje Rusa.

Odsustvo američke vojne i finansijske pomoći će primorati ukrajinsku vojsku na povlačenje.

A Putin ne planira da se zaustavi na pokoravanju Ukrajine.

Ruska agresija može se proširiti na druge zemlje, uključujući i države članice NATO-a. Da bi se ovo spriječilo, Rusija mora biti zaustavljena ovdje u Ukrajini.

Međutim, Predstavnički dom američkog Kongresa moći će da razmatra pitanje pružanja pomoći Ukrajini tek po povratku sa uskršnjih raspusta 9. aprila.

Obećana američka pomoć od 60 milijardi dolara kritično je potrebna za odbranu Ukrajine od ruske agresije.

Proces donošenja odluka bio je neviđeno dug.

Gornji dom Kongresa (Senat), donio je pozitivnu odluku 13. februara, a inače se rasprave vode od decembra prošle godine.

Nakon usvajanja svih zakona koji finansiraju američku saveznu vladu, Kongres više nema dobar razlog da odgađa proces davanja pomoći Ukrajini.

Svaki dan kašnjenja je izuzetno skup za Ukrajinu.

Ukrajinski branioci, civili ginu, Rusija uništava ukrajinske gradove i sela.

Podrška Kijevu i kažnjavanje agresora za ratne zločine u skladu je sa nacionalnim interesima SAD i preduslov je za održavanje svijetskog poretka zasnovanog na supremaciji međunarodnog prava.